U posljednjih godinu dana različite_i političarke_i izlazile_i su u javnost s podacima o broju osoba koje su promijenile rodni identitet ili su uputile zahtjev za tom promjenom, pri čemu su se često u tom kontekstu isticali različiti netočni podaci vezani uz broj maloljetnika_ca (1,2). Najnoviju izjavu vezanu uz ovu temu dala je Dalija Orešković, zastupnica u Hrvatskom saboru iz stranke DOSIP.
Ona je 29. listopada na svom Facebook profilu objavila govor iz Sabora u kojem je poručila građanima Grada Zagreba da ne povjeruju da „prijetnja bilo čijem obiteljskom životu ili bilo čijim kršćanskim vrijednostima, kad smo već kod toga, prijeti od ajmo reći 200, jer ih nema više, ima ih svega 200 navodno u Hrvatskoj pojedinaca koji su promijenili svoj osobni izgled, identitet ili spol“ (1,2).
Imajući u vidu da se podacima o promjeni rodnog identiteta nerijetko manipulira te da i sama Orešković daje procjene u svom govoru, odlučile smo provjeriti kakvi su najrecentniji podaci. U tu smo svrhu poslale upit Ministarstvu zdravstva o tome koliko je Nacionalno zdravstveno vijeće do sada dobilo i odobrilo zahtjeva za život u drugom rodnom identitetu, posebice zatraživši podatke o tome koliko je maloljetnih osoba zahtijevalo i dobilo pozitivno mišljenje.
Što nam govore dosadašnji podaci?
O broju osoba koje su zatražile i dobile pozitivno mišljenje već smo pisale na Libeli, a o istom je, s posebnim naglaskom na maloljetne osobe, izvještavao i Faktograf prošle godine. Potonji, na temelju podataka dostavljenih od Ministarstva zdravstva, tada je pisao da su promjenu rodnog identiteta u razdoblju od 2015. do 2023. zatražile ukupno 183 osobe, od čega je maloljetnih bilo 23, odnosno nekih 12 posto. Ranije ove godine Libela je od nekolicine bolnica dobila odgovore da ne rade operacijske zahvate maloljetnim osobama u svrhu promjene rodnog identiteta.
Također, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova svake godine u svom Izvješću o radu daje podatke o zaprimljenim zahtjevima i izdanim mišljenjima Nacionalnog zdravstvenog vijeća o promjeni rodnog identiteta, i to na temelju statistika koje joj dostavlja Ministarstvo zdravstva. Posljednji podaci iz Izvješća o radu Pravobraniteljice za 2024. godinu pokazuju da je NZV „u razdoblju od 2015. do 2024. godine ukupno zaprimilo 229 zahtjeva za izdavanjem mišljenja o promjeni spola ili odabira života u drugom rodnom identitetu (194 do 2023.), od čega je ukupno pozitivno riješeno 216 (94 posto), jedna osoba je odustala od svog zahtjeva (0,4 posto), dok je 12 zahtjeva još u postupku rješavanja ili ih podnositelji_ice zahtjeva nisu kompletirali_le (5,5 posto) svoje zahtjeve“.
Iz navedenih podataka može se zaključiti da u Hrvatskoj prosječno 23 osobe godišnje zatraže i dobiju pozitivno mišljenje za promjenu rodnog identiteta te da od 2023. godine broj upućenih zahtjeva na godišnjoj razini prelazi 30. Pritom valja istaknuti da je, značajno veći broj podnesenih i odobrenih zahtjeva za život u muškom rodnom identitetu, nego za život u ženskom rodnom identitetu s izuzetkom 2017., kada je bilo više zahtjeva za život u ženskom rodnom identitetu (1,2).
Najnoviji podaci potvrđuju dosadašnje trendove i omjere
Ministarstvo nam je tijekom studenog odgovorilo na poslani upit i dostavilo tražene podatke.
Oni govore da je u razdoblju od 2015. do 2025. godine podneseno „ukupno 238 zahtjeva punoljetnih osoba za promjenom rodnog identiteta, te 28 zahtjeva maloljetnih osoba zastupanih po roditeljima“. Napomenuli su i da su svi zahtjevi administrativno pozitivno riješeni.
Iako 2025. još nije završila, može se reći da najnoviji podaci potvrđuju već uočene trendove i omjere. Naime, u razdoblju od 11 godina ukupno je 266 osoba (238 punoljetnih i 28 maloljetnih) zatražilo i dobilo rješenje za život u drugom rodnom identitetu, što čini prosjek od 24 osobe godišnje. Pritom udio maloljetnih osoba u ukupnom broju upućenih i odobrenih zahtjeva iznosi 10,5 posto. Uspoređujući dosadašnje dostupne podatke, može se reći da je u ovoj godini NZV dosad zaprimio novih 37 zahtjeva te da je u 2023. i 2024. godini ukupno pet maloljetnih osoba zatražilo i dobilo pozitivno rješenje.
Potonje je posebno važno jer govori o tome koliko su manipulativne bile izjave nekih političara_ki, dane tijekom proteklih izbornih kampanja u 2024. i 2025., o velikom broju maloljetnih osoba koje čekaju ili su prošle proces „promjene spola“ (1,2).
Mali brojevi bez drastičnih promjena
Službeni podaci potvrđuju da je iznesena procjena Dalije Orešković točna. Riječ je o malom broju osoba – 266 – koje su se u razdoblju od 11 godina odlučile na promjenu rodnog identiteta. Otprilike desetinu toga broja – njih 28 – čine maloljetne osobe koje u zahtjevima za promjenom rodnog identiteta zastupaju njihovi roditelji.
Brojevi i maloljetnih i punoljetnih osoba koje upućuju zahtjev NZV-u relativno su stabilni na godišnjoj razini, posebice posljednjih godina, i ne pokazuju nikakve drastične promjene. Stoga se može reći da postoji dovoljno velik vremenski uzorak prema kojem se može zaključiti da promjena rodnog identiteta u Hrvatskoj ne predstavlja “društveni trend ili hir”, posebice ne kod maloljetnih osoba. Kao što smo već pisale, riječ je o dugotrajnom i složenom procesu, koji se zbog svojih karakteristika ne može banalizirati kao pomodarstvo.
