Prema nedavnoj analizi časopisa Fortune, znanstvenice koje su u utrci za najviša priznanja u svom području rada suočavaju se s velikom preprekom koju njihovi muški kolege ne moraju savladati: rodnom neravnotežom.
Od 870 individualnih znanstvenika/ca i 23 organizacije koje su primile Nobelovu nagradu od njenih početaka 1901. godine, žene su nagradu primile svega 49 puta. Rodna je nejednakost najveća u područjima poput fizike, kemije i medicine, sa svega jedan posto, 2,33 posto i 5,71 posto nagrada dodijeljenih ženama u 114 godina dugoj povijesti Nobelove nagrade. Samo ove godine, sedam je muškaraca dobilo Nobelovu nagradu za doprinose u području fizike (njih dvoje), kemije (njih troje) i medicine (dvoje dobitnika), dok je samo jedna žena, Tu Youyou, prepoznata u području medicine za doprinose u liječenju malarije.
Nalazi časopisa Fortune su razočaravajući, ali ne i iznenađujući. U studiji iz 2012. godine pokazalo se kako profesori znanstvenih područja na sveučilištima diljem Amerike smatraju studentice manje sposobnima od njihovih muških kolega, unatoč tome što pokazuju iste vještine i postignuća. Radi se o percepciji koja ženama znatno ograničava prilike za poslove i mentoriranje.
Prošlog je mjeseca Journal of the American Medical Association objavio izvješće u kojem podaci pokazuju da žene primaju manju financijsku potporu u ranim stadijima karijere od njihovih kolega, o čemu smo već pisale. Bez jednakog pristupa ključnim resursima potrebnima za ostvarivanje profesionalnih ciljeva, za znanstvenice je puno manje vjerojatno da će imati karijeru u odabranom području, a još manje biti prepoznate za svoj rad.
Srećom, brojke se ipak mijenjaju nabolje. Između 2000. i 2015. godine, žene su primile sveukupno 19 Nobelovih nagrada, što nije najbolja moguća situacija, ali je ipak napredak. Nadamo se da će se uzlazna putanja nastaviti i dalje.
