Indeks rodne ravnopravnosti Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) je alat za monitoring progresa rodne jednakosti u EU kroz vrijeme. On prikazuje trendove u šest područja: rada, novca, vremena, moći, znanja i zdravlja u državama članicama EU. Skala se proteže od jedan do 100, gdje je – očekivano – 100 potpuno postignuće rodne ravnopravnosti. Uključuje 31 indikator. Ovogodišnji indeks se bazira na podacima, uglavnom, iz 2022. godine.
Na razini EU, indeks rodne ravnopravnosti je 71 bod, od mogućih 100 bodova, što pokazuje da ima još prostora za napredak. To je i poboljšanje od 0.8 bodova u odnosu na prijašnji izvještaj. Od 2010. godine do danas EU indeks se poboljšao za 7.9 bodova, uglavnom zahvaljujući progresu u području moći (19.5 bodova). Najviše bodova na ovogodišnjem indeksu su ostvarile Švedska (82), Danska (78.8) i Nizozemska (78.8).
Hrvatska je ove godine ostvarila rezultat od 59.7 bodova što je pad u odnosu na prethodne dvije godine. I u 2023. i u 2022. godini Hrvatska je ostvarivala 60.7 bodova. Time je prošle godine zauzela, primjerice, 20. mjesto od 27 zemalja članica EU. Od 2010. godine Hrvatska je napredovala za 7.4 boda i to, kao i EU, uglavnom zahvaljujući području moći (15.8 bodova).
U kojim područjima EU ima mjesta za napredak?
Najveći je napredak na razini EU zabilježen u području zdravlja (88.6 bodova). Posebice u potpodručju pristupa zdravstvenim uslugama (97.6 bodova). No, zdravlje je i područje koje je najmanje napredovalo od 2010. godine, s obzirom na to da je i tada imalo visoke bodove.
Najveći prostor za napredak, s obzirom na broj bodova, postoji u području moći koje trenutačno nosi 61.4 bod. Ipak, to je i područje koje bilježi kontinuirani napredak od mjerenja do mjerenja, barem na razini EU. Problem je u značajnim razlikama među državama članicama. Unatoč generalnom napretku, pet država (Bugarska, Cipar, Hrvatska, Estonija i Slovačka) na ovogodišnjem indeksu pokazuju nazadovanje u tom području, u odnosu na prijašnje mjerenje. Potpodručje domene moći u kojem ima prostora za napredak je i ekonomija i donošenja odluka, koje ima 57.6 bodova. Ipak, i ono je od 2021. ostvarilo napredak od 2.9 bodova. Naime, povećan je udio žena na upravljačkim pozicijama vodećih kompanija. On se povećao s 28 posto 2019. godine, na 34 posto 2024. godine.
Kad govorimo o području moći, značajno je napomenuti i da su ovogodišnji izbori za Europski parlament zabilježili pad u reprezentaciji žena. Time je trend veće participacije od godine do godine zaustavljen po prvi put. Žene zauzimaju 39 posto zastupničkih mjesta u ovom sazivu parlamenta. U sazivu iz 2019. godine su činile 41 posto.
Osim područja moći, ispodprosječan rezultat ostvaruju i područja vremena i znanja. Područje znanja iznosi 64.2 boda, a uključuje potpodručja koja se odnose na razinu obrazovanju i segregaciju. Pritom analiza konvergencije indeksa rodne ravnopravnosti između 2010. i 2022. godine ukazuje da su žene više obrazovane od muškaraca.
Područje vremena iznosi 68.5 bodova, a obuhvaća potpodručja skrbi o drugima/kućanstvu i društvene aktivnosti, odnosno aktivnosti slobodnog vremena. Iako se od 2007. godine smanjio udio osoba koje skrbe o drugima i kod muškaraca i kod žena, i dalje je na snazi nejednaka podjela poslova koji uključuju brigu o drugima i/ili kućanstvu. U 2022., na razini EU, 34 posto žena i 25 posto muškaraca je istaknulo da svakodnevno brinu od djeci, unucima/aka, starijim osobama ili osobama s poteškoćama. Razlika je veća među parovima s djecom, gdje 65 posto žena i 46 posto muškaraca sudjeluje u skrbi o drugima/kućanstvu.
U kojim područjima RH ima mjesta za napredak?
S 59.7 bodova, Hrvatska se nalazi 11.3 boda ispod prosjeka Europske unije. Uzrok pada, u odnosu na prijašnja razdoblja, je većinski u području moći (od 2021. smo pali za 5.3 boda).
Iako nam je reprezentacija žena u nacionalnom parlamentu u korelaciji s EU prosjekom, pad bilježimo u zastupljenosti žena u vladi. Udio žena na tim pozicijama je i dalje 22 posto što je i jedan od najnižih u EU (13pp ispod EU prosjeka). Poseban pad bilježimo u potpodručju društvene moći u kojem smo od 2021. godine pali za 14.3 bod što je ujedno i najveći pad u nekom potpodručju u ovogodišnjem indeksu. Društveni aspekt moći na indeksu uključuje upravljačke pozicije u organizacijama u znanosti, u odborima javnih televizija kao i u tijelima odlučivanja u nacionalnim olimpijskim sportskim organizacijama. Istovremeno, unatoč padu na 44.2 boda u području moći, to je i dalje domena u kojoj je Hrvatska ostvarila najveći napredak (15.8 bodova), u odnosu na mjerenje iz 2010. godine.
Najveći broj bodova smo ostvarili u području novca, u kojem imamo 74.7 bodova, što je povećanje od 1.1. boda od 2021. godine. Najveći napredak smo, pak, ostvarili u području rada (1.2 boda), posebice u potpodručju participacije na tržištu rada (1.5 bodova). No, s obzirom na to da druge članice ostvaruju brži progres na tom području, to nije značajno utjecalo na poziciju u poretku naše zemlje po pitanju područja rada. Zanimljivo je da smo prema podacima iz 2022. godine (na kojima se uglavnom i bazira ovaj indeks) bili u vrhu rizika siromaštva za žene (četiri boda iznad EU prosjeka). 21 posto žena i 16 posto muškaraca je bilo u riziku od siromaštva. U najvećem riziku su samci, kao i žene i muškarci manje razine obrazovanja.
U području vremena smo ostvarili pad od 1.2 bodova u odnosu na mjerenje iz 2010. godine. I njemu imamo i drugi najveći prostor za napredak jer ostvarujemo svega 48.6 bodova (i zadnji smo na razini EU). Pad bilježimo u potpodručju društvenih aktivnosti, odnosno aktivnosti slobodnog vremena (15 bodova). U istom području vremena, u potpodručju skrbi o drugima variramo. U 2007. godini skrb o djeci, unucima/ama, starijim osobama i osobama s poteškoćama bila je svakodnevica za 48 posto žena i 27 posto muškaraca. Onda je taj postotak padao, pa je tako 2016. godine skrb bila svakodnevica 35% žena, a u novim statistikama je porasla. Tako je danas skrb o drugima svakodnevica 39 posto žena i 28 posto muškaraca. Ipak, jaz u skrbi na relaciji žene – muškarci je u opadanju (11pp).
Iako EU bilježi uzlazni trend u indeksu rodne ravnopravnosti, nisu sve države ostvarile istu stopu poboljšanja
Dobra je vijest da najnoviji indeks kazuje da niti jedno područje (kao cjelina), na razini EU, nije zabilježilo korak nazad, u odnosu na prethodna izvještajna razdoblja. Analiza konvergencije indeksa rodne ravnopravnosti između 2010. i 2022. godine ukazuje na uzlazni trend i prosječno poboljšanje diljem EU, kao i smanjenje razlika među državama članicama po pitanju rodne ravnopravnosti. Ipak, nisu sve države ostvarile istu stopu poboljšanja.
Tako je Hrvatska prošle godine navedena u krugu država koje sustižu ostale, ove godine to nije slučaj. Danas je u zemljama koje imaju konstantno niži indeks rodne ravnopravnosti od EU i sporije napreduje. Također, EIGE navodi da su samo dvije zemlje u odnosu na prošlogodišnje izdanje doživjele značajnije promjene – Francuska i Hrvatska. U oba slučaja, stope rasta su usporene u odnosu na prosjek Europske unije.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
