Hrvatska je jedina nova država članica Europske unije u kojoj su plaće niže nego 2010. godine, tvrdi Savez samostalnih sindikata Hrvatske u jučerašnjem priopćenju.
“Podaci su to iz novog izvještaja “Benchmarking Working Europe 2018.“, kojeg je u ponedjeljak, 19. Ožujka, objavio Europski sindikalni institut (ETUI). Iako su u Hrvatskoj, prema podacima OECD-a u navedenom vremenskom razdoblju plaće po jedinici sata rada rasle 6,4 %, izračun Europskog sindikalnog instituta, temeljen na podacima makroekonomske baze Europske komisije (AMECO), pokazuje da je realna vrijednost plaća, kada se uzmu u obzir troškovi života, u Hrvatskoj pala za 7,9 posto od 2010.”, navode iz SSSH.
Prenosimo njihovo priopćenje:
U Hrvatskoj su plaće u razdoblju 2016.-2017. porasle za 1,2 posto, što je bilo nedovoljno kako bi se nadomjestio pad tijekom krize, te daleko ispod rasta u godinama prije krize, kada su plaće između 2000. i 2009. g. porasle za 15,8 posto.
Gore od Hrvatske samo su Grčka, Cipar i Portugal, dok nove države članice Europske unije bilježe dvoznamenkasti rast plaća (npr. Češka 11 %, Poljska 15,3 %, Rumunjska 30 % i Bugarska čak 54,5 %!). Osim navedenih zemalja, radnici su u 2017. zarađivali manje nego 2010. još u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj, Belgiji i Finskoj.
{slika}
Ovo je još jedna u nizu objava europskih podataka koji pokazuju kako smo po nizu pokazatelja pali na europsko dno: uvjerljivo vodimo po udjelu prekarnog rada, od svih država članica EU upravo je Hrvatska doživjela najveće pogoršanje razine ravnoteže radnog i privatnog života, a i po trendovima u rastu plaća pri samom smo dnu.
“Koliko još ovakvih izvještaja moramo vidjeti da bi Vlada i poslodavci konačno shvatili da jedino veće plaće i bolja radna mjesta mogu zaustaviti katastrofalne razmjere iseljavanja iz Hrvatske? Čak 80 posto ljudi napušta Hrvatsku upravo zbog niskih plaća, dok 30 posto njih odlazi zbog nekvalitetnih poslova. Ne možemo govoriti o ekonomskom oporavku kada radnici/e i dalje žive lošije nego prije krize. Upozoravali smo na pogubnost niskih plaća u Hrvatskoj i na naše sve veće zaostajanje za ostalim novim članicama EU. Poslodavci najavljuju otvaranje do 100,000 radnih mjesta i strahuju kako neće imati tko raditi, ali i dalje odbijaju priznati kako su upravo plaće ključ zadržavanja kvalitetnih radnika/ca. Ako i dalje budemo među najslabije plaćenim radnicima u Europskoj uniji, nemamo nikakvih izgleda. Bez rasta plaća neće rasti potrošnja, a bez nje nema ni nastavka ekonomskog rasta. Zaostajanjem u plaćama, u socijalnom razvoju, zaostajemo i u ekonomskom! Odgovornost je Vlade učiniti sve kako bi se trend zaustavio i preokrenuo, prvenstveno značajnijim povećanjem i redefiniranjem minimalne plaće, te poticanjem i jačanjem kolektivnog pregovaranja na granskoj razini. Pozivam Vladu i poslodavce na odgovorno postupanje, među ostalim i pristupanjem Savezu za konvergenciju plaća za smanjivanje razlike u plaćama između istoka i zapada EU te kolektivnim pregovaranjem u dobroj vjeri”, apeliraju iz SSSH
“Sada je trenutak za bitno snažnije akcije kojima će se promicati najbolji način ostvarivanja pravednog povećanja plaća – kolektivno pregovaranje sindikata i poslodavaca. Europski propisi o javnoj nabavi trebali bi zahtijevati da se ugovori dodjeljuju samo onim tvrtkama koje su pokrivene kolektivnim ugovorima. EU i države članice mogle bi odrediti ciljeve za povećanje broja radnika koji su pokriveni kolektivnim ugovorima”, izjavila je Esther Lynch, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC).
