Fematik u Mami #4: Rosa Luxemburg

Kao mjesto promicanja kritičkih društvenih pozicija, Klub MaMa u 2019. godini ugošćuje feminističko-marksistički kružok FEMATIK, čitalačku grupu koja više od tri godine djeluje s ciljem dodatnog samoobrazovanja i afirmiranja teorije politički lijevo orijentiranog feminizma.
http://bit.ly/FematikuMami
Kako su prošla prva tri javna sastanka pročitajte na poveznicama http://bit.ly/1-osvrt http://bit.ly/2-osvrt http://bit.ly/3-osvrt

Na četvrtom druženju u MaMi bavit ćemo se revolucionarnim političkim radom i ekonomskom teorijom Rose Luxemburg, čime želimo, između ostalog, podsjetiti na stogodišnjicu ubojstva velike socijalističke borkinje.
Ovim izborom odmičemo analitički fokus od radova autora/ica koji u užem smislu pripadaju feminističkom teorijskom korpusu, ali ćemo na druženju raspravljati i o rodnim dimenzijama problema kojima se Luxemburg bavila u svojem teorijskom radu i političkom djelovanju.

Ovim putem pozivamo vas i na skorašnju konferenciju Reforma ili revolucija: Stogodišnjica ubojstva Rose Luxemburg na kojoj će izlagati i naše članice.
http://bit.ly/konfrosa http://bit.ly/redrosa

Literatura:
– Socijalna reforma ili revolucija (1900), u: Rosa Luxemburg: Izabrani spisi, Naprijed (1974) http://bit.ly/spisirosa
– Akumulacija kapitala – Anti-kritika, izbor (1915), u: Rosa Luxemburg, Nikolai I. Bukharin – The Accumulation of Capital – An Anti-Critique, Imperialism and the Accumulation of Capital (1972)
– O ženskom pravu glasa i klasnoj borbi (1912) https://www.marxists.org/archive/luxemburg/1912/05/12.htm

U polemičkom političkom spisu Socijalna reforma ili revolucija Luxemburg se kao marksitička teoretičarka razračunava sa sve snažnijim reformističkim i revizionističkim tendencijama unutar Socijaldemokratske partije Njemačke čija je članica. Najveći teorijski doprinos predstavlja magnum opus Akumulacija kapitala, dok se u Anti-kritici, koja se smatra nastavkom Akumulacije kapitala, razračunava s kritičarima te na pristupačan način objašnjava iznesenu problematiku.
Luxemburg se u svojem teorijskom radu nije sustavnije bavila tzv. ženskim pitanjem, no neke od svojih stavova iznijela je u kratkom tekstu O ženskom pravu glasa i klasnoj borbi, u kojem se predstavlja kao žestoka kritičarka liberalnog feminizma.

Preporuke za dodatno čitanje:
– Dva pisma Clari Zetkin http://bit.ly/pismazetkin
– Red vlada u Berlinu (1919), u: Rosa Luxemburg: Izabrani spisi, Naprijed (1974) http://bit.ly/spisirosa
– Ankica Čakardić: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke ekonomije, u: Filozofska istraživanja, Vol. 35 No. 2, 2015. https://hrcak.srce.hr/158771

Zainteresirane za literaturu mogu se javiti na mejl lina.gonan@pm.me

Diplomantice očekuju 4000 funti manju plaću od muških kolega

Žene koje su nedavno diplomirale očekuju da će zaraditi gotovo 4.000 funti manje nego njihovi muški kolege na svom prvom poslu, pokazalo je istraživanje.

Ranije ove godine, objavljena je analiza Kongresa trgovaca (TUC) koja je pokazala da razlika u plaćama među muškarcima i ženama u Velikoj Britaniji trenutno iznosi 17,9 posto.

Iako se borba za jednaku plaću i dalje nastavlja, nova su istraživanja pokazala da se očekivanje različite, manje plaće, kod žena može ukorijeniti i prije nego što uđu na tržište rada.

Prema istraživanju koje je provedeno na 5.058 studenata/ica koji je provela organizacija Bright Network, žene očekuju da će njihova prva plaća u prosjeku iznositi 25.900 funti.

U međuvremenu, njihovi muški vršnjaci predviđaju da će zarađivati ​​plaću od oko 29,700 funti za svoj prvi posao.

Čini se da se ova razlika u očekivanjima nastavlja i dok muškarci i žene zamišljaju kako napreduju u karijeri, pokazalo je istraživanje.

U prvih pet godina rada žene koje su nedavno diplomirale očekuju plaću od 42.400 funti.

U međuvremenu, nedavno diplomirani muškarci očekuju u prosjeku 54.200 funti u prvih pet godina.

Istraživanje, pod naslovom ‘Što žele diplomanti?’, utvrdilo je da se tek polovica žena osjeća sigurnima u pronalazak posla nakon diplome, u usporedbi sa 71 posto muškaraca.

Kada su ispitani o tome što smatraju najvećom preprekom u ostvarenju odabrane karijere, jedan posto ispitanica je izjavilo da je to njihov rod.

Studija je također pokazala da se plaća ne vidi kao prioritet kod većine diplomiranih studenata, s manje od pet posto da je njihova plaća važnija od postizanja optimalne ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

“Ne možemo ignorirati činjenicu da ovo izvješće ističe oštar rodni jaz u očekivanjima po pitanju plaće. Mislim da je to posljedica već postojećih razlika u plaćama koje umanjuju ne samo očekivanja, nego i nadu za mlađu žensku generaciju.” izjavio je James Uffindell, osnivač Bright Network-a

Uffindell je dodao da poslodavci moraju postati svjesniji nesrazmjera u očekivanjima po pitanju plaće, te uložiti veće napore u rješavanje “srži ovog pitanja” kako bi imali “pozitivan učinak na budućnost”.

“Želimo da svi koji imaju talent i potencijal, bez obzira na rod ili podrijetlo, napreduju u visokom obrazovanju i nastave s uspješnim karijerama”, kazao je Vladin glasnogovornik.

“Iako je ukupna rodna razlika u plaćama na rekordno niskoj razini, jasno je da je još mnogo toga potrebno i želimo vidjeti da poslodavci donose jasne akcijske planove koji će riješiti njihove pojedinačne nedostatke.”

Xantus – narukvica koja detektira drogu za silovanje

Izumitelji/ce u Njemačkoj osmislili/e su narukvicu koja ima za cilj borbu protiv onoga od čega u izlascima strahuju mnoge žene – podmetanja droge u piće.

Narukvica “Xantus“, koju su osmislili Kim Eisenmann i Sven Häuser, dostupna je u njemačkom DM-u te nalikuje papirnatim vrpcama koje su potrebne za ulazak u mnoge klubove, a treba joj samo kap pića kako bi utvrdila sadrži li isto tragove “droge za silovanje”.

Ako je u piće podmetnuta droga, dva zelena kruga koji se nalaze na narukvici u kontaktu s tekućinom poprime plavu boju.

Narukvica također ima za cilj odvratiti potencijalne počinitelje kada vide da ju netko nosi.

Xantus je rođen iz osobnog iskustva Eisenmanine prijateljice, žrtve droge za silovanje, koja je nakon zabave pronađena povrijeđena u parku i bez sjećanja na ono što joj se dogodilo.

Eisenmann, koja je prisustvovala istoj zabavi, odlučila je s Häuserom osmisliti ovu narukvicu kada su shvatili da takav proizvod nije već dostupan na tržištu.

Prema britanskoj web stranici NHS-a, svake godine stotine žena postaju žrtvama silovanja nakon što im je u piće bez njihovog znanja podmetnuta droga.

Mnogo više incidenata događa se u inozemstvu, a mnogi se i ne prijavljuju zbog srama ili gubitka pamćenja, navodi NHS.

Droge koje se podmeću u piće uključuju gama-hidroksibutirat (GHB) i gama-butirolakton (GBL) – obje sa sedacijskim i anestetičkim učinkom – te supstance za smirenje uključujući Valium (diazepam) i Rohypnol, kao i ketamin.

Tvari poput GHB-a su često bezbojne i bez okusa te brzo djeluju, uzrokujući vrtoglavicu i mučninu, ponekad nakon samo 10 minuta.

Njihovi učinci slični su alkoholu pa se često pretpostavlja da je žrtva pijana, a većina se nakon uzimanja droge ne sjeća što se dogodilo.

Podmetanje droge u piće kažnjava se s maksimalno 10 godina zatvora, a ako je došlo do napada, silovanja ili pljačke, kazna će biti veća.

Indijski Vrhovni sud razmatra zahtjev da se ženama dopusti ulaz u sve džamije

Indijski vrhovni sud složio se u utorak da razmotri molbu muslimanskog para o dopuštanju ulaska ženama u džamije, u nastojanju obaranja stoljetne prakse koja je u velikoj mjeri isključivala žene s mjesta molitvi.

Ženama nije dopušten ulaz u većinu džamija u Indiji, iako neke od njih imaju odvojene ulaze kako bi žene išle u odvojeni prostor.

Podnositelji zahtjeva, Yasmeen Peerzade i njezin suprug Zuber Peerzade, kazali su da je ženama bilo dopušteno ući u džamije za vrijeme proroka Muhameda. “Poput muškaraca, žene također imaju ustavna prava da se mole u skladu s njihovim uvjerenjem”, navode u peticiji. “Ne bi trebala postojati nikakva rodna diskriminacija te bi se trebalo omogućiti muslimanskim ženama da se mole u svim džamijama”, kazali su.

Sud je prošle godine ukinuo zabranu ulaska ženama koje su u godinama kada menstruiraju u hinduistički hram u južnoj Indiji, tvrdeći kako je to kršenje njihovog prava na molitvu.

Muslimanski par se osvrnuo na vladavinu hrama, koja je razljutila konzervativne hinduiste, kao presedan koji podržava njihov poziv da se ženama dopusti moliti u džamijama.

Predstavnik ugledne organizacije islamskih znanstvenika, Jamiat Ulema-e-Hind, nije bio dostupan za komentare.

Peticija dolazi u osjetljivo vrijeme za odnose manjinske muslimanske i većinske hinduističke zajednice. Neki članovi hinduističke nacionalističke vladajuće stranke premijera Narendre Modija optuženi su za poticanje animoziteta u trenutku kada stranka traži drugi mandat na općim izborima koji su trenutno u tijeku.

Sudac Vrhovnog suda S.A. Bobde izjavio je kako će sud ispitati zahtjev para.

Sud je 2017. proglasio neustavnim zakon koji muslimanskim muškarcima dopušta da se razvedu od svojih supruga jednostavno izgovarajući riječ “talaq”, što znači razvod na arapskom, tri puta. Ove je godine Vlada izdala izvršnu naredbu koja takvu vrstu razvoda čini kaznenim djelom kažnjivim do tri godine zatvorske kazne.

Malezija pokreće istragu protiv knjige o muslimankama koje ne nose hidžab

Malezijske vjerske vlasti izjavile su u srijedu da istražuju knjigu o muslimankama koje odluče ne nositi hidžab, što je dovelo do burne reakcije među organizacijama za ženska prava. Ova je istraga posljednja u nizu incidenata koji su doveli do toga da aktivistkinje za ženska prava optužuju vlasti da se ponašaju kao “modna policija” pokušavajući kontrolirati kako se žene odijevaju u ovoj većinski muslimanskoj zemlji.

Do pobune je došlo nakon što je Vladin ministar pozvao na istragu zbog predstavljanja knjige “Unveiling Choice” prošlog vikenda, u kojoj muslimanske žene raspravljaju zašto su prestale nositi maramu za glavu.

“Riječ je samo o dijeljenju iskustva, ništa više od toga”, rekla je Maryam Lee, autorica knjige, za koju se nada da će pokazati da hidžab može biti istovremeno i “oslobađajući i opresivan”. “(Neki) kažu da knjiga promiče odbacivanje hidžaba, no to nije točno. To je knjiga o iskustvu”, rekla je za Thomson Reuters Foundation.

Lee ističe da su službenici iz odjela za islamske poslove u središnjoj državi Selangor u utorak od ureda izdavača dobili kopije knjige. Glasnogovornica iz odjela rekla je da “provjerava što se događa”, ali je odbila dati dodatne pojedinosti. Direktor Haris Kasim nije odgovorio na zahtjeve za komentar. Ministar vjerskih poslova Mujahid Yusof Rawa izjavio je da je ozbiljno razmotrio problem i pozvao na “poštenu” istragu.

Nejasno je zbog kojih se kaznenih djela ili kršenja kojeg zakona knjiga istražuje.

Muslimanke koje ne nose pokrivalo na glavi nisu rijetka pojava u Maleziji, a među njima su i istaknute javne osobe poput žene i kćeri premijera Mahathira Mohamada.

Više od 60 posto od 32 milijuna stanovnika Malezije su muslimani/ke, ali je Malezija dom i velikog broja etničkih i vjerskih manjina koje otvoreno prakticiraju svoju religiju.

“Ova je istraga doista razočaravajuća”, rekla je Sumitra Visvanathan, izvršna direktorica neprofitne organizacije za pomoć ženama. “Poručila bih Vladi da se povuče iz naših privatnih života i da je način na koji se odijevamo naša stvar. U Maleziji ne postoji zakon koji propisuje da žena treba ili ne treba nositi maramu”.

Prošle godine, Mujahid je rekao da Vlada planira uvesti pravila oblačenja za muslimanke na radnom mjestu, što je izazvalo veliki javni protest.

Afganistan: ‘Testovi nevinosti’ nastavljaju se unatoč zabrani

Invazivne zastarjele pretrage namijenjene utvrđivanju nevinosti djevojke ili žene pregledom njihovog himena ili umetanjem prstiju u njihovu vaginu, i dalje su raširena praksa u Afganistanu, unatoč službenoj vladinoj zdravstvenoj politici koja brani zdravstvenim djelatnicima/ama da žene podvrgavaju takvim pregledima.

Raširenost ‘testova nevinosti’ ne posustaje jer tužitelji i policijski službenici često naručuju ove testove u slučajevima moralnih zločina kako bi ih dostavili kao dokaz koji bi potom doveo do duljih zatvorskih kazni. Žene koje ‘padnu’ na navedenom testu mogu biti zatvorene do tri mjeseca, ali mnoge žene i djevojke bivaju zatvorene i po godinu i pol dana. Čak i kada se uspostavi da žena uistinu jest djevica, samo podvrgavanje testu narušava njen ugled i predstavlja sramotu. Djevojke i žene koje se jednostavno šetaju uz muškarca mogu biti optužene za predbračni seks i podvrgnute ovom štetnom ispitu.

“Testovi nevinosti” su ponižavajuće, traumatične i nekonzistentne prakse kojima se nastoji utvrditi je li žena ili djevojčica imala predbračni seks, što se smatra moralnim zločinom u Afganistanu. Ovakvi testovi, osim u Afganistanu, prakticiraju se širom svijeta u najmanje 20 zemalja, ali UN, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) , Žene UN-a i UN-ov ogranak za ljudska prava pozvali su na globalnu zabranu 2018. WHO je naveo da nema znanstvenih dokaza da testovi nevinosti mogu dokazati je li osoba imala vaginalni odnos ili ne te da se stoga ne trebaju prakticirati. Himen može varirati – dok kod nekih ostaje netaknut i nakon spolnog odnosa, neke se žene ni ne rađaju s himenom..

U srpnju 2018. godine Ministarstvo javnog zdravstva objavilo je službenu politiku javnog zdravstva koja zabranjuje državnim zdravstvenim radnicima/ama da provode testove nevinosti i okončala korištenje testova djevičanstva kao osnovu za dodjeljivanje zatvorskih kazni ženama.

UN je testove nevinosti nazvao diskriminatornim prema ženama te naveo da isti krše ljudska prava. “društveno očekivanje da bi djevojke i žene trebale ostati ‘djevice’ temelji se na stereotipnim shvaćanjima da ženska seksualnost mora biti ograničena na brak. Ovakvo shvaćanje štetno je za žene i djevojke na globalnoj razini. “