Na autentičnom prostoru bivšeg logora Trnopolje, u Prijedoru, aktivistkinje i aktivisti za ljudskih prava, bivši logoraši i logorašice, kao i drugi građani i građanke su se okupili 05.kolovoza 2015. godine kako bi obilježili godišnjicu otkrivanja logora od strane ITN novinara 1992. godine. Sudionici i sudionice su proveli/e noć na prostoru bivšeg logora uz bogat program i razgovor. Osim Centra za mlade “KVART” iz Prijedora, Udruženja Optimisti 2004. iz Kozarca i Udruženja Prijedorčanki Izvor, u organizaciju ovog događaja ove godine se uključio i Otvoreni Univerzitet iz Sarajeva, te ZFD forum i Friedrich Ebert Fondacija u BiH.
“Cilj ‘Noći u Trnopolju’, nije samo odavanje počasti stradalima i solidariziranje sa žrtvama, već i pokušaj razumijevanja onoga što se dogodilo tijekom proteklog rata ali i pokušaj traženja adekvatnog odnosa prema ovim pitanjima danas” istekao je jedan od organizatora.
Ovo obilježavanje se organizira od 2012. godine na inicijativu Ervina Blaževića, lidera Udruženja Optimisti 2004. iz Kozarca i bivšeg logoraša ovog logora. Ovaj događaj ne samo da ima drugačiji pristup u izgradnji kulture sjećanja u odnosu na dosadašnji, već i potpuno drugačiju formu u smislu da iziskuje određena odricanja od sudionika i sudionica kao što su noćenje na otvorenom bez pristupa tekućoj vodi i drugim pogodnostima koje simbolizira solidarnost sa žrtvama. Otvoreni prostor i prisustvo osoba koje dolaze iz različitih narativa i s različitim iskustvima kreiraju prostor za iskrenu diskusiju o bolnim temama.
Najznačajnije aktivnosti su obuhvaćale panel debate i projekciju filma. U prvoj panel debati na temu “Socijalna i tranzicijska pravda” su kao panelisti sudjelovali predstavnici Radne grupe Četiri lica Omarske iz Beograda, Edin Ramulić ispred Udruženja Prijedorčanki Izvor, Zoran Vučkovac, teoretičar i aktivista iz Banja Luke, dok je debatu moderirao Zoran Ivančić. Druga panel debata na temu “Uloga novinara u prevenciji genocida” je ugostila Florence Hartmann, bivšu glasnogovornicu i savjetnicu za Balkan glavne tužiteljice Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju; Eda Vulliamyja; novinara i publicistu; Hrvoja Polana, fotografa; Refika Hodžića, direktora komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu, dok je diskusiju moderirala Danijela Majstorović, teoretičarka i univerzitetska profesorica iz Banja Luke.
Jedan od zaključaka proisteklih iz ovog obilježavanja se odnosi na tezu da kada govorimo o tranzicijskoj i socijalnoj pravdi, u stvari govorimo o stranama jedne te iste medalje, neodvojivo povezanim i isprepletenim a koje se u našem društvu konstantno koriste za političku manipulaciju, u svrhu održavanja etničke distance i klasnih razlika.
Nažalost pitanje ratnih zločina, iIi samoga rata, je još uvijek kontroverzna tema velikog emotivnog naboja. Ovakvim multietničkim obilježavanjima i razgovorima, pokušava se stvoriti siguran prostor za razmjenu iskustava i razumijevanja. U Prijedoru mali broj aktivista i aktivistkinja već niz godina pokušava stvoriti dijalog između posvađanih narativa po pitanju rata i ratnih zločina.
