Nevladine organizacije Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Centar za mirovne studije, CESI, Documenta, GONG, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak i Zelena akcija organizirale su danas u Saboru okrugli stol o Ustavnim promjenama. Kako je naglasila moderatorica okruglog stola Vesna Kesić želja je organizatora bila da okruglim stolom pridonesu uključivanju građana u ustavne promjene te prošire javnu raspravu koja je do sada uglavnom bila nepostojeća. Proces promjena Ustava pred kojima se Hrvatska neminovno nalazi radi pridruživanja Europskoj uniji sveo se na razgovor između pozicije i opozicije i dok naravno političari, konkretno Vladimir Šeks, to smatraju izuzetnim uspjehom jer smo eto od jednostranih vladajućih promjena Ustava došli do dijaloga između političkih elita, civilno društvo se usuđuje tražiti da taj proces bude participativan i transparentan. Usput budi rečeno da su okruglom stolu, usprkos principu prilaska brda Muhamedu, prisustvovala dva (2) zastupnika, spomenuti Šeks (HDZ) i Josip Leko (SDP) (i obojica su otišla prije kraja, ruku pod ruku, obznanivši da se idu dogovarati oko Ustava, toliko o participaciji i transparentnosti).
Uvodničari u raspravu bili su prof.dr.sc. Siniša Rodin s Pravnog fakulteta i prof.dr.sc. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti koji su ponudili dva prilično različita, ali izrazito zanimljiva pogleda na pitanje ustavnih promjena. S jedne strane profesor Rodin se prije svega usmjerio na racionalni zadatak koji stoji pred nama. Hrvatska ima strateški interes ući u Europsku uniju i sve suprotno od toga bilo bi kao “da si pucamo u jednu nogu” kako je to slikovito prikazao. Istovremeno trenutna ustavna rješenja vezana uz pridruživanje EU nalik su tome da si “pucamo u obje noge” odnosno gotovo da onemogućavaju pridruživanje. Naime prema trenutno važećim odredbama za ulazak u EU trebala bi glasovati natpolovična većina svih birača. Profesor Rodin smatra da se u ovim ustavnim promjenama treba skoncentrirati isključivo na pitanja vezana uz pridruživanje u EU, a da se sva ostala pitanja trebaju ostaviti sa strane jer ona samo pridonose trgovačkim sklonostima hrvatskih političkih elita te bi mogla dovesti do toga da zbog raznih kompromisa dođe do duge i iscrpljujuće borbe političkih aktera i odugovlačenja samog procesa, ali i ulaska kojekakvih stvari u tekst Ustava. On smatra da bi se politički akteri trebali dogovoriti da pristupe tim nužnim izmjenama te da se na sve ostale izmjene krene nakon hrvatskog ulaska u EU.
S druge pak strane profesor Čular se kritički osvrnuo na takovo shvaćanje prema kojem bismo demokratske procese trebali prilagođavati unaprijed postavljenom željenom ishodu. Prema profesoru Čularu političke elite igraju igru same sa sobom. One su odlučile da žele u EU i vrlo otvoreno priznaju da će smisliti kakav god proces je nužan da se to i desi. Odnosno građanima će dozvoliti isključivo izlazak na referendum koji će sigurno potvrditi ulazak Hrvatske u EU. Jedina rasprava koja se oko ulaska u EU vodi čak i sada tijekom predsjedničke kampanje je ona hoćemo li ući spuštenih ili obučenih gaća.“Teže je skrenuti s puta u EU, nego onomad s Titovog puta” sažeto je cijelu situaciju opisao profesor Čular.
Za riječ su se javila i oba prisutna zastupnika koji su zasuli publiku gomilom fraza iz kojih se dalo iščitati da njih nimalo ne brine to što se institut referenduma prilagođava isključivo konkretnom političkom cilju, a niti što se cijela rasprava svodi na dijalog pozicije i opozicije. Očito poznato Bandićevo načelo “Građani su birali, a sada neka 4 godine šute i čekaju nove izbore” je stav koji dijele i Leko i Šeks (u situaciji kad bilo koji treći akter kritizira političke procedure i procese kao da se sve političke razlike između stranaka brišu i opet se vratimo u vremena “Mi partija” vs. “Ostali”, op.a.). Ono čemu nas jesu izvijestili je to da imaju još određena usuglašavanju na razini parlamentarne radne grupe nakon čega će se prepustiti stranačkim šefovima i šeficama da dogovore cijelu stvar do kraja. A mi Ostali u međuvremenu smo slobodni organizirati koliko god javnih rasprava želimo.
Okruglom stolu prisustvovao je i Pučki pravobranitelj Jurica Malčić koji je i sam izrazio nezadovoljstvo načinom na koji se pristupilo ustavnim promjenama. Iako, kako sam kaže, bi mogao živjeti i s pristupom kakav je predložio profesor Rodin, činjenica je da su u priču o promjenama već ušle neke druge stvari nevezane uz sam proces pristupanja EU, te smatra da bi cijeli taj proces trebao biti puno participativniji.
Na kraju okruglog stola na kojem su ostali samo predstavnici/e organizacija civilnog društva predstavljeni su i konkretni prijedlozi vezano uz ustavne promjene.
Sandra Pernar iz GONG-a predstavila je njihov prijedlog koji se tiče ustavnog priznavanja prava na pristup informacijama kao univerzalnog ljudskog prava. Kao takvog prizna ga i UN, ali i mnoge druge države uključivo i Europsku uniju obzirom da je pravo na pristup informacijama temelj za mnoga druga ljudska prava kao što su pravo na slobodno mišljenje.
Vesna Teršelič iz Documente izložila je prijedlog vezano uz načelo neizručivanja državljana RH drugim državama. Stav je Documente, Centra za mir i Građanskog odbora za ljudska prava da se kod međunarodnih ugovora koje RH sklapa kao iznimka od načela neizručivanja treba uključiti osobe koje su počinile ratne zločine. Ispred iste skupine predlagača Marko Sjekavica izložio je prijedlog koji se tiče imuniteta zastupnika i to obrazložio poznatim slučajem Glavaševa bijega u BiH. Dok imunitet neodgovornosti nije sporan jer on omogućuje zastupnicima normalan rad i mogućnost slobodnog iznošenja mišljenja, imunitet nepovredivosti jest sporan i to zbog toga što Sabor zapravo dva puta odlučuje po pitanju imuniteta. Odnosno, kako se to desilo i u slučaju Glavaša, jednom skida imunitet radi pokretanja kaznenog postupka, a drugi put ne dozvoljava skidanje imuniteta za mjeru pritvora. Takva mogućnost de facto narušava neovisnost sudstva te njihov prijedlog ide u smjeru da kada Sabor jednom skine imunitet da tada zastupnik mora trpjeti sve pravne posljedice i mjere proizašle iz kaznenog postupka.
Gordan Bosanac ispred CMS-a je obrazložio prijedlog da se u članku 3. Ustava izraz mirotvorstvo zamjeni riječima “izgradnja mira i nenasilje” jer je danas izgradnja mira opće prihvaćen pojam. Naglasio je i da obzirom na ne tako davni rat i napore koje je Hrvatska postigla u izgradnji mira, nenasilje i izgradnja mira svakako jesu nešto što treba priznati i kao ustavu kategoriju te temeljnu društvenu vrednotu.
Aleksandar Hatzivelkos ispred Inicijative “NATO na referendum” izložio je prijedlog da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma s postojećih 10% od ukupnog broja birača smanji na 3% jer bi to referendum učinilo stvarno upotrebljivim mehanizmom odlučivanja građana te dugoročno povećalo odgovornost političkih stranaka prema javnosti. Naime, kako je naveo, svi predsjednički kandidati sa svom stranačkom infrastrukturom i financijama koje imaju su taman skupili dovoljno za raspisivanje referenduma te je posve iluzorno očekivati da građanska, volonterska inicijativa može postići tako nešto, a to institut referenduma čini samo lijepim ustavnim ukrasom.
Edo Bulić iz Iskoraka izložio je prijedlog da se spolna orijentacija unese kao osnova diskriminacije te poticanja mržnje i nesnošljivosti obzirom da je upravo spolna orijentacija jedan od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti u društvu. Također je predloženo da se istospolne zajednice stave pod zaštitu države kao što su već zaštićene bračna i izvanbračna zajednica.
Na kraju okruglog stola je zaključeno da će se izneseni prijedlozi objediniti te uputiti nadležnim parlamentarnim odborima, ali i samim zastupnicima kako bi pronašli svoj put za ugradnju u tekst Ustava.
