Većoj uspješnosti metoda potpomognute oplodnje koje se primjenjuju u nekoliko hrvatskih klinika trebali bi pridonijeti nova oprema i daljnja edukacija stručnjaka koji se bave tim područjem medicine, u što će u narednom razdoblju biti uloženo milijun kuna iz proračuna Ministarstva zdravstva.
S obzirom da novi Zakon o medicinskoj oplodnji zabranjuje dosad korištenu metodu zamrzavanja zametaka, Šimunić kaže kako je svjestan da ta metoda daje bolje rezultate, ali drži da će i nova tehologija zamrzavanja jajnih stanica, ako je liječnici dobro svladaju, polučiti uspjeh. ‘Struka je svjesna da ćemo se morati više truditi, ali parovi neće biti zakinuti i ne trebaju se bojati katastrofe i odlaziti u inozemne centre’, kazao je Šimunić.
Predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju ističe kako je Hrvatska u počecima razvoja metoda medicinske oplodnje bila osma na svijetu. Tijekom godina, međutim, naše su klinike tehnološki zaostajale, iako liječnici poznaju sve metode koje se danas primjenjuju.
Prvo dijete koje je u Hrvatskoj rođeno zahvaljujući tzv. in vitro fertilizaciji danas ima 26 godina. U međuvremenu je zahvaljujući toj metodi rođeno 8000 djece, a primjenom drugih metoda medicinske oplodnje 20.000 djece. Pritom je, ističe Šimunić, u hrvatskim klinikama začeto i prvo poljsko i češko dijete, dok su se slovenski kolege, gdje danas mnoge žene iz Hrvatske odlaze za postupke, educirali u Hrvatskoj.
Izvantjelesna oplodnja kod mlađih žena može biti uspješna u 80 posto slučajeva, a za očekivati je da se kombinacijom različitih metoda u roku od 1-2 godine ostvari trudnoća. No, kako žene u prosjeku prvo dijete u nas rađaju sa 28,4 godine, uspjeh metoda medicinske oplodnje ipak je ograničen na 10-15 posto, jer ovisi o dobi žene, sposobnosti njezinih jajnih stanica te izvedbi postupka.
