Državno izborno povjerenstvo objavilo je pravovaljane liste za izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor. Ukupno su političke stranke i nezavisne liste kandidirale 1.120 odnosno 41,96% žena pri čemu možemo napomenuti da su političke stranke kandidirale nešto više mladih žena nego mladih muškaraca što je trend koji pratimo već nekoliko izbornih ciklusa. Valja podsjetiti na odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova kao i Zakona o izborima zastupnika/ca u Hrvatski sabor koji obvezuju političke stranke da prilikom predlaganja lista poštuju načelo da na listama ne smije biti manje od 40% niti jednog spola. Žene u hrvatskoj politici sustavno su podzastupljene od 90-ih godina prošlog stoljeća te su ove odredbe primarno trebale doprinijeti promijeni takve situacije i omogućiti ženama ravnopravno sudjelovanje u političkom životu. Iako ćemo primijetiti da kvantitativna zastupljenost žena ne znači uvijek i rodno ravnopravne politike, a što su nam svojim djelovanjem nažalost pokazale neke žene na visokim pozicijama, zastupljenost žena u političkom odlučivanja jest nužni preduvjet demokratskog društva.
Analizirajući liste onih koji prema anketama i nekim procjenama imaju šanse osvojiti mandate odnosno sudjelovali su u radu netom raspuštenog Hrvatskog sabora, uočava se nekoliko trendova. Iako je situacija bolja u odnosu na 2016. godinu te zasigurno možemo očekivati nešto više izabranih žena u Hrvatski Sabor od mizernih 12,5%, koliko ih je osvojilo direktan mandat 2016. godine, neke loše prakse pri formiranju lista i dalje su prisutne.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je uvjerljivo prednjači kada je riječ o rodnoj neravnopravnosti na listama. Niti jedna njihova lista nije zadovoljila zakonski uvjet o najmanje 40% žena na listama te žene čine svega 25,32% HDZ-ovih kandidatkinja na ovim izborima. Ukupna kazna koju bi HDZ zbog toga trebao platiti iznosi 550.000 kuna. Žene HDZ-a su i dominantno pri dnu lista. Na čak tri liste (u drugoj, trećoj i desetoj izbornoj jedinici) prvih 7 mjesta zauzimaju muškarci. Predsjednik HDZ-a ponudio je objašnjenje za ovakvu situaciju: “Žena ima na listama i osobno mi je žao da ih nema više. Odlučili smo sastaviti pobjedničke liste”. Znači li to da liste sa ženama nisu pobjedničke ili možda HDZ ima duboki strukturalni problem staklenog labirinta i stropa kroz koji se žene ne probijaju? A, ako ćemo biti poštene, možda bi Plenkoviću bilo lakše sastaviti liste da mu tri istaknute članice nisu završile u pritvoru.
Domovinski pokret Miroslava Škore je ukupno kandidirao točno 40% žena pri čemu ima jednu listu, i to upravo onu u kojoj je Miroslav Škoro na prvom mjestu – u 2. izbornoj jedinici, na kojoj nije zadovoljio zakonske odredbe. Ipak, žene dominantno smješta na dno liste te samo u 4. izbornoj jedinici su žene na prvih sedam mjesta uravnoteženo zastupljene. Očito Domovinski pokret i njegovi koalicijski partneri Hrvatski suverenisti, Hrast i drugi nisu mogli odoljeti pokazati ženama gdje im je mjesto – iza muškaraca. Domovinski pokret ima ukupno tri žene na prvim mjestima lista i to u četvrtoj, osmoj i desetoj izbornoj jedinici. No, ono što bi nas posebno zanimalo je mišljenje tih 57 žena sa lista Domovinskog pokreta o posljednjoj debati o pravu na pobačaj. Jel’ mu ispod stola pokazuju srednji prst ili su potpuno pomirene sa svojim položajem poniženih?
MOST nezavisnih lista se pokazao kao najbolji od relevantnih desnih stranaka/koalicija kada je u pitanju ženska kvota. Zadovoljili su kvotu na svim listama i ukupno kandidirali 46,75% žena te na otprilike polovici svojih lista smještaju žene ravnomjerno u gornji i donji dio lista. Imaju dvije žene na prvim mjestima lista što jest slabije od Domovinskog pokreta, ali bolje od HDZ-a. Istovremeno, ako je vjerovati anketama, od desnih stranaka MOST osvaja najmanje mandata te su samim time možda bili, kako bi to rekao Davor Bernardić, skloniji eksperimentiranju.
Mrsićevi Demokrati te koalicija centra (Stranka s imenom i prezimenom/Pametno/Fokus) poštovali su odredbu o 40% žena na svim listama te su s promjenjivim uspjehom napravili uravnotežene liste. No, na manje od polovice lista im je žena na prvom mjestu, a sudeći prema anketama to su jedina eventualna ulazna mjesta za te stranke. Ako pak gledamo prema tome gdje imaju najveće šanse (barem sudeći prema demografiji biračkog tijela), koalicija centra je izašla sa ženama na prvim mjestima u dvije možda i najizglednije izborne jedinice za osvajanje mandata – prvoj s Dalijom Orešković i desetoj s Marijanom Puljak. Nasuprot tome, Demokrati i Laburisti u izbornim jedinicama na koje su, čini se, stavili najveći naglasak te očekuju mandate na prva mjesta stavili muškarce – Miranda Mrsića u prvoj izbornoj jedinici i Damira Kajina u osmoj izbornoj jedinici.
Živi zid uglavnom zadovoljava kvotu isto kao i MB365 uz promjenjiv uspjeh u uravnoteženom rasporedu muškaraca i žena. Slično je i s Hrvatskom narodnom strankom koja je doduše propustila ispoštovati kvotu u 4. izbornoj jedinici. No, te liste očekuju prolaz u jednoj do maksimalno dvije izborne jedinice i ulazak svojih istaknutih muškaraca u Hrvatski Sabor.
Restart koalicija usprkos SDP-ovim velikim najavama ZIP modela isti nije postigla. Vjerojatno je ipak bilo prerano za taj eksperiment. Prosječan udio žena na izbornim listama im iznosi 41,43%, nemaju niti jednu listu s 50% kandidatkinja, na 3 liste su im žene pretežno u donjem dijelu liste – u drugoj, osmoj i desetoj izbornoj jedinici te imaju tek jednu ženu na prvom mjestu i to Sabinu Glasovac umjesto očekivanog Domagoja Hajdukovića. Ovo je posebno zanimljiva situacija u kojoj su čini se oboje kažnjeni – Sabina Glasovac micanjem iz svoje matične devete izborne jedinice, a Domagoj Hajduković s gubljenjem prvog mjesta nakon partnerskog nasilja koje je proživio i prijavio. Sjajna izborna poruka SDP-a, čestitamo! No, usprkos ukupno zadovoljavajućeg broja kandidatkinja i Restart koaliciji se smiješi prekršajna kazna obzirom da imaju dvije liste (u sedmoj i osmoj izbornoj jedinici) s manje od 40% žena te bi u državni proračun trebali platiti 100.000 kuna odnosno 50.000 kuna više od Domovinskog pokreta. I dok je kod HDZ-a jasno tko će platiti kaznu, kod lista Restart koalicije kao i Domovinskog pokreta to nije posve jasno obzirom da se radi o koalicijama.
Zeleno lijeva koalicija (Možemo/Orah/Nova ljevica/Za Grad/Zg je naš/Radnička fronta) ima daleko najveći broj žena na prvim mjestima, njih 6 te ukupno 50% žena na svim listama. Isto tako žene su ravnomjerno raspoređene te na svim listama od 1 do 7 mjesta imaju najmanje 40% žena. Nadamo se da ćemo u nekim sljedećim analizama izbornih procesa ovako kratak tekst moći napisati za sve liste jer će one na jednak način promovirati ravnopravnost spolova na svojim listama.
Državno izborno povjerenstvo najavilo je da će dostaviti obavijest Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova radi pokretanja prekršajnog postupka za sve liste koje nemaju najmanje 40% žena, a sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova. Najavili su podnošenje iste obavijesti i za dvije liste koje imaju premalo muškaraca. Možda je i dobro da dođe do te apsurdne situacije kako bi se osvijestio način na koji se pišu zakoni koji imaju tendenciju pozitivne akcije spram žena i prvenstveno zaštitu ženskog prava “biti biranima”, a koji se onda prave da se ne rješava problem ženske podzastupljenosti i rodne neravnopravnosti već neki imaginarni problem koji jednako pogađa i muškarce. No, moguće da je Andrej Plenković zapravo u pravu, žene naprosto ne mogu pobijediti u Hrvatskoj.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
