U fokusu

Studeni u Beču u znaku rodne politike

U Beču je jučer održana konferencija pod nazivom “Fit for Gender?!” posvećena  rodnim barijerama u medicinskoj skrbi. Ženska se zdravstvena skrb u proteklih deset godina čvrsto ukorijenila u zdravstvenom sustavu grada Beča. Bečki je program ženske zdravstvene skrbi znatno utjecao i na promjenu opće slike o ženama. Mnoga istraživanju pokazuju kako je i zdravlje spolno uvjetovano.

Studeni u Beču u znaku rodne politike

U Beču je jučer održana konferencija pod nazivom “Fit for Gender?!” posvećena  rodnim barijerama u medicinskoj skrbi.

Ženska se zdravstvena skrb u proteklih deset godina čvrsto ukorijenila u zdravstvenom sustavu grada Beča. Bečki je program ženske zdravstvene skrbi znatno utjecao i na promjenu opće slike o ženama. Mnoga istraživanju pokazuju kako je i zdravlje spolno uvjetovano. Žene su i biološki i psihološki izložene posve drugačijoj vrsti stresa nego muškarci te im je stoga potreban i jedan posve drugačiji oblik zdravstvene skrbi. Različite potrebe žena u različitim fazama života, kao tinejdžerke, majke i starije žene, moraju se shvatiti kao nešto što je samo po sebi razumljivo.

U okviru bečkog programa, koji postoji još od 1999. godine, kada je na preporuku WHO-a jednoglasno usvojen od strane bečkih gradskih vlasti, su potaknuti mnogi projekti promicanja zdravstvenih pitanja koja se prije svega tiču žena lošijeg imovinskog stanja.

Pored Glasgowa, Beč je u to vrijeme bio preteča ovakovog razvoja, te se i danas smatra bitnim međunarodnim uzorom.

Bečki se projekt ženske zdravstvene politike zasniva na interdisciplinarnom timu stručnjaka i dobro razgranatoj mreži različitih zdravstvenih ustanova, udruga i organizacija. Cilj je postizanje jedne ženama prilagođene zdravstvene politike, jačanje zdravstvenih standarda te proširenje zdravstvene ponude u gradu.

Kao što je već spomenuto, većina projekata unutar ovog programa odnosi se na žene s lošijim životnim standardom te je tako i jedan od prvih i najvažnijih projekta bila pojačana skrb o ženama beskućnicama koje najčešće obolijevaju od kožnih bolesti, tromboza, hepatitisa, osteoporoze i sl. Osjećaj srama, strah od odbijanja te loša iskustva u prošlosti najčešći su razlog njihovog neredovitog odlaska liječniku.

Rad sa ženama beskućnicama zahtijeva jedan posve drugačiji pristup, jer ovim je ženama potrebna mnogostruka pomoć, počevši od one tjelesne, preko psihološke sve do socijalne.

Korištenje zdravstvenih usluga ovog programa je dobrovoljno, a trenutno ga koristi 380 žena koje su smještene u domovima za beskućnike.

Druga vrlo važna kategorija su žene s invaliditetom koje su ne samo spolno već i tjelesno u težem položaju. Stoga je grad Beč 2006. godine etablirao forum za žene s invalidnošću, čiji je cilj pronalaženje rješenja za deficite i probleme kod pružanja zdravstvene skrbi ovakvim ženama.

Do danas su u okviru ovog foruma razrađene brojne mjere unaprjeđenja, a jedna od njih je i izdavanje brošure o ginekološkom zdravlju za žene s poteškoćama u učenju.

No i pitanje pristupa i dokidanja barijera u zdravstvenom sustavu koje se tiču migrantica važan su dio djelovanja programa ženske zdravstvene skrbi.

Sve će ove teme biti obrađene i unutar pojedinih predavanja bečke konferencije, no od konferencije se očekuje i otvaranje novih pitanja i stvaranje novih ideja koje bi mogle znatno doprinijeti poboljšanju ženske zdravstvene skrbi kako u Beču, tako i u ostatku Europe i svijeta.

U Beču je prošli tjedan, točnije od 8. do 10. studenog, održan i 9. po redu Forum dijaloga pod nazivom “Interesi žena u fokusu kao agenda uspješnih gradova”, na kojem su sudjelovale i predstavnice Beograda, Bratislave, Bukurešta, Ljubljane, Praga, Sarajeva, Varšave te Zagreba. Zagreb je prilikom međunarodne razmjene know-how-a o rodnim pitanjima i ženskoj politici predstavljala voditeljica službe za promicanje ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, odnosa s nacionalnim manjinama i vjerskim zajednicama i razvoja civilnog društva, Ljiljana Klašnja.

U Beču je 10. studenog također održana i stručna konferencija o takozvanim “duginim obiteljima” tj. obiteljima s istospolnim roditeljima. Glavna tema konferencije je bila izmjena zakona o registriranim istospolnim životnim zajednicama koji je u Beču na snagu stupio 1.1.2010. te koji istospolnim partnerima još uvijek ne dopušta posvajanje djece. Istospolni parovi u Beču doduše već 15 godina mogu dobiti skrb nad djecom, ali posvajanje još uvijek nije dozvoljeno. Bečka zemaljska skupština će stoga još ovaj mjesec Saveznoj vladi predočiti rezoluciju kojom se zahtijeva izmjena spornog zakona.