Prihvati li se prijedlog pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić, seksualni odnos osobe starije od 21 godine s 15-godišnjakinjom, iako je ona pristala na njega ili ga inicirala, bit će i u Hrvatskoj kazneno djelo.
Naime, pravobraniteljica je radnoj skupini za izradu novog Kaznenog zakona te Saboru predložila da se dobna granica za mogućnost davanja pristanka za spolni odnos sa sadašnjih 14 poveća na 16 godina.
Sva kaznena zakonodavstva u svijetu poznaju određivanje granice do koje dijete, prema mišljenju psihologa, socijalnih radnika, odvjetnika i drugih stručnjaka, nije sposobno ni dovoljno zrelo procijeniti rizike i posljedice ulaska u spolni odnos, pa se sankcioniraju punoljetne osobe koje ulaze u takve odnose iako su oni sporazumni i bez prisile.
Hrvatski kazneni zakon određuje da je ta granica 14 godina, što je među nižim dobnim granicama u svijetu, a propisana kazna za spolni odnos s djetetom je od jedne do osam godina zatvora.
Na prijedlog za povišenje dobne granice pravobraniteljicu su potaknuli brojni pozivi roditelja maloljetne djece koji traže savjet kako “zaštititi dijete od seksualnog iskorištavanja”, odnosno veze s puno starijim partnerima, za koje vjeruju da ugrožavaju njihovu djecu.
Tako joj se, primjerice, obratila majka 15-godišnje djevojčice koja je “u vezi” s muškarcem starim 31 godinu, zatim otac 16-godišnje djevojke koja je bila u vezi s 30-godišnjakom, koji po prestanku veze prijeti cijeloj obitelji kako bi djevojku prisilio na ponovnu vezu te roditelji 16-godišnjeg mladića koji je “u vezi” s 36-godišnjom trenericom svojeg košarkaškog kluba. Tim roditeljima nisu mogli pomoći, jer ne postoje mehanizmi kojima bi sustav sankcionirao takvo ponašanje odrasle osobe u odnosu na maloljetnike.
– Naš je cilj zaštita djece od manipulacije i iskorištavanja jer smatramo da se spolni odnos 15-godišnjakinje s 45-godišnjim muškarcem ne može nazvati vezom niti se tu može raditi o obostranoj ljubavi. Radi se o osobama u srednjim godinama koji iskorištavaju tu djecu, koja pak najčešće to ne mogu vidjeti ni razumjeti već su iskreno zaljubljeni i stoga spremni na sve – objašnjava pravobraniteljica.
Također dodaje kako naš zakon propisuje kako osoba može stupiti u brak najranije sa 16 godina, pa bi se i najnižu dobnu granicu za pristanak na spolni odnos moglo vezati za taj propis, kao što to čine neka europska zakonodavstva.
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor upozorava kako Obiteljski zakon određuje da osoba mlađa od 16 godina ne smije ni biti na cesti između 23 i 5 sati bez pratnje odrasle osobe, pa joj je neprihvatljivo da već s 14 godina može ulaziti u spolni odnos.
– Apsolutno se slažem s povećanjem te dobne granice. Uistinu smatram da su djeca djeca do 18. godine, kao što to kaže Konvencija o pravima djeteta, i da ih treba maksimalno štititi. Mislim da moramo odraslim ljudima koji ulaze u spolne odnose s 15-godišnjom djecom jasno poručiti da je to iskorištavanje djece – smatra Kosor.
Djeca su u vrijeme adolescencije, ističe psihologinja Majda Rijavec, osobito osjetljiva i ranjiva i treba ih posebno zaštititi. Iako je emocionalno sazrijevanje izrazito individualno, smatra kako svaki zakon treba štititi upravo one najranjivije u određenoj skupini.
– Neka su djeca s 14 godina, dakle u osmom razredu, već dovoljno zrela da shvaćaju sve rizike i moguće posljedice seksualnog odnosa, no većina ipak nije. Upravo zbog njih mislim da bi bilo dobro dići dobnu granicu na 16 godina – ističe Rijavec.
Prvu ozbiljnu raspravu o potrebi povećanja dobne granice kod nas pokrenuo je prije tri godine slučaj 37-godišnje učiteljice glazbenog odgoja u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, koja je stupila u seksualni odnos sa svojim 14-godišnjim učenikom.
Dječak je pohađao osmi razred i to mu je bilo prvo seksualno iskustvo. Učiteljica je bila prozivana za zloupotrebu položaja, no ne i seksualni odnos s djetetom.
S druge strane, javnost je bila podijeljena treba li rigorozno kazniti 17-godišnjaka kojeg je u dobrovoljnom seksualnom odnosu s 13-godišnjakinjom zatekao djevojčičin otac i pozvao policiju.
Stoga po uzoru na neka europska i američka zakonska rješenja, pravobraniteljica predlaže da od zakonske odgovornosti budu izuzeti oni koji ulaze u sporazumni spolni odnos s tinejdžerom starim između 14 i 16 godina, ako sami nisu stariji od 21 godine. To bi se moglo smatrati vršnjačkim, iako preuranjenim, seksualnim odnosima, koji su dio životne stvarnosti.
U praksi, ističe odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko, spolni odnosi s djecom mlađom od 14 godina u kojima nije bilo prisile tamna su brojka kriminaliteta jer se vrlo rijetko prijavljuju i procesuiraju.
– Najčešće se procesuiraju romski brakovi, u koji ulaze vrlo mlade djevojčice, jer ih prijavljuju centri za socijalni rad u slučajevima kad nastane neki problem – objašnjava Matijević-Vrsaljko.
Roditelji čija su djeca starija od 14 godina u vezi sa starijim partnerima traže pomoć kod pravobraniteljice i civilnih udruga, no rijetko se obraćaju policiji, očigledno svjesni da policija nema zakonskih temelja za postupanje.
– Pojedinačnih slučajeva ima, no ne mogu reći da je to učestala pojava – kaže Krunoslav Borovec, načelnik Ureda ravnatelja policije.
U Europi najveći broj zemalja propisuje upravo 16 godina kao dobnu granicu za mogućnost svojevoljnog promišljenog ulaska u spolni odnos. Iznimka je Španjolska, u kojoj je ta granica 13 godina, a zanimljivo je da najnižu dobnu granicu na svijetu od 12 godina ima Vatikan. Međutim, to objašnjavaju činjenicom da je postojeći zakon vrlo star te da Vatikan uopće ne dozvoljava seksualne odnose izvan braka, već se ta granica odnosi na mogućnost ulaska u brak.
Prvi seks sa 17 godina
U posljednjih deset godina mladi u Hrvatskoj prvi seksualni odnos imaju s prosječno 17 godina, pokazalo je longitudinalno istraživanje na studentima zagrebačkog sveučilišta koje od 1998. provodi prof. Aleksandar Štulhofer. Mladići u odnose stupaju prosječno pola godine ranije od djevojaka.
Unatoč općoj percepciji, većih promjena u seksualnom ponašanju mladih nema niti postoji osobiti pad dobi pri prvom seksualnom odnosu. Neznatno se povećava broj seksualnih partnera.
Tako je 1998. godine 50 posto studentica do sada imalo samo jednog partnera, dok je 2008. taj udio pao na 42 posto. Istovremeno se povećao broj onih s tri ili četiri seksualna partnera, i to s 18 na 21,5 posto. Studenti imaju nešto veći broj partnerica. No zato je sve veći broj djevojaka koje su imale seksualnih iskustva s istim spolom.
Prije deset godina takvih je djevojaka bilo tek 6,4 posto, a 2008. 20,9 posto. Raste svijest o potrebi kontracepcije, pa je tako 1998. godine pri prvom odnosu kondom koristilo 50 posto ispitanika, a deset godina kasnije njih 70 posto. Poražavajuće je pak da ih tek 20-tak posto nastavlja i dalje koristiti kondome.
Maloljetničke trudnoće u Hrvatskoj još uvijek ne predstavljaju gorući problem. Tijekom 2007. godine manje od 14 godina imalo je pet majki, a njih 1809 imalo je od 15-19 godina. Rađanje majki ispod 20 godina iz godine u godinu pada.
