Prošlo je više od 20 godina od prvog stripa Emad Hajjaja, omiljenog jordanskog karikaturista koji uspješno iscrtkava bit ironije i smisla za humor. Gotovo deset milijuna Jordanaca odavno poznaju društvenu debatu i kontroverze koje mogu podići stripovi, piše Nor Ali Mo’Alla, katarska novinarka koja živi i radi u Londonu, za portal Your Middle East.
Snažni ženski likovi u dosadašnjim arapskim stripvima imaju negativan prizvuk
Glavni Hajjajov lik zove se Abu Mahjoob i predstavlja tipičnog staromodnog Jordanca u kojem se svaki sugrađanin može prepoznati ili barem saživjeti s njim, a njegovi doživljaji potiču široku društvenu raspravu o političkim, socijalnim i ekonomskim pitanjima. Autorica kao primjer nudi dragi joj strip Honour Killing i prizor razbarušenog Abu Mahjooba s puškom u ruci kojeg u suludom činu potiče njegov prijatelj Abu Mohammad.
Abu Mahoob: “Provalio sam i vidio kako je drži! Odmah je pobjegao s njom a ja sam… zakuhao! Što da učinim?”
Abu Mohammad: “Nađi i ustrijeli ga bez oklijevanja! Ukrasti bocu plina u ovoj ekonomskoj krizi je zločin časti. I dobro se pobrini za jadnu bocu, nevina je”.
Objašnjenje je sljedeće: cijena goriva u Jordanu jedno je od najvažnijih tema javne rasprave. Vlada subvencionira cijenu plina, ali cijene su i dalje previsoke.
Abu Mahjoob portretira ženu poput gore navedene boce plina. Autor piše za mušku publiku; žene u stripu imaju sekundarnu ulogu objekta ili nemaju nikakvu važnost. Čak i kad Mahjoobova žena u stripu ojača kao lik, ona samo razdražuje svog muža stalnim prigovaranjem čemu autor daje negativan prizvuk.
U dva mjeseca 24 tisuće lajkova više zahvaljujući Majidi
Qatatov strip Yamiyat Majida (Majidini dnevnici) nosi drugačiju poruku. Za početak, glavni lik je mlada žena. Ona govori kolokvijalnim arapskim jezikom u koji ubacuje jordanski žargon na humorističan način: tako njezini dnevnici pronalaze širi put prema publici. U dva mjeseca, Qatato je dobio 24 tisuće lajkova na Facebook stranici od kojih većinu (68 posto) čine žene.
Majidin dnevnik pokazuje kako ambiciozna neovisna žena živi u Jordanu i nosi se s bremenom modernog društva koje je zaostalo kad je riječ o ženama. Majida uživa maminu podršku kad je riječ o fakultetu i studiranju, no njezina se majka istodobno brine hoće li tvrdoglava kćerka biti dobra domaćica i žena svom mužu. Autorica takav sukob za žensku neovisnost i slobodu, s jedne strane, te borbu društva da podčini sve njihove akcije, s druge, smatra endemičnim.
Majidin dnevnik piše o ljubavnim gubicima, slomljenom srcu, emocionalnoj prtljagi kao i o neuzvraćenoj ljubavi. Autor dodaje i zaokret u kojem Majida upoznaje prikladnog partnera, tobožnjeg doktora koji putuje kroz vrijeme. Ona nosi hijab, ali to ne smanjuje njezinu neovisnost. Voli video igrice, ovisna je o televizijskim serijama na internetu i ne podnosi ženskaste teme. Strip uglavnom dotiče feminizam i razvija kontroverzije, posebice oko časti, termina koji se u arapskom svijetu koristi za opravdanje patrijarhalne kulture i kontrolu žena osiguravajući njihovu bezrezervnu podložnost.
Feminizam i zlostavljanje kao najčešće teme stripa
Tako u jednom od stripova, Majida govori o mizoginiji i feminističkim ljagama i pita se zašto najveće uvrede u arapskom svijetu uključuju riječi “majka” ili “sestra”. Jordanskom je muškarcu za najblažu uvredu dovoljno da ga usporedimo sa ženom (“sjediš kao žena”, bojiš se kao žena”). Jedan od komentatora na Quatatovoj stranici dodaje kako, s druge strane, kad hvalimo žene, uspoređujemo ih s muškarcima, dodajemo im “muda” ili ih nazivamo sestrama muškaraca.
Društveno zlostavljanje je druga tema koja se ponavlja. U stripu Lišeni ljubavnog života Majida i njezin prijatelj Maram izgledaju kao da su trčali i Maram komentira kako trčanje od “nižih oblika života (pretpostavljamo od muškaraca) podsjeća na trčanje od pasa u Guantanamu.
“Osjećam se kao da su tek izašli iz spilje i prvi put u životu vide djevojke”, kaže Maram, a Majida uzvraća kako je dobro da svećenik ne postavi fetvu, zabranu na trčanje, jer to stimulira muške seksualne instinkte. Čisti komentar na ridikulozne zabrane koje arapsko društvo postavlja ženama kako ne bi privlačile muškarce.
Qatato komentira kako je Jordansko društvo čudno jer sankooh, što ugrubo možemo prevesti kao niži oblik života, diktira pravila časti i kontrolira žene. Komentari na facebook stranici općenito su različiti i bogati, pokazuju kako ljudi imaju potrebu o tome raspravljati. Suproststavljaju se različita mišljenja u kvazi forumu koji ne bi ni postojao na drugačiji način i povezuju se različiti ljudi koji inače ne bi imali prostora za povezivanje. U najmanju ruku, Qatato tjera ljude da razmišljaju o različitim društvenim pravilima za muškarce i žene koja se uzimaju zdravo za gotovo iako nemaju smisla današnjim generacijama.
Pozitivni komentari fanova: “Uvedite muški lik koji promovira ženska prava”
Velik broj komentara i lajkova pokazuje da Qatato s Majidom ima izrazito pozitivan odjek u javnosti. Mnogi se članovi često uključuju na stranicu da provjere nove postove, drugi pitaju Qatata odakle mu inspiracija i daju mu sugestije za nove stripove. Optimizam raste kad čitamo gomilu pozitivnih komentara među kojima je čak i prijedlog muškog fana da u strip uključi muški lik koji će zagovarati ženska prava.
Dok je Abu Mahjoob stari primjer tipičnog Jordanca ogrezlog u kulturu mačizma bez isprike, Majida je svježi primjer žene u Jordanu s kojom se saživljuju generacije mladih ljudi koji žele promijeniti stare paradigme. Bez daljnjega, to predstavlja podvig obzirom da umjetnik dolazi iz arapskog društva. On je šampion feminizma i dirljivog socijalnog komentara, a njegovo stripovsko djelo izaziva oči jordanskog društva.
Zanimaju vas ženske stripovske junakinje? Pronađite ih u ovom članku ili potražite antologiju Ženski strip na Balkanu” u izdanju Fibre 2010. godine. Knjigu je uredila Irena Jukić Pranjić, a više o radu na ženskim stripovima kroz protekla desetljeća možete pročitati u ovom intervjuju Novog Lista. Iako imamo bogat opus i mnoštvo autorica koje se time bave, malo je njih zašlo u domenu opće kulture i sferu prepoznatljivosti koju imaju gore spomenuti jordanski junaci, no crteža, tema i kreativnih autorica i autora nimalo ne nedostaje.
Prevela i prilagodila Marina Damian
