U skladu s preporukom koju je krajem ožujka usvojio Odbor ministara Vijeća Europe, države bi trebale pojačati borbu protiv seksizma u svim sferama života.
Kao odgovor na #MeToo i druge nedavne pokrete koji su povećali svijest o seksizmu u društvu, Odbor ministara Vijeća Europe usvojio je preporuku da se zaustavi seksizam, koji uključuje prvu dogovorenu međunarodnu definiciju.
Preporuka naglašava da je seksizam manifestacija “povijesno nejednakih odnosa moći” između žena i muškaraca, što dovodi do diskriminacije i sprječava napredovanje žena u društvu.
Budući da je “prisutan i rasprostranjen u svim sektorima i svim društvima, a (…) seksizam i seksističko ponašanje ukorijenjeni su u rodne stereotipe i jačaju ih”, seksizam se prvi put definira u pravnom instrumentu putem opsežnog popisa mjera i područja u kojima se seksizam događa, od oglašavanja i medija, do zapošljavanja, sektora pravde, obrazovanja i sporta. Tekst posebno nastoji osvijetliti što je seksističko ponašanje i predlaže konkretne načine na koje ih različiti akteri mogu identificirati i riješiti.
Od država članica se traži da prate napredak u provedbi njegovih smjernica i da obavijeste Komisiju za ravnopravnost spolova Vijeća Europe o poduzetim mjerama i postignutom napretku.
Preporuka ima za cilj rješavanje problema s kojima se svakodnevno susreću žene, ali i muškarci. Primjerice, identificira poveznicu između seksizma i nasilja nad ženama i djevojčicama, objašnjavajući da je svakodnevni seksizam “dio kontinuiranoga nasilja koje stvaraju klimu zastrašivanja, straha, diskriminacije, isključenosti i nesigurnosti koja ograničava mogućnosti i slobodu”.
Primjeri preporučenih mjera uključuju zakonske reforme kojima se osuđuje seksizam te definira i kriminalizira seksistički govor mržnje i osigurava odgovarajuće pravne lijekove za žrtve seksističkog ponašanja.
Preporukom se poziva države da koriste mjere podizanja svijesti, kao što su žurne reakcije javnih osoba, osobito političara_ki, vjerskih, gospodarskih i društvenih čelnika_ca i drugih koji_e imaju moć oblikovati javno mišljenje.
Osim toga, naglašava se da jezik i komunikacija “ne smiju odobravati dominaciju muškog modela” i poziva na izbjegavanje stereotipa u komunikaciji, u svrhu edukacije i podizanja svijesti, te sprječavanja seksističkog ponašanja. Na primjer, preporučuje se izbacivanje seksističkih izraza i korištenje rodno osjetljivog jezika.
Preporuka se također oslanja na moderne tehnologije. Iako internet i društvene mreže mogu služiti za promicanje slobode izražavanja i rodne ravnopravnosti, mogu poslužiti i kao platforma za izražavanje nasilnih misli i govora mržnje, odnosno nasilničkog ponašanja.
Uzima se u obzir i umjetna inteligencija, odnosno kako algoritmi mogu “prenijeti i ojačati” postojeće rodne stereotipe i tako doprinijeti perpetuiranju seksizma.
