“Gle, tko mi to govori”, rekla je Jadranka Kosor upitana što misli o reakcijama SDP-a na Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji te na stav te stranke kako je “pala na ispitu”, jer je čitavu svoju karijeru zasnivala na borbi za veći broj djece u Hrvatskoj.
Napomenula je kako joj je katkad na tu temu smiješno slušati kritike iz SDP-a, jer je ta stranka, kad je bila na vlasti, smanjila sve što se dalo smanjit što se tiče rodilja i djece.
“Za razliku od njih koji su smanjili i rodiljne naknade i druge naknade koje su mogle utjecati na pronatalitetnu politiku, ova vlada i u najtežim vremenima krize ni u jednom rebalansu nije ni taknula oko četiri milijarde kuna za doplatak za djecu”, kazala je.
Dodala je da je u njihovom mandatu više od oko 60 tisuća djece obuhvaćeno doplatkom za djecu, nego u vrijeme SDP-a te da se znatna sredstva izdvajaju i za rodiljne naknade.
Istaknula je da je SDP, smanjujući prava roditeljima i mladim obiteljima, Hrvatsku 2003. godine doveo “na dno dna” što se tiče populacijske politike.
“Tada je rođeno oko 39 tisuća djece i to je bio najgori rezultat otkako se bilježi u Hrvatskoj”, kazala je.
Naglasila je kako rezultati prošle godine pokazuju da je taj trend zaustavljen te se dogodio ‘bum’ rađanja djece što je rezultat pronatalitetne politike HDZ-ove vlade.
“Što se tiče polaganja ‘ispita’, pred njima nisam polagala ispit, već ispit polažem pred hrvatskim biračima, narodom i svim građanima RH i mi ćemo tim trendom i nastaviti”, rekla je Kosor.
Premijerka mijenja zakon?
Premijerka je danas prvi put spomenula izmjenu Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji.
– Smatram da Zakon treba pratiti i uskladiti s drugim zakonima – rekla je Kosor te dodala kako se to odnosi na Obiteljski zakon, Zakon o ravnopravnosti spolova te Zakon o suzbijanju diskriminacije.
O tome već, naglasila je, raspravlja s ministrom.
– Jasno da smo razgovarali o Zakonu o medicinskoj oplodnji. Zbog tih razgovora prihvatili smo amandman kojim se osobama koje žive u izvanbračnim zajednicama dopušta postupak medicinske oplodnje, na čemu je inzistirala premijerka Kosor. S predsjednicom Vlade razgovaram i o drugim dijelovima Zakona – rekao je Milinović.
U jesenskim izmjenama, kako doznaje Jutarnji list, ublažit će se i dokazivanje statusa izvanbračne zajednice te će se najvjerojatnije izbaciti odredba o potrebne tri godine zajedničkog života. Što se tiče zamrzavanja zametaka, izvor iz Vlade kaže kako je to “gotova stvar te da se dogovaraju tehnički detalji”.
Najspornija je odredba u kojoj stoji da se tijekom postupka smiju oploditi samo tri jajne stanice te da se svi nastali zameci moraju vratiti u maternicu. Drugim riječima, ne smije preostati zametak koji bi trebao biti smrznut.
– A najviši standard, kojeg se drže gotovo sve europske zemlje, jest da se oplode sve jajne stanice nastale nakon hormonske stimulacije, da se ženi transferira samo jedan zametak kako bi se izbjegle rizične višeplodne trudnoće, a da se ostali zameci zamrznu.
Tako par u slučaju neuspješnog postupka ne mora ponovno prolaziti hormonsku stimulaciju i punkciju jajnih stanica, nego može upotrijebiti zamrznute zametke – kaže Karmen Rivoseki Simić iz Udruge Roda.
Uz to, stručnjaci upozoravaju da se statistički od 10 jajnih stanica dobije samo 1,3 zametka. Od tri jajne stanice, kažu, prosječno će se dobiti manje od jednog zametka. Ako se pak dogodi da se sve tri oplođene jajne stanice razviju u kvalitetan zametak, žena će morati pristati na to da joj se sve tri vrate u maternicu.
– Stoga se iskreno nadamo da će ova diskriminirajuća i ponižavajuća odredba biti ukinuta – kaže Rivoseki Simić.
U cijelom je svijetu rođeno samo 600 beba iz odmrznutih jajnih stanica. Samo lani u Hrvatskoj rođeno je 150 djece iz zamrznutih zametaka.
