Godine pobuna Boko Harama prouzročile su nedostupnost mnogih otkosa sa zemljišta i neprohodnost mnogih puteva kojima bi konvoji za pomoć prolazili.
Ujedinjeni Narodi upozoravaju da je više od 120 tisuća ljudi, čiju većinu čine djeca, u opasnosti od umiranja od gladi sljedeće godine u Nigeriji na područjima koje je zahvatila pobuna Boko Harama.
Žestoke borbe na nekim područjima Nigerije, Čada, Nigera i Kameruna ostavile su više od 2 milijuna ljudi bez doma, onemogućile farmerima da poberu svoje usjeve i konvojima za pomoć otežale pristup izoliranijim zajednicama. Jedno malo područje u Nigeriji ima više ljudi bez doma nego cijeli priljev izbjeglica koji su prošle godine stigli u Europu.
Korespondent The Guardiana vidio je na desetke pothranjene djece kojima se kroz kožu vidi kostur u improviziranim kampovima u regionalnom centru Maiduguri. Mnogi od njih imali su plastične čvoriće pričvršćene na lubanju kako bi ih medicinske sestre uspjele spojiti na drip. Mnoga su djeca toliko mršava da su im vene vidljive samo na lubanji.
Unatoč svim tim užasnim scenama, Maiduguri je najpodobnije mjesto u regiji veličine Belgije. Većina područja još nije sigurna zbog rata s Boko Haramom i tisuće još nisu u mogućnosti doći u neki od naseljenih centara za pomoć.
Orla Fagan, glasnogovornica UN-a za Koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA), bazirana u Nigeriji, kaže: “Ako im ne pružimo pomoć, iduće godine očekujemo 120 tisuća smrtnih slučajeva, od kojih će većina biti djeca. Ako im ne možemo prići i pružiti im hranu i potrebnu njegu, umrijet će”.
Kevin Watkins, izvršni šef organizacije Save the Children nakon svoje posjete je komentirao kako je cijela regija pokolebana te da je na rubu.
Watkins kaže: “Područja do kojih možemo doći su zahvaćena su teškim i akutnim stopama pothranjenosti. Postoje žarišta mnogo gora od područja na kojima smo mi. Procjenjuje se da je 400 tisuća djece u stanju teške pothranjenosti“.
Watkins kaže da, ako se ne poduzmu hitne mjere, svaki dan sljedeće godine umrijet će 200 djece. Odlučni se sastanak održao 2. prosinca u Abuji i na njemu su se okupile agencije za pomoć kako bi raspravile o metodama prema kojima bi reagirali.
“Unatoč ovakvoj pozadini, ovo je potpuno nepoznata hitnost, međunarodna zajednica uopće nije reagirala” Watkins komentira.
Boko Haram, grupa džihadista, u protekloj su godini izgubili potporu, ali mnoga su obradiva zemljišta nedostupna, a ceste neprohodne za kamione koji voze pomoć, zahvaljujući njihovim pobunama. Situacija je još gora zbog nedostatka međunarodne pomoći: UN-u nedostaje 61% (297 milijuna dolara) za potpuno financiranje Nigerijske krize.
Kashim Shettima, guverner Borna u Nigeriji koje je nositelj težišta pobuna, rekao je da se srušila poljoprivreda koja je bila dostatna za prehranjivanje lokalnog stanovništva. “Mnoge naše zajednice nisu bile u mogućnosti obrađivati tlo zadnje četiri godine”, Kashim je rekao Guardianu, “Nezamislivo je: 80% ljudi u Bornu ne može do svoje zemlje jer im to brani Boko Haram“.
Kao rezultat toga, 55 tisuća ljudi u sjeveroistočnoj Nigeriji gladuje, Fagan je rekao. Prema klasifikaciji UN-a, oni su na petom (i najgorem) stupnju nedostatka hrane.
1,8 milijuna ljudi je na četvrtom stupnju, koji je definiran kao kriza, dok je 6,1 milijun na trećem stupnju, koji označava hitnost. UNOCHA očekuje da te brojke u sljedećoj godini porastu na 2 i 8,3 milijuna.
Fagan kaže: “Ovo je najveća kriza na kontinentu i ignorirana je. Ono što se događa u Aleppu je grozno, ali jednako je grozno i ovo što se događa u sjevernoistočnoj Nigeriji, samo kontekst je drugačiji”.
Širenje nezaposlenosti među ljudima koji su ostali bez domova dovela je do smrti glađu čak i kod ljudi koji imaju pristup pomoći.
U Maiduguriju, koji je zasut sa 600 tisuća raseljenih ljudi, Guardian je posjetio kliniku za pothranjenost koju vode Liječnici bez granica. Većina pacijenata bila su djeca nezaposlenih raseljenih ljudi koji im nisu mogli pružiti potrebnu njegu i hranu.
U obližnjem kampu za 3 tisuće raseljenih ljudi, Bulama Modusalim, vođa kampa, rekao je da je prestao brojati ljude koji umiru od gladi. “Glad nas ubija”, rekao je, držeći izrazito pothranjeno dijete, “ljudi svakodnevno umiru od gladi“.
Majka tog djeteta, 35-godišnja Hauwa Nana, rekla je kako joj je jedno od petero djece umrlo od gladi otkad su Stigli u Maiduguri, a sada strahuje i za sljedeće. “U mogućnosti sam hraniti ih jednom dnevno“, rekla je.
U Mongunu, izoliranom gradu do kojeg novinari mogu samo helikopterom, grupe za pomoć opisuju situaciju kao jednako strašnu.
“Ljudi ovdje ovise isključivo o pomoći”, rekao je Mathieu Kinde, menadžer projekta za Alimu, prvu nevladinu organizaciju koja je uspjela prići gradu otkako je oslobođen od Boko Harama. “Zajednica domaćina ne može obrađivati svoju zemlju iz straha da ne budu ubijeni”, rekao je.
Dužnosnici i radnici koji pružaju pomoć upozoravaju da, ako se situacija nastavi, može potaknuti ekstremizam u okolini i pokrenuti migracije. “Mladi muškarac koji gladuje lako je podložan manijama religijskoh demagoga kao što su Mohammed Yusuf (osnivač Boko Harama) i Abubakar Shekau (vođa pobunjenika)”, rekao je Shettima.
Pobune su pokrenule migracije unutar Nigerije i Toby Lanzer, pomoćnik glavnog tajnika UN-a i regionalni koordinator za humanitarna pitanja Sahela upozorava da će mnogi raseljeni ljudi pokušati doći do Europe.
“Fokusirani ste na ljude koji u Europu dolaze zbog problema u Siriji i Afganistanu, ali za sljedećih pet godina predviđam, i kladio bih se u iznos mjesečne plaće, da će broj ljudi koji u Europu dođu iz Nigerije, Čada, Kameruna i Nigera bitno rasti”, rekao je Lanzer.
Prevela/o i prilagodila/o: Sonja Novoselić
