Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) u publikaciji “Nasilje nad ženama i djevojkama na internetu” bavi se ovim rastućim globalnim problemom.
Istraživanja pokazuju da svaka treća žena doživi neki oblik nasilja tijekom svojeg života, a procjenjuje se da je svaka deseta žena već doživjela jedan oblik nasilja na internetu otkad je navršila 15 godina unatoč činjenici da je povezanost putem interneta relativno nova i tek rastuća pojava. Žene su nerazmjerno češće žrtve određenih oblika nasilja na internetu u odnosu na muškarce. Na primjer, istraživanje u kojemu je sudjelovalo više od 9 000 korisnika/ca interneta iz Njemačke u dobi od 10 do 50 godina pokazalo je da su žene značajno češće žrtve seksualnog uznemiravanja i uhođenja na internetu nego muškarci, a učinci tih oblika nasilja traumatičniji su za žrtve.
Stručnjaci upozoravaju da je pogrešno konceptualizirati nasilje nad ženama i djevojkama na internetu kao zasebnu pojavu u odnosu na nasilje u “stvarnom svijetu”, već ih je ispravnije promatrati kao cjelinu. Podaci FRA-ina istraživanja iz 2014. pokazuju da je 77 % žena koje su doživjele uznemiravanje na internetu doživjelo i barem jedan oblik seksualnog i/ili fizičkog nasilja od intimnog partnera, a 7 od 10 žena (70 %) koje su doživjele uhođenje na internetu doživjelo je i barem jedan oblik fizičkog i/ili seksualnog nasilja od intimnog partnera .
Postoje razni oblici nasilja nad ženama i djevojkama na internetu, uključujući ali ne ograničavajući se na uhođenje na internetu, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve (tzv. osvetnička pornografija), rodno uvjetovano vrijeđanje i uznemiravanje, ponižavanje žena zbog njihove seksualnosti, prisiljavanje žrtve na gledanje pornografskog materijala, seksualne iznude, prijetnje silovanjem i smrću, objavljivanje privatnih podataka žrtve i trgovanje ljudima omogućeno upotrebom tehnologije .
Uhođenje na internetu
Uhođenjem na internetu smatra se uhođenje putem e-pošte, SMS poruka (ili poruka na internetu) ili na bilo koji način putem interneta. Uhođenje uključuje ponovljene incidente koji pojedinačno možda i jesu bezopasne radnje, ali zajedno potkopavaju osjećaj sigurnosti žrtve te uzrokuju napetost, strah ili uznemirenost.
Takve radnje uključuju:
- slanje poruka e-pošte, tekstnih (SMS) ili instant poruka koje su uvredljive ili prijeteće,
- objavljivanje uvredljivih komentara o žrtvi na internetu,
- dijeljenje privatnih fotografija ili videozapisa žrtve putem interneta ili mobilnog telefona.
Da bi se slučaj smatrao uhođenjem na internetu, takve radnje moraju biti ponovljene i mora ih počiniti ista osoba.
Uznemiravanje na internetu
Uznemiravanje na internetu može imati mnoge oblike, ali za potrebe ove publikacije uključuje sljedeće:
- neželjene seksualno eksplicitne poruke e-pošte, SMS poruke ili poruke na internetu,
- neprimjerene ili uvredljive ponude na društvenim mrežama ili sobama za razgovor na internetu,
- prijetnje tjelesnim i/ili seksualnim nasiljem putem poruka e-pošte, SMS poruka ili poruka na internetu,
- govor mržnje, tj. komunikacija koja omalovažava, vrijeđa ili kritizira pojedinca ili mu prijeti na temelju njegova identiteta (roda) i drugih osobina (kao što su seksualna orijentacija ili invalidnost).
Objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve
Poznatije kao seksualno iskorištavanje na internetu ili osvetnička pornografija, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve uključuje objavljivanje seksualno eksplicitnih fotografija ili videozapisa bez pristanka pojedinca/ke koji/a se pojavljuje u tom sadržaju.
Počinitelj je često bivši partner koji je došao do slika ili videozapisa tijekom prethodne veze sa žrtvom, a cilj mu je javno osramotiti i poniziti žrtvu radi osvete za okončanje veze. Međutim, počinitelji nisu nužno partneri ili bivši partneri, a motiv im nije uvijek osveta. Slike se također mogu dobiti hakiranjem računala žrtava, njihovih računa na društvenim mrežama ili telefona, a cilj im može biti nanijeti stvarnu štetu u “stvarnom životu” žrtve (kao što je dobivanje otkaza).
U posljednjih nekoliko godina u državama članicama EU-a i SAD-u bilo je više slučajeva žrtava objavljivanja pornografskog sadržaja bez pristanka, većinom žena, zbog kojih su mnoge počinile samoubojstvo. Rezultati istraživanja upućuju na to da je do 90 % žrtava osvetničke pornografije ženskog spola i da se broj takvih slučajeva povećava. Povećava se i broj internetskih stranica posvećenih dijeljenju osvetničke pornografije na kojima korisnici i uz slike mogu objaviti i osobne podatke kao što su adresa žrtve, podaci o poslodavcu i poveznice na internetske profile žrtve.
Još je jedan povezani trend s jednako razornim posljedicama po žrtve prenošenje uživo incidenata seksualnog napastovanja i silovanja putem društvenih mreža. Dosad su u 2017. zabilježena dva istaknuta slučaja žrtava čije je silovanje prenošeno na internetu uživo putem funkcije “Facebook live”, jedan u Švedskoj, drugi u SAD-u.
