U kontekstu aktualnog militarističkog državnog udara u Boliviji, ostavke višegodišnjeg predsjednika Eva Moralesa i diskursa samoproglašenog novog državnog vodstva usmjerenog protiv jednakosti i prava autohtonih naroda, prenosimo manifest ONAMIAP-a, Nacionalne organizacije autohtonih žena Anda i Amazonije Perua.
Povodom događanja u Boliviji, ONAMIAP[1] izjavljuje:
-
Ono što se događa u Boliviji nije izolirani događaj, već je globalni fenomen. To je isti kolonijalizam, koji se osjeća oslabljenim pred otporom i obranom teritorija naših predaka i naših prava. Kolonijalizam nas želi ponovno podčiniti, oduzimajući nam naš kolektivni identitet i eliminirajući naša prava.
-
Kao što su okupatori u 15. i 16. stoljeću stigli s mačem i križom da bi nam nametnuli svoje kraljeve, svoj jezik, svoju religiju, svoj ekonomski model, danas se fundamentalisti ujedinjuju da bi nametnuli sistemsku povredu ljudskih prava, negaciju kulturne raznolikosti, savez crkve i države koji se nadvladao prije više od dvjesto godina.
-
Wiphala, simbol otpora autohtonih naroda tijekom više od pet stoljeća, je spaljena i danas smo mi, pripadnici_e autohtonih naroda, ponovno prepreka “ekonomskom razvoju” bogatih. Nije slučajnost da Camacho kaže: “Pachamama se nikada neće vratiti u spaljenu Palaču, Sada je Bolivija Kristova”. I na ulicama nastaju natpisi “Viva Bolivia Libre de Indios[2]“. Mi autohtoni narodi više nismo građani_ke i ne zaslužujemo prava jer nismo za uništenje naših teritorija u ime “razvoja” i “demokracije”.
-
Cilj kraljnje desnice i konzervativnih religioznih skupina je uništiti sav napredak u vidu jednakosti prava: između autohtonih naroda i neautohtonih, između muškaraca i žena, u zaštiti okoliša, u radničkim pravima i u mnogočemu drugom.
-
S padom plurinacionalne vlade Bolivije, Argentina ostaje sama u Latinskoj Americi, tamo će je također napasti budući da je ekonomska recesija čini ranjivom. Peru nije udaljen od ovih političkih i ekonomskih kriza pokrenutih neoliberalnim politikama, fašistima i religioznim fundamentalistima. Naša kolektivna prava nam se oduzimaju, progoni se naše liderke i lidere, pričom o poduzetništvu i koristeći dijalog nas omalovažavaju da bi nam oduzeli našu zemlju i da bi porobili naše sinove i kćeri.
-
Svjesne smo da ono što se u Boliviji nalazi u opasnosti nije niti jedna vlada niti jedan vođa, već je to proces autohtonih naroda za obnovu automnosti i dostojanstva koje su nam oduzeli. Ovaj proces je nastao kao nada u emancipaciju i društvene reforme, prije svega autohtonih naroda, ne samo u Boliviji već u čitavoj Latinskoj Americi.
-
Proces koji je, međutim, napravio mnoge pogreške. Centralizirati vodstvo u kaudiljizam, ne poštivati procese depatrijarhalizacije pokreta autohtonih žena i feministkinja. Dozvoliti ulazak članova desnice u svoju vladu. Ne raskinuti s ekstraktivnom industrijom. TIPNIS je bio prekretnica od kada su se od vlade odijelile autohtone organizacije.
-
Kaudiljizam je bio primarna pogreška, koja se ponavlja u povijesti našeg kontinenta: usmjeriti pogled na samo jedno vodstvo, bez otvaranja puta prema obnovi, alternaciji, kolektivnim odgovornostima. Upravo je to otvorilo vrata krajnjoj desnici.
-
U pravim procesima promjena svi i sve smo važni_e. Svi i sve smo odgovorni_e. Jedino jedinstvo, prepoznavanje da procesi nastali na kolektivan način i odozdo nagore, garantiraju stvarne promjene i univerzalno poštivanje ljudskih, kolektivnih i individualnih prava.
-
To je danas zadatak organizacija autohtonih naroda našeg kontinenta: izgraditi jednu Latinsku Ameriku u kojoj ne postoje klasizam, fašizam, rasizam, mačizam, religiozni fundamentalizam, koja nam omogućava da odlučujemo o svom načinu života, koja poštuje Majku Prirodu i koja je usmjerena prema uzajamnosti i dobrom življenju. Protiv nametnutog razvoja moćnika koji uništava Pachamamu.
-
Upućujemo poziv autohtonim narodima Latinske Amerike, svima koje ovaj sustav eksploatira i marginalizira. Moramo se ujediniti da bi pružili_e otpor i da bi promicali_e emancipaciju naše Amerike. Za naše dostojanstvo, za dostojanstvo naših predaka, naše Majke Zemlje i za budućnost naših sinova i kćeri.
