U svjetlu skorašnjih parlamentarnih izbora, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik podsjetila je da obveza poštivanja načela uravnotežene zastupljenosti obvezuje sve sudionike političkih izbora od dana stupanja Zakona o ravnopravnosti spolova na snagu.
Zakon je uravnoteženost definirao kao sudjelovanje osoba oba spola pri kojem zastupljenost jednog spola ne pada ispod 40%.
Poražavajući rezultati prošlih izbora
Na zadnjim parlamentarnim izborima iz 2007. godine niti jedna politička stranka odnosno nezavisna lista nije osigurala uravnoteženu zastupljenost žena na izbornim listama zbog čega je u Hrvatski sabor izabrano poražavajućih 20.9% žena. Time se Republika Hrvatska stavila uz bok EU članicama s najnižom zastupljenošću žena u nacionalnom parlamentu. Na 258 izborne liste žene su bile zastupljene tek sa 29.9% kandidatkinja, a posebno je zabrinjavajući podatak kako su tek 3 liste zadovoljile zakonsku obvezu razmjerne zastupljenosti spolova. Ako se u obzir uzmu nositeljska mjesta, situacija je još gora: od 258 nositeljskih mjesta, žene su zauzele tek 14.2%.
S obzirom na navedene poražavajuće podatke o podzastupljenosti žena na izbornim listama korisno je naglasiti kako u ovim parlamentarnim izborima političke stranke još uvijek same odlučuju o načinu na koji će osigurati uravnoteženu zastupljenost.
Od idućih izbora i zakonska obaveza strankama da uključe žene
No, od sljedećeg izbornog ciklusa političke stranke imati će izričitu zakonsku obvezu izraditi i implementirati sustav pozitivnih mjera temeljenih na spolno uvjetovanim preferencama kojima će osigurati sudjelovanje žena na izbornim listama razmjerno njihovom udjelu u stanovništvu.
U članicama Europske Unije postoji jasan trend uvođenja zakonskih (Belgija, Francuska, Portugal, Slovenija, Španjolska) ili dobrovoljnih (Austrija, Češka Republika, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo) pozitivnih mjera kako bi se osigurala uravnotežena zastupljenost žena u političkim predstavničkim tijelima.
Stoga, u svjetlu navedenih činjenica, a koristeći svoje ovlasti iz čl. 22. i čl. 23. Zakona o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica je uputila svim registriranim strankama preporuku da u nadolazećim parlamentarnim izborima prihvate postojeći europski trend te izrade sustav dobrovoljnih pozitivnih mjera kojima će osigurati stvarnu provedbu zakonske obveze poštivanja načela uravnotežene zastupljenosti spolova na izbornim listama.
Preporuka za izbore
Pravobraniteljica smatra kako bi za hrvatski izborni kontekst bio posebno koristan model pozitivnih mjera kojim se jamči:
1) najmanje 40% osoba jednog spola na izbornoj listi
2) par-nepar raspored žena i muškaraca na izbornoj listi, a posebno u prvih 20 mjesta na listi.
Jer, politički sustav koji ženama i muškarcima ne jamči stvarnu jednakost u mogućnosti sudjelovanja u postupcima političkog odlučivanja ne zadovoljava temeljne postavke demokratskog političkog uređenja.
