Osim što tek trećinu zaposlenih čine žene, istraživanje Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na uzorku od 10.000 domaćinstava u cijeloj zemlji pokazalo je i da žene čine najveći dio neaktivne populacije, čak više od 60 odsto. Odraz je to vrlo velike diskriminacije, poručuju iz udruženja koja se bave pravima žena i provođenjem ljudskih prava. To je trend koji se bilježi u svim istraživanjima provedenim u posljednjoj deceniji, kaže Fedra Idžakovićiz sarajevske organizacije “Prava za sve”.
“Taj trend je potpuno očit. Ništa se tu posebno ne mijenja. To su više-manje iste cifre. Posebno je problematična cifra koja govori o radno sposobnim ženama, ali koje nisu plaćene, a pomažući su članovi porodice. To su žene koje rade na porodičnim imanjima, u porodičnim firmama itd, dakle, rade, a nisu plaćene. Problem jeste u sistemskoj diskriminaciji, problem jeste također u zapošljavanju žena u određenom periodu – ili što poslodavci oklijevaju da stalno zaposle žene koje su u periodu kad bi mogle imati djecu, što izbjegavaju naročito privatnici, a i generalno, problem je u nedostatku jedne ozbiljne politike koja će odgovoriti na takve stvari, pogotovo ove žene koje su dugi niz godina na zavodima za zapošljavanje, a ne prekvalifikuju se. Dodatno je pitanje zašto će se prekvalifikovati, kad za industriju, odnosno proizvodnju nemamo neku prekvalifikaciju”, rekla je Fedra Idžaković
Izvršna direktorka Fondacije “Udružene žene” iz Banjaluke Aleksandra Petrić, ističe da najveći problem predstavlja socijalna neosjetljivost poslodavaca. Za njih se žene te koje će im zbog trudnoće ili djece donijeti manji profit u odnosu na muškarce. Ne postoji ni javna politika koja bi pomogla u unapređenju konkurentnosti i ukidanju diskriminacije žena na tržištu rada. Naglasila je da javne politike ne štite dovoljno žene niti unapređuju njihovu konkurentnost na tržištu rada.
“U praksi vi imate situacije kada poslodavac pita žene da li misle rađati, da li će se udavati, imaju li malu djecu, kolika su djeca, i u tom smislu se i ponaša prema njima prilikom zapošljavanja. Nemalo je slučajeva u Bosni i Hercegovini da žene čim zatrudne ili nakon porodiljskog odsustva dobijaju otkaz. To se jako rijetko prijavljuje, jer se žene boje odmazde u tom smislu da će poslodavci na njih vršiti pritiske, što se u praksi i dešava”, kaže Aleksandra Petrić.
Petrićeva navodi da se žene u javnom sektoru najčešće zapošljavaju u pravosuđu i administraciji, dok ih kod privatnika najviše radi u prerađivačkoj industriji. Sprovedena anketa pokazuje i da je među nezaposlenima najviše žena između 25 i 50 godina, kao i da je najveći broj njih preko 50 godina starosti neaktivno u traženju zaposlenja. Ocjene udruženja su da je situacija slična u cijelom regionu, ali da je u Bosni i Hercegovini najvidljivija ta diskriminacija prema ženama koje traže posao.
Evropska banka za obnovu i razvoj ovih dana pokrenula je, u cilju porasta zapošljavanja žena program finansiranja i savjetovanja za žene u biznisu na Zapadnom Balkanu. U okviru tog programa stavila je na raspolaganje ukupno 20 miliona evra za daljnje plasiranje kredita ženama koje vode mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu. Program pod nazivom Žene u biznisu dizajniran je da promoviše žensko preduzetništvo pružajući poslovnim ženama pristup izvoru novca i finansijskom savjetovanju, kaže šef Delegacije Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH Ian Brown. Brown je program ozvaničio 11. februara u Banjaluci kada je potpisan i prvi ugovor o kreditnoj liniji za žene biznismene u iznosu od dva miliona evra koji će biti plasirani preko Unicredit banke BiH.
“To jeste relativno mali iznos, ali ovo je pilot program. Nadamo se da ćemo ga proširi u budućnosti na osnovu lekcija koje ćemo naučiti. Mi smatramo da postoji ogroman potencijal u Bosni i Hercegovini za biznis koji vode žene. Ovaj projekat je nastavak projekta kojeg smo proveli u Turskoj. Tamo je taj program bio toliko uspješan, da je taj iznos koji je dostupan u turskim bankama sada dostigao 300 miliona evra”, ocenio je Brown.
Advokatica Stojanka Sajić koja je već više od dvije decenije suvlasnik je jedne advokatske kancelarije i smatra da će krediti unaprijediti poslovne šanse žena u Bosni i Hercegovini. “Imamo dvadeset zaposlenih, od čega je petnaest žena – advokata, stručnih saradnika, pripravnika. Ja smatram da žene u biznisu u Bosni i Hercegovini imaju jednaku šansu kao i muškarci”
Fedra Idžaković takođe pozdravlja otvaranje kreditne linije za žene preduzetnice. Međutim, upozorava da i tu ima otežavajućih okolnosti.
“Ono što može biti problem kod nas jeste što se, recimo, traže sredstva osiguranja da ćete vi kredit vratiti ili da ćete ta uložena sredstva moći vratiti. Vrlo često se kod nas pokazuje problem, pogotovo kod privrednica koje rade u malim i srednjim preduzećima, da one nemaju vlasništvo nad imovinom u kojoj rade, nisu, recimo, u potpunosti vlasnici zemlje, nisu vlasnici kuće ili mjesta u kojem proizvode, jer je to tradicionalno uglavnom na muškim članovima porodice. Tu je i pitanje koliko žene koje se do sada bore na tržištu rada da se izjednače kao poslodavke, koliko one znaju o tim programima, kako aplicirati za takvu vrstu programa”, kaže Idžaković.
