Osmi mart sedmog marta

16:00
Predavanje: OSMOMARTOVSKI UVOD U SOCIJALISTIČKI FEMINIZAM 

Sudjeluju: Mario Kikaš, Nikolina Rajković i Ankica Čakardić (Feministički front)

Na ovom uvodnom predavanju zamišljenom kao početnica u socijalistički feminizam govorit će se o nastanku i kasnijim artikulacijama onoga što nazivamo socijalističkim feminizmom koji je neodvojiv od socijalističkih političkih pokreta bez obzira na njihove forme i političko-praktične “uspjehe”. Težište izlaganje će biti na specifičnim distinktivnim momentima i pitanjima koji socijalistički feminizam razlikuju od nekih drugih feminističkih vizija: od otvaranja pitanja ekonomske uvjetovanosti opresije na ženama do specifične uloge nuklearne obitelji i socijalističkim (ne)uspjesima u rješavanju tih kontradikcija. 

Nakon uvodnog izlaganja članice i član Femfronta govorit će o razlozima nastanka i tekućem radu ove grupe te će se povesti razgovor s posjetiocima tribine.

18:00
Predavanje: ŽENSKO ‘NE’ FLEKSIBILIZACIJI 

Sudjeluju: Andreja Gregorina, Ivana Živković (Ženska fronta za radna i socijalna prava)

Već duže vrijeme svjedočimo procesesima deregulacije i fleksibilizacije radnog prava i mirovinskog sustava koji sačinjavaju temelj socijalne sigurnosti građanki i građana svake države. Strategija sveopće fragmentacije radnog i mirovinskog zakonodavstva, koja ima za cilj ojačati prekarne oblike rada i kodificirati trend kršenja teško stečenih radničkih i socijalnih prava, ukazuje na vrlo opasan smjer Vlade u transformaciji tržišta. Osim što su novi zakoni doneseni bez široke javne rasprave i utemeljenih analiza i simulacija, oni svojim ignoriranjem rodne perspektive potiču rodnu diskriminaciju te doprinose daljnjoj feminizaciji siromaštva.

Andreja Gregorina i Ivana Živković, članice Ženske fronte za radna i socijalna prava, govorit će o negativnim tendencijama ovakve reforme radnog zakonodavstva s naglaskom na one stavke Prijedloga novog Zakona o radu koje direktno provode rodno diskriminatornu praksu.

21:30 
Nastup zbora “VEŠ TICE”

A nakon nastupa opuštanje uz glazbu ženskih izvođačica…

Španjolska: gdje su prava žena od 70-tih do danas

Nakon  godina borbe za pravo na izbor Španjolska se ponovno našla pred zidom. Teško pogođena ekonomskom krizom i nizom novih zakona koje nameće vlada Mariana Rajoya, onaj o zabrani pobačaja izazvao je brojne kontroverze. Iza Španjolki je dugi niz godina borbe za pravo glasa, jednakosti i odabir majčinstva u trenutku kada same to žele.

Magüi Mira, Pilar Aymerich, Amelia Valcárcel, Beth Gali, Nativel Preciado, Carmen Posados samo su neka od imena žena iz kulture i umjetnosti koje su obilježile prijelomno razdoblje feminizma u Španjolskoj 70-tih. Što je bilo nekada, a na koji način se danas Španjolska bori za prava žena, bila je glavna nit vodilja u cijelom istraživanju.

Glumica i kazališna redateljica Magüi Mira djetinjstvo je provela promatrajući oca kako nedjeljom u goste prima prijatelje i poslovne suradnike, dok je majka bila zadužena za serviranje kava. Nikada nije sjela s njima, a upravo ti trenuci bili su presudni da počne buditi svijest o neravnopravnosti spolova. I dan danas svjedokinja je borbe za jednakost i otpor prema onima koji Španjolsku želi vratiti godinama unazad.

Sedamdesete su bile emocionalno razdoblje i za fotografkinju Pilar Aymerich koja je grafički prikazala svjedočanstva prvih vidljivih znakova feminističkog pokreta u Španjolskoj. 1976. godine njezin je fotoaparat bio privilegirani svjedok povijesnih konferencija (Jornadas de la Dona) održanih u dvorani sveučilišta u Barceloni. Prvi put nakon četiri godine diktature izašli su na vidjela zahtjevi žena. Danas, kad u brojnim arhivama netko pronađe slike iz tog vremena, čude se kad shvate da je feministkinja, a ne uklapa se u sliku ružne i loše odjevene žene s brkovima koje su se uvijek povezivala s feminističkim pokretima. Iznenađujuće je da je takav stereotip još uvijek prisutan i u današnje vrijeme, a još više da unatoč tolikoj promjeni diskriminatornih zakona, seksizam i dalje postoji, a veliki broj žena trpi nasilje.

Filozofkinja Amelia Valcárcel svoju svijest o nejednakosti razvila je još u adolescenciji. Kako je izjavila za jedne španjolske medije, dugo je živjela u nepravednoj situaciji koja nije imala ime. Nešto poput opetovanog udaranja o zid. Nitko ne želi znati koliko si zapravo krhka, a borbu za svoja prava koju je započela nekoliko desetljeća unazad i danas naziva prividom jednakosti.

Način na koje su mnoge promjene napredovale do danas, najbolje su definirane od strane novinarke i spisateljice Nativel Preciado. Često piše i spominje proces napretka koji se javlja u krizna vremena, a ono što kod ljudi nastupa je obeshrabrenje. Na trenutak se čini kako su napori kroz toliko godina i stoljeća bili potpuno uzaludni, ali kako je jednom izjavila, usprkos svemu nisu uspjeli vratiti žene u “tor”.

Na samim profesionalnim počecima, Nativel je surađivala s jednim od prvih feminističkih časopisa u Španjolskoj Vindicación Feminista. Kroz njihovu borbu i trud naučila je ostvariti i vlastita prava. Borile su se za pravo na obrazovanje, glasanje, da pred zakonom žene budu ravnopravne s muškarcima, koriste kontracepciju… Upravo zbog toga je brine što nove generacije ne pokazuju dovoljno interesa i vide ovu borbu kao stvar prošlosti.

‘Važno je da mladi ljudi shvate da u društvu još uvijek postoji interes da ih se liši njihovih stečenih prava. Tada će postati svjesni kako ova borba nije zastarjela. Ovaj pokret je bio za njihove majke, koliko i za njih. Ako iznevjere ono što je postignuto do sada, ostat će bez slobode kojoj je bilo potrebno toliko truda da pobijedi. Da bi održali naša prava, naučile smo da se moramo braniti svaki dan’, izjavila je Nativel za španjolski dnevni list El país.

O izuzetku u svijetu arhitekture, profesiji u kojoj je prisutnost žena u prošlosti bila izuzetno niska često govori španjolska arhitektica Beth Gali. Na studiju 1975/76 godine postotak žena na Tehničkom studiju bio je samo pet posto. Osvrnuvši se na trenutnu španjolsku vlast mišljenja je kako je su najmanje spremni riješiti socijalne probleme. Zapošljavanje žena, siromaštvo, emigracija, prihvaćanje homoseksualnosti… Zbog svega navedenog i mnogih drugih problema, važno je nastaviti borbu. Za razliku od razdoblja u kojem je ona odrastala, najvažnija spoznaja danas je da žene nisu same i kako je jednom izjavila, da postoje i muškarci koji su se spremni boriti za njihova prava.

U istom duhu stvarnost poima i spisateljica španjolsko-urugvajskog podrijetla Carmen Posados. Sve do adolescencije nije bila svjesna problema jednakosti, možda zato jer je odrastala u liberalnoj obitelji u kojoj nije bilo razlike između spolova. U svojim izjavama ne krije niti iznenađenost španjolskim društvom u kojem je ženama bilo najbitnije pronaći najbolju partiju i odvesti ju pred oltar. Kako kaže, stvari su se na sreću počele mijenjati i danas je situacija drugačija za oba spola. Mnogi muškarci pokušavaju pomoći u kućanskim poslovima i biti bolji očevi, ali sve to nakon stoljeća i stoljeća muške dominacije. I danas postoji zaostali ‘mačoizam’ koji je teško iskorijeniti, a izađe na svjetlo dana kada najmanje očekuješ.

Da bi se široj javnosti prenijela jasna poruka o potrebi za daljnju borbu za prava žena koja u 21. stoljeću nikako ne bi trebala biti uskraćena, i nekoliko agencija u Španjolskoj napravilo je iskorak u tom pogledu kampanjama u kojima su ilustrirali svoj stav o novom feminizmu. Ogilvy & Mather napravio je kreativnu kampanju koja jasno ističe njihov stav: ‘Umorni smo od stereotipa, hashtagova i svijeta koji je postao katalog za voajere’.

Agencija Sra.Rushmore je svoju kampanju objasnila riječima: ‘Postoje barijere koje su savladane, ali ostaje ona nevidljiva- stakleni strop’ i dali svoj glas za feminizam. Sara Alonso, glava umjetnosti u Del Campo Satcchi & Satcchi rekla je kako glavni cilj feminizma nije da se čuje, nego da ljudi prestanu pričati o njemu. To će značiti da je cilj postignut.

Zadnje djelo koje mi je privuklo pažnju potpisuje Yslandia . Svoj stav ilustrirali su slikom Annie Kenney i Christabel Pankhurst iz 1905.godine koje su zatvorene jer su se borile za glasovanje žena. Ispod fotografije ‘Votes for Woman’ dopisali su da ih trebamo i nakon 100 godina i poslali jasnu poruku javnosti: Španjolska se i dalje bori i ne odustaje, a feminizam je i u 21. stoljeću bitan i nužan.

“Nećemo zaboraviti 8 + 8 + 8!”

“Dok nam neki kažu: ‘Marš u prošlost!’, mi odlučujemo marširati u ime prošlosti!”, poručile su predstavnice Ženske mreže Hrvatske i drugih organizacija, najavivši subotnji prosvjedni marš koji će tematizirati novi Zakon o radu

Danas je održana konferencija za medije u organizaciji Ženske mreže Hrvatske, ženskih sindikalnih grupa i Ženske fronte za radna i socijalna prava na kojoj je najavljen marš u povodu Osmog marta – Međunarodnog dana žena, pod naslovom 8. mart – Nećemo zaboraviti 8 + 8 + 8! (8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati sna), slogan radničkog pokreta još 1886. godine.

Na konferenciji za medije govorile su predstavnice koalicije ženskih organizacija i mreža Božica Žilić (Ženska sekcija SSSH), Višnja Stanišić (Odbor žena NHS),Jadranka Klekar (Ženska fronta za radna i socijalna prava), Sanja Juras, Biserka Momčinović i Neva Tölle (Ženska mreža Hrvatske).

Velika koalicija ženskih organizacija, sindikalnih grupa i mreža ove će godine na maršu za Dan žena tematizirati novi Zakon o radu koji je unatoč nedostatku argumentirane javne rasprave i žestokom protivljenju svih sindikalnih središnjice te velikog broja organizacija civilnog društva i javnosti prošao prvo saborsko čitanje. “Novi ZOR promovira nesigurne, fleksibilne oblike rada – rad na određeno, agencijski rad i prijenos ugovora o radu; outsourcing – legalizira dugogodišnje nezakonito ponašanje poslodavaca, pogotovo kad je riječ o prekovremenom radu, produljuje radni tjedan i do 60 sati te ograničava pravo na sindikalno organiziranje i štrajk”, poručile su sudionice konferencije za medije.

Povrh toga što već danas 92 posto novozaposlenih žena radi s ugovorima na određeno vrijeme, što ih se osobito diskriminira za slučaj trudnoće i majčinstva, novi bi zakon imao teške posljedice po žene i zbog nemogućnosti usklađivanja njihovog privatnog života, rada i obiteljskih obveza, te neplaćenog rada koji obavljaju zbog nepokrivenosti potrebnim društvenim servisima skrbi – za djecu, invalide, stare..- istaknule su navedene organizacije, dodajući kako je to razlog zašto “novi ZOR mora pasti!”

“Previše je mladih ljudi nezaposleno, previše žena diskriminirano, previše starih siromašno i poniženo. Demontažu socijalne države ne možemo prihvatiti! Na to nas obvezuje i 377 tisuća nezaposlenih, kojima će se pridruživati sve više, a ne sve manje onih koji će ostati bez posla zbog fleksibilizacije rada”, rečeno je na konferenciji.

Prosvjedno okupljanje započinje u subotu u 10 i 30 sati ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zvonimirovoj 15 u Zagrebu, odakle se u 11 i 30 kreće u solidarni marš put Trga bana Jelačića, na kojem će aktivistkinje održati prosvjed i pročitati zahtjeve, te dijeliti letke.

Romantična synthpop večer s Naadyn

U četvrtak, 6. ožujka u klubu Attack očekuje vas nastup jedinstvene berlinske izvođačice – Naadyn, kao i domaćeg predstavnika ‘one man’ scene – I/II uz pomoć vrsnih dj-a Žive Muzike i vizualnog profesionalca, VJ Donnieja. Ulaz na koncert iznosit će simboličnih 30 kuna. 

Iza imena Naadyn sramežljivo levitira Nadine Platzek. Prošle godine je objavila svoj drugi LP ‘Galaxy‘, dok je debi ‘Tror‘ bio objavljen pod aliasom ‘Tape3000‘. ‘Galaxy’ je u punom smislu kozmička pastorala pretovarena znanstvenom fantastikom, tuđinskim planetima i ejlijenima. Naadyn, kao pravi švapski jednorog s krilima, svira liturgijski synthgaze obavijen gomiletinom reverba i echoa. Okvirnu zvučnu referencu možemo pronaći na pola puta između eteričnog dream-popa i ulaštenih sintića. U live nastupima koristi pregršt zvukotvornih sitnica prikupljenih na berlinskim Hrelićima, a neće nedostajati ni vizualnih pomagala!

Predstavnik ‘one-man’ scene, nazovimo je tako, koji pod ovim pseudonimom djeluje od 2009., kada je pokrenuo i DIY mikro-label0.5‘. Paralelno njegovom aktualnom mikro-svijetu, I / II stvara pod nazivom Umrijeti za strojem, producira kompjuterski alter-ego Valtera Horvata, djeluje u sklopu fiktivne ‘skupine’ Split Personalities, a posljednje dvije godine uređuje i fanzin Small Doses. Ukratko, pravi renesansni čovjek! Ovaj će nastup biti sačinjen od prigodnog odabira audio-pokušaja iz dosadašnjeg diskografskog repertoara, uz poneki novi moment.

Poput tople inačice Hladnog rata, Razumxosjećaji vas vode daleko od svemirskog nadmetanja i utrke u naoružanju; na ladanje. Na valovima introspekcije i egzistencijalnih pitanja, nježno ćete otplesati u seosku idilu tekstura i melodija. Želimo vam lijep život! Last.fm tagovi: synth-pop, shoegaze, coldwave, dream-pop, chillwave, electronic, ethereal, scottish.

Dežurni majstor vizualne ceremonije – VJ Donnie i ovog će se puta pobrinuti da sve vaše estetske potrebe budu i više nego zadovoljene.

Kome je smiješno spaljivanje djece?

T–portal  jučer je izvijestio  o najsramotnijem spavljivanju ‘krnje’ u ovoj godini, barem smo tako mislili/e do danas.  Udruga Omiški gusari odlučila je najvećim donositeljem nesreće i utjelovljenjem svega lošeg što su građani i građanke Omiša doživjeli u protekloj godini proglasiti novinara i dopisnika Slobodne Dalmacije Vinka Vukovića.

Međutim ako ste pomislili da ne može gore od toga, nažalost spadate u kategoriju naivaca/ki jer, eto, čini se da može. Nije bilo dovoljno  ove godine spaliti nekoga tko radi svoj posao, otkrivajući pritom brojne afere, detektirajući probleme i na nekoj razini nudeći rješenja za sve ono čemu su puna usta vladama i opozicijama – za ostvarenje ( velike) pravne države. Ne.  

U vremenima kada je definicija braka kao zajednica muškarca i žene odlukom na referendumu, u ime obrane takozvane tradicije i ugroženosti većine, nešto što mora stajati u Ustavu Republike Hrvatske moramo se malo barem malo nasmijati i nekoj manjini. Ne samo pojedincima. Takav zaključak donesen je u općini Selca.  Nema veze što to nije smisao maškara.

Međutim, možemo onda i rangirati kako se točno narugati sa zajednicom koja samo traži jednakopravnost. Kad se već rugamo zašto to ne učiniti baš onako pravo kako spada. To i tako čine saborski zastupnici i zastupnice dok raspravljaju o prijedlogu Zakona o životnom partnerstvu pa što ne bi onda i, kako nas vole nazivati, mali ljudi.

Idemo se narugati s nečijom obitelji. Idemo se narugati s majkom i djetetom. Ne sa bilo kakvim djetetom, s ‘djetetom iz epruvete’. Takvo dijete još je smješnije.  Toliko smiješno da dok sutra bude gorilo od silnog grohotnog smijanja nećemo ni čuti vatricu kako pucketa.

U općini Selca smiješno je bilo prolaziti pokraj sjedalice s natpisom Gay dijete iz epruvete.  Na sjedalici sjedi mesopust koji simbolizira majku i dijete.  Dijete je gej, a za majku ne znamo.

Nije to bilo samo smiješno, to je očigledno bila i atrakcija jer slika koja prati ovaj tekst preuzeta je sa Facebook stranice knjižnice OŠ Zvonka Cara. Zato ta slika nije samo nečija obijest koja nije naišla na dozu neopravdavanja osviještenih građana i građanki.  Ne, ta je slika svjedočanstvo za tisuću i jednu stvar koja u našem društvu nije onakva kakva bi trebala biti.

Netko je tu sliku trebao fotografirati, netko je toj djeci trebao, u najmanju ruku, ne objasniti što tu točno nije u redu i, na kraju krajeva, netko je tu sliku trebao odlučiti objaviti kao ponos i diku svoje škole.  Netko je tu odlučio čitati samo ono što će biti zadnji članak dodan u naš Ustav, a sve ostalo u njemu i svim ostalim zakonima ove zemlje zanemariti. Netko tu nije odlučio preuzeti odgovornost za odgoj, a bogme ni za obrazovanje te djece. Na kraju krajeva, netko je trebao i postaviti tu majku i to dijete na to mjesto kao atrakciju.

Na događaj u Selcu reagirala je udruga osoba s problemom neplodnosti  – BETA, koja je na svojoj Facebook stranici poručila:  “U Selcu je ove godine za maškare oblikovan mesopust koji prikazuje majku i dijete u naručju s natpisom “Gay dijete iz epruvete”. I stari i mladi su ga imali prilike vidjeti i smijati mu se. Danas je neplodnost, pa i homoseksualnost, služila kao zabava. A nama nije do smijeha.

Sutra će biti spaljen. Pomisao da bi netko mogao spaljivati dijete, bilo ono iz epruvete ili ne, imalo ono homoseksualne ili heteroseksualne roditelje, bilo ono homo ili hetero, nedvosmisleno otkriva svjetonazor ljudi kojih se, eto, imamo razloga bojati, i zato je jedino ispravno djelovati PROTIV takvog svjetonazora.”

I bome su u pravu, imamo se razloga bojati i oni su svugdje oko nas.

Pita li se i dalje netko za kakva prava se bori ta LGBT zajednica, za kakva prava se bore osobe s problemom neplodnosti, za kakva prava se i dalje bore pripadnici bilo kakve manjine u našem društvu? Zašto se u Selcu donijela odluka da je baš ta majka i baš to gej dijete iz epruvete nešto vrijedno ismijavanja i što se točno time želi poručiti? Je li poruka tog spektakla da netko misli da se djecu koja su ‘iz epruvete’ treba spaljivati? Ili bi ih trebalo spaliti samo ako su uz to još i gej?

Možda je odgovor ne pa glasi da ih ne bismo baš trebali spaljivati, ali bismo ih definitivno trebali izopćiti, marginalizirati, obespraviti i s njima se narugati. To je blaža verzija, no ona zapravo nije ništa manje okrutna.

 Kažu, slika govori tisuću riječi, izaberite jednu za sebe.

Što garantiramo mladima?

U sklopu projekta Društveni putokazi: smjer – nezaposlenost mladih, Mreža mladih Hrvatske organizira tribinu o nezaposlenosti mladih. Projekt se provodi uz podršku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

Cilj javne tribine jest podići svijest o problemu nezaposlenosti mladih  i osigurati relevantan javni prostor s mjerodavnim dionicima za raspravu o ovom problemu. Na javnoj tribini će se formirati zaključci koji će biti objavljeni na mrežnoj stranici MMH.

Ako želite saznati više o Garanciji za mlade, nedavno izrađenom planu njezine provedbe, međusektorskoj suradnji te općenito  nezaposlenosti mladih, nemojte propustiti ovu tribinu.

Također će se raspravljati o tome koje su reforme potrebne u obrazovanju i na tržištu rada te o poželjnim mjerama kako bi se cjelovitije pristupilo problemu.

Panelisti/ce će biti:

  1. Sven Janovski, potpredsjednik, Mreža mladih Hrvatske
  2. Darko Šeperić, stručni suradnik za europske integracije / savjetnik za socijalnu politiku, Savez samostalnih sindikata Hrvatske
  3. Mislav Balković, predsjednik, Udruga poslodavaca u obrazovanju
  4. Tatjana Dalić, pomoćnica ministra, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Raspravu će moderirati Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske.

Na tribini će se predstaviti i dijeliti brošura o Garanciji namijenjena organizacijama mladih i za mlade koja je također nastala u sklopu projekta Društveni putokazi: smjer – nezaposlenost mladih. U brošuri je na pregledan i mladima pristupačan način predstavljena Garancija za mlade i mogućnosti koje iz nje proizlaze.

Nadamo se da ćete prepoznati važnost ove javne rasprave i doprinijeti joj svojim sudjelovanjem te Vas molimo da najavite svoj dolazak ispunjavanjem ovog obrasca ili pozivom na broj telefona: 01/4573 937.

Vidimo se u petak, 7. ožujka 2014., u 10 sati u Hrvatskom novinarskom društvu,  Perkovčeva 2, 10 000 Zagreb.