U petak, 13. prosinca, održano je, u knjižnici Bogdana Ogrizovića, predstavljanje knjige Širenje područja političkog: novi pogledi na političku participaciju žena. Osim urednica knjige – Lede Sutlović i Zorice Siročić, uz moderaciju Sandre Prlende iz Centra za ženske studije, knjigu su predstavile i dr. sc. Biljana Kašić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Sandra Prlenda je u samome uvodu istaknula kako je knjiga nastala kao svojevrsni nastavak srodnih istraživanja o žensko-političkoj participaciji Centra za ženske studije. Knjiga je, također, jedan od rezultata projekta (Ad Acta – Anti Discrimination Towards Equality Between Women and Men) financiranog od sredstava Europske Unije, koji je provođen od 2011. – 2013. godine. Važnost knjige je prinos kroz nove uvide u izvorna istraživanja osmero autorica (Paula Zore, Nikolina Jožanc, Tajana Broz, Helena Popović, Josip Šipić, Marjeta Šinko te urednice) u šest ključnih poglavlja u knjizi, istaknula je Prlenda.
Leda Sutlović je na početku predstavila istraživanja koja su provele i povezala ih s tekstovima okupljenima u knjizi. Prvenstveno je pozornost skrenula na istraživanja o perpcepciji političarki od strane građana i građanki, koja su provedena 2003. i 2007. godine na razini grada Zagreba, a potom, 2011., na državnoj razini. “Prema riječima autorica istraživanja, Biljane Kašić i Marjete Šinko, cilj je bio stvaranje prvog znanstvenog istraživanja stavova javnosti o političarkama iz feminističkih perspektiva”, eksplicirala je Leda.
Kao još jedan od ciljeva ovih istraživanja, Leda je navela stvaranje konkretnih podataka na temelju kojih bi se zagovarala veća zastupljenost žena u politici, što svakako dovodi do različitih diskutabilnih koncepata poput, primjerice, politike prisutnosti i ženskog političkog interesa.
Značaj navedene politike prisutnosti “izvodi se iz samog sudjelovanja žena u politici koje prema nekim mišljenjima doprinosi dekonstruiranju politike kao isključivo muške djelatnosti”, istaknula je. Tako se 60 posto ispitanika i ispitanica u istraživanju iz 2011. godine izjasnilo da će sudjelovanjem žena politika biti kvalitetnija i pravednija, dodavši kako žene unose promjene i drugačiji stil u vođenju politike.
Što se tiče ženskog političkog interesa, bitno je samo definiranje takvoga i toga interesa, a koji su ispitanici/ce označili sljedećim odgovorima: nasilje protiv žena, jednaka plaća za jednak rad i neplaćeni rad žena u kući. Kao prepreke koje onemogućuju sudjelovanje žena u politici navedeni su patrijarhalni svjetonazor općenito, dvostruka opterećenost te predrasude.
Porast udjela neplaćenog kućanskog rada popraćen smanjenjem socijalne države i fleksibilizacijom Zakona o radu, dodatno onemogućuje uključenje žena u politiku – čime su se u svojemu tekstu bavile same urednice knjige.
Također, na pitanje koje društvene i političke institucije ili skupine najviše utječu na ulogu žena u društvu, građani i građanke su prvenstveno izdvojili medije (58,7%), rodnu stereotipizaciju te diskursne strategije kojima se kandidatkinje koriste u predizborno vrijeme, a to su u svojemu tekstu obradili Helena Popović i Josip Šipić.
Zorica Siročić je dala detaljniji uvid u sam koncept knjige te pripadajućim tekstovima. Istraživanjem žena u politici najviše se, ipak, bavi aktivistička scena pa je jedan od ciljeva ove knjige bio i napraviti sintezu aktivističkih pogleda te onih iz društvenih znanosti, istaknula je Zorica.
“Raspon tema u knjizi kreće se od formalno-institucionalnih do socioekonomskih, što formalno pruža osnovu za promatranje pitanja političke participacije žena u jednom širem kontekstu”, eksplicirala je.
Nastavljajući s temom žene, roda i politike, kao dominantne tendencije u pronalaženju jednakopravnog sudjelovanja, cilj je bio osvijestiti i dekonstruirati politiku krojenu prema muškim standardima. S obzirom na izgradnju institucionalnih mehanizama i procesa, cilj urednica je bio uputiti na njih, ali i kritički se pozicionirati spram njih, i to s dvije pozicije: s pozicije feminističkih organizacija koje su same sudjelovale kao akteri u samim procesima, te s pozicije onih koji su zagovarali takvo kreiranje – to je u svojemu tekstu [(Pred)izborne kampanje ženskih i feminističkih organizacija] napravila Tajana Broz.
Kroz osvrt na preostale tekstove prvog i drugog dijela knjige – od rodno osviještene politike, žena i političkog predstavništva u Hrvatskoj na temelju zakonskog reguliranja medicinski pomognute oplodnje do istraživanja žena u hrvatskoj politici putem stavova građana i građanki Marjete Šinko, Zorica Siročić predala je riječ Smiljani Leinert Novosel.
Izlaganje je otvorila pitanjem postoji li uopće pravi trenutak za pisanje o društvenoj poziciji žena i njihovoj političkoj participaciji. Odgovor na pitanje jest da se treba baviti ženama, jer nikada nije pravi trenutak da se njima bavi, a zapravo je to uvijek potrebno.
Zadovoljstvo ovom knjigom prof. Leinert Novosel je izrazila time što je ona plod interesa skupine mladih ljudi. Sam naslov knjige, međutim, zbunjuje jer se govori o širenju područja političkog, “a ja bih zapravo rekla da ova knjiga pokazuje da smo ostali na mjestu, da nismo previše napredovali, da ako i zakoraknemo korak dalje, praksa nas nažalost demantira i mi se pomičemo korak nazad”, objasnila je.
Iako se stanje od prije 20 godina nije znatno promijenilo, ono što se, ipak promijenilo jest zakonska regulativa, naša organiziranost te naša izvedba politike ravnopravnosti spolova. Ono što se izrazito sporo mijenja, i što je do danas ostalo nepromijenjeno, jest stanje svijesti ljudi, rekla je Leinert Novosel. Upravo zato treba i dalje nastaviti istraživati i širiti teme. Ono što danas zabrinjava jest da još uvijek nema dovoljno žena u politici. Isto tako, iako se svi generalno zalažu za jednakost i ravnopravnost, rezultati izbora tu činjenicu redovito demantiraju.
Ako je ekonomski aspekt, odnosno sve lošija ekonomska situacija pokazatelj za participaciju i uključivanje žena u sve segmente društvenog života, onda nažalost možemo očekivati trend pogoršanja tih pokazatelja, eksplicirala je Leinert Novosel.
Posljednja govornica, Biljana Kašić, istaknula je kako je ova knjiga važna iz dva razloga: “Prvo, kako bi se na neki način razbistrio jedan tip omagline koji se tijekom posljednjih desetak godina nadvio nad feminističkim teorijskim štivom o djelovanju žena u politici, vezano ponajprije uz egzerciranje rodno osvještene politike, a onda činjenica da se više ne razabire važnost feminističkog političkog angažmana, jednako kao ni politike kao mogućnosti za feminističke projekte”.
Drugi razlog zbog kojega je ova knjiga važna tiče se umetanja spolne/rodne razlike u svijet politike. Pitanje orodnjavanja politike nije nešto što smo zgotovili; ono se nanovo, ali u jednom novom kontekstu treba postavljati, istaknula je Kašić te uputila da je politička participacija žena danas tek nužan preduvjet za žensko djelovanje. Bitno je tu naglasila Kašić kako je ekonomska ravnopravnost uvjet političke ravnopravnosti, čemu je pažnja pridana i u samoj knjizi.
“Mnogi nalazi, također, pokazuju da je, prema mišljenjima građana i građanki došlo do dramatičnog pogoršanja statusa žena, pri čemu materijalni status i nezaposlenost imaju prag prvenstva, a podjela kućanskih poslova na štetu žene prepoznaju se kao mjesto patrijarhalnosti u hrvatskm društvu”, nadodala je.
Isto tako, loši uvjeti zapošljavanja i napredovanja na poslu, odsustvo žena u ekonomski prestižnim zanimanjima i dvostruko opterećenje žena, građani i građanke prepoznaju kao mjesta koja znatno doprinose diskriminaciji žene, zaključila je te objasnila kako je ovo istraživanje, okupljeno u knjizi Širenje područja političkog, zaokružilo jedno longitudinalno istraživanje Centra za ženske studije. Upravo takva longitudinalna/komparativna istraživanja Kašić je ocijenila kao dragocjena, s obzirom da se na sveučilišnom nivou rijetko ili uopće ne provode, a mogu biti dragocjenim indikatorom za sveopću situaciju u društvu.
