Feminizam i levica – nekad i sad

Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu organizuje konferenciju sa međunarodnim učešćem “Feminizam i levica – nekad i sad”, koja će biti održana 15. i 16. novembra na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Cilj ove konferencije je da istraži, preispita i predstavi različita viđenja odnosa feminizma i levice, iz istorijskog, teorijskog i praktično-političkog ugla. Poreklo i razvoj feminizma obeležavaju preplitanja i razilaženja između liberalnih, marksističkih, radikalnih, socijalno-reformskih i neoliberalnih perspektiva, pri čemu je pitanje o njihovoj kompatibilnosti i suprotstavljenosti kontroverzno i nedovoljno proučeno sve do danas.

Mada su krupne razlike između različitih feminističkih orijentacija oduvek postojale, tek od pojave trećeg talasa feminizma artikulisana je ideja “feminizama” (u množini), naspram tradicionalne ideje jedinstvenog i zajedničkog feminizma građenog na ideji univerzalne solidarnosti žena. Danas se veoma često ističe da je veoma teško naći zajednički imenitelj za žensko iskustvo uopšte, imajući u vidu da je ono prožeto klasnim, rasnim, etničkim, religijskim iskustvom, a unutar toga su mogući različiti vidovi političkih prioriteta, političkih savezništava, interesa i identitetskih pozicija, koje veoma usložnjavaju pitanje: šta je zajednički interes i zajednička karakteristika društvenog položaja žena? Žene se i same međusobno nalaze u patrijarhalnim odnosima moći, u odnosima eksploatatora i eksploatisanih, marginalizovanih i privilegovanih, a to nije samo empirijsko stanje, već i okvir za formulisanje različitih ideoloških i teorijskih opredeljenja od kojih mnoga, čak i kad su nekompatibilna, pretenduju da se nazovu “feminističkim”.

Pozivamo vas da svojim učešćem doprinesete osvetljavanju odgovora na ključna pitanja koja ćemo u okviru konferencije obrađivati.
Tematske oblasti od naročitog interesa za konferenciju su:
I Feminizam i levica – istorija pokreta i ideja
• Sporovi i polemike
II Plaćeni rad
• Žene na tržištu rada
• Žene i borba za radnička prava, sindikalno organizovanje, ženski štrajk
• Specifičnost radnih prava žena
• Uticaj mera štednje
III Privatni patrijarhat, neplaćeni rad
IV Seksualnost i reproduktivnost
• Seksualno oslobođenje i pitanje emancipacije
• Odnos populacione politike i kapitalizma
V Nasilje, lezbofobija, homofobija
VI Tržište seksualnih usluga i problem eksploatacije i savremenog ropstva
VII Odnos (post)kolonijalizma, fundamentalizma i feminizma
VIII Komercijalizacija feminizma
IX Militarizam i feminizam
X Neoliberalizam, marksizam i feminizam
XI Migracije, globalizacija kapitalizma i feminizam
XII Stranke desnice kao akteri kao promoteri i zaštitinici žena, odnos nacionalizma i feminizma, problem retradicionalizacije i njene teorijske artikulacije
XIII Levica vs levica
• Rodna distribucija moći u okviru različitih levih pokreta
XIV LGBTQ pokret između levice i desnice
Svoje apstrakte možete poslati do 15. maja 2019. na neku od sledećih adresa:
filns@f.bg.ac.rs
nada.m.sekulic@gmail.com
jelena.riznic@hotmail.com
Apstrakti treba da sadrže ime autora ili autorke, afilijaciju, naslov, ključne reči, obrazloženje na srpskom ili jednom od regionalnih jezika i na engleskom.
Obaveštenje o izabranim apstraktima 1. juna 2019. Gotove radove potrebno je poslati do 1. novembra 2019. godine. Radni jezik konferencije su srpski, regionalni jezici i engleski. Recenzirani radovi će biti objavljeni. Programski odbor konferencije:

dr Ankica Čakardić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr Danijela Majstorović, Filološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
ma Jelena Lalatović, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu
Jelena Riznić, Filozofski fakultet u Beogradu
dr Jelisaveta Petrović, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
dr Marija Babović, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
dr Nada Sekulić, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
ma Nađa Bobičić, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu
dr Zorica Ivanović, Filozofski fakultet Univerziteta u Beograd
Za sva dodatna pitanja i informacije, možete se javiti organizatorkama:
Nada Sekulić nada.m.sekulic@gmail.com +381 65 8506205
Jelena Riznić jelena.riznic@hotmail.com

Protiv sužavanja prostora djelovanja civilnog društva u Srbiji

Nevladine organizacije u Srbiji, koje su izložene sve češćim napadima u prorežimskim medijima, ali i napadima na fizički integritet i ugled njihovih aktivista/kinja, usvojile se zajednički dokument s ciljem obrane prostora za djelovanje civilnog društva koji sadrži i zahtjeve vladi, EU i međunarodnim organizacijama, javlja euractiv.rs.

Sektor NVO upozorava i da vlada Srbije nije usvojila strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, kao i da se proces pristupanja EU ne koristi za stvarne reforme. Zato su predstavnici/ce 20 nevladinih organizacija potpisali 10. travnja u Beogradu Platformu Tri slobode za očuvanje prostora za civilno društvo u Srbiji u cilju zaštite i unaprjeđenja slobode udruživanja, okupljanja i informiranja.

Platforma je potpisana u okviru Međunarodne nedelje civilnog društva u Beogradu u organizaciji Građanskih inicijativa i globalne alijanse organizacija civilnog društva CIVICUS.

Manifestacija je okupila oko tisuću lidera/kinja civilnog društva, aktivista/kinja i građana/ki iz različitih sektora i regija svijeta koji su zainteresirani za iznalaženje zajedničkih rješenja za globalne izazove. Potpisnice Platforme navele su da će djelovati kao zajednički front OCD za zaštitu ugroženih sloboda i stvaranje uvjeta za nesmetano sudjelovanje građana/ki u javnim poslovima kroz razvoj civilnog društva.

 Sektor NVO u Srbiji pozvao se i na ocjenu Europske komisije da u regiji Zapadnog Balkana postoje elementi zarobljene države, odnosno stanje u kojem vlast zloupotrebljava javne resurse u privatne svrhe. I međunarodne institucije i organizacije ukazuju na zabrinjavajući trend sužavanja prostora za civilno društvo u Srbiji.

Opći cilj Platforme, prema riječima izvršne direktorice Građanskih inicijativa Maje Stojanović, jest doprinos demokratizaciji društva, izgradnji pravne države i aktivnom sudjelovanju građana/ki u kreiranju i provođenju reformi kroz zaštitu i punu primjenu tri slobode – udruživanja, okupljanja i informiranja.  

Od vlade i parlamenta se zahtjeva da osiguraju punu primjenu prava na slobodu mirnog okupljanja građana/ki, uključujući zaustavljanje kampanje vlasti protiv organizatora/ica i sudionika/ica različitih protesta i objektivno razmatranje zahtjeva s prosvjeda, zatim hitno poduzimanje mjera za osiguravanje međunarodnih standarda zaštite slobode medija i prava na slobodu informiranja.

Traži se i javna i nedvosmislena osuda progona, medijskih hajki i verbalnih i fizičkih napada na aktiviste/kinje i novinare/ke, uključivanje građana/ki u proces donošenja propisa, objektivno razmatranje stavova civilnog društva i stručne javnosti u vezi s promjenom Ustava, reformom pravosuđa, položajem nezavisnih institucija, medijskim propisima.

 Od Bruxellesa se traži da efikasnije prati reforme u području vladavine prava u zemljama na putu ka EU, uspostavi  nadzorni mehanizam za praćenje primjene Smjernica za podršku EU civilnom društvu i da do kraja 2019. poduzme dodatne konkretne korake u cilju sprječavanja sužavanja prostora za rad civilnog društva u Srbiji.

Nigerijska kampanja ‘Nisam na prodaju’ protiv trgovanja ljudima

Nigerijska organizacija protiv trgovanja ljudima započela je s novim pristupom u sprječavanju iskorištavanja žena izvan granica države dijeljem inspirativnih priča žena koje su ostvarile uspjeh u svojoj zemlji.

Kampanja “Not for Sale započela je prošlog mjeseca s plakatima i televizijskim i radijskim reklamama u kojima žene govore kako su se oduprijele pozivima za odlazak u Europu te, umjesto toga, ostvarile svoje snove u Nigeriji. Svaka priča završava riječima “nisam na prodaju“.

Tisuće nigerijskih žena i djevojčica mami se u Europu svake godine obećanjima o poslu, no zapravo bivaju zarobljene dugovima i prisiljene na prostituciju kako bi ih otplatile, ističu u UN-u. Većina preventivnih kampanja u Nigeriji dosad se fokusirala na horor priče i opasnosti trgovanja ljudima, no pokazale su se neuspješnima, navodi Richard Sandall iz britanskog Odjela za međunarodni razvoj (DFID), koji podržava kampanju.

“Kako smo razvijali novi pristup, čuli smo priče da ta negativna iskustva gotovo potiču želju za odlaskom”, ističe Sandall, koji se bavi borbom protiv trgovanja ljudima u Nigeriji. Objašnjava kako se patnja u tim slučajevima gledala kao vrsta žrtve ili neophodne patnje nužne za uspjeh. “Željeli smo napraviti drugačiji narativ. Još ne znamo hoće li uspjeti”, dodaje.

Kampanja uključuje web stranicu s linkovima na grupe za osnaživanje žena, stranice za traženje poslova i poslovnih programa, kao i formular putem kojeg ljudi mogu ostaviti svoje vlastite priče o uspjehu.

“Kada sam završila srednju školu, situacija je u mojoj obitelji bila vrlo teška, pa kada mi je prijateljica predložila odlazak u Europu da zaradim nešto novca, ideja me privukla. No, također sam čula priče što mnogi prolaze da bi uspjeli… i nisam htjela biti tretirana kao ropkinja”, navodi jedna žena u ispovijesti. Danas je modna dizajnerica u Nigeriji.

Jedna od sudionica kampanje pribojavala se da će kampanja biti neuspješna. “Ne radi se o tome da ljudi koji su postali žrtve trgovine ljudima nisu probali ostvariti uspjeh kod kuće. Umjesto toga, nedostatak mogućnosti i očajna želja za boljim životom je ono što ljude gura u smjeru tako riskantnih odluka”, navodi Anna Sereni iz organizacije Anti-Slavery International.

Julie Okah-Donli, voditeljica nigerijske organizacije protiv trgovanja ljudima NAPTIP, smatra da kampanja ima veliki potencijal. “Nadamo se osnažiti žrtve i potencijalne žrtve trgovine ljudima, što je ključno, i također proširiti glas o mogućnostima koje im se pružaju kod kuće kako bismo pokazali da postoje bolje alternative”, zaključuje.

Nakon #PrekinimoŠutnju UN istražuje nasilje na porodu

Šest mjeseci nakon što je udruga Roda pokrenula akciju #PrekinimoŠutnju kao odgovor na iskustvo kiretaže “na živo” saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić, hrvatske institucije još nisu poduzele konkretne korake za poboljšanje situacije na odjelima ginekologije i porodništva. Za razliku od njih, međunarodne institucije rade svoj posao – Ured posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama pri Ujedinjenim narodima objavio je da priprema posebno tematsko izvješće na temu neprimjerenog ponašanja i nasilja u skrbi za reproduktivno zdravlje žena, s posebnim naglaskom na nasilje na porođaju. Tematsko izvješće prezentirat će na Općoj skupštini UN-a u rujnu 2019. godine.

Savjetovanje koje organizira Ured posebne izvjestiteljice prvo je savjetovanje koje posebno traži pojedinke/ce i organizacije iz cijelog svijeta da prijave slučajeve nasilja nad ženama u zdravstvenoj skrbi za reproduktivno zdravlje, posebno u trudnoći i porodu, odnosno ovo je prvi put da se o ovoj specifičnoj temi govori na ovako visokoj razini.

“Svjedočanstva žena iz akcije #PrekinimoŠutnju zasigurno su pridonijele tome da tijela UN-a odluče dodatno istražiti ovo pitanje na svjetskoj razini. U veljači ove godine tri stručnjaka za ljudska prava Ujedinjenih naroda tražila su da Vlada hitno poduzme radnje kako bi se spriječilo kršenje ljudskih prava žena u reproduktivnom zdravlju. Dodali su kako su užasnuti svjedočanstvima žena prikupljenima za vrijeme kampanje #PrekinimoŠutnju,” rekla je Daniela Drandić, voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roda.

“Čin jedne hrabre žene pokrenuo je lavinu tisuća drugih hrabrih žena diljem Hrvatske koje su podijelile svoja bolna, traumatična i intimna iskustva s javnosti. Zbog njihove hrabrosti i naše upornosti, žene diljem svijeta imat će priliku progovoriti o nasilju u trudnoći i porodu”, nastavila je Drandić. “Iako domaće institucije nisu priznale razmjere ovog problema, drago nam je da su međunarodne institucije to napravile. Nadamo se da će međunarodni pritisak na našu Vladu na pokretanje izrade Akcijskog plana za reproduktivno zdravlje žena”, rekla je Drandić.

U udruzi Roda upozoravaju da unatoč tome što su zatražile sastanak s Premijerom u studenome prošle godine, još nisu dobile odgovor ili informaciju o konkretnim koracima koje Vlada poduzima s ciljem poboljšanja skrbi za reproduktivno zdravlje žena.

“Već smo pokrenule proces konzultacija s drugim udrugama i pripremamo svoje izvješće za Posebnu izvjestiteljicu,” za kraj je rekla Drandić.

Ženski metal bend prkosi rodnim stereotipima

U grčkoj mitologiji, sirene su pomoću svojih očaravajućih glasova mamile mornare u smrt. U Libanonu je grupa modernih sirena odlučila da ne želi pjevati slatko poput svojih imenjakinja. Umjesto toga, one vrište, growlaju i headbangaju, ali i one izazivaju pozornost.

Slave to Sirens prkose rodnim normama kao prvi ženski metal bend u zemlji, zahtijevajući svoje mjesto ne samo u konzervativnom libanonskom društvu, već i na globalnoj heavy metal sceni, kojom dominiraju muškarci.

Peteročlana grupa okupljena 2016. godine, neustrašivo dominiraju pozornicama koje se obično smatraju muškim teritorijem. Tekstovi njihovih pjesama – napisane na engleskom jeziku kako bi doprijeli do šire publike – izražavaju sirove emocije i snažna mišljenja o pitanjima društvene nejednakosti, politike i slobode.

U naslovnoj pjesmi debitantskog albuma koji su same izdale, “Terminal Leeches”, pjevačica Maya Khairallah pjeva: “Ispunjavaju ti glavu lažima. Neznanje je tvoja konačna smrt”. Tekst posljednje pjesme, “Congenital Evil”, šalje snažnu poruku: “Zašto ste uvijek poslušne, kad nigdje nema suosjećanja?”.

Basistica Alma Doumani (22), izjavila je da privlačnost heavy metala za nju leži u agresivnom stilu. “To je ispušni ventil za bijes; tako se možete izraziti”.

“Naše je pravo biti na pozornici i nastupati kao ženski bend, zašto bismo manje vrijedile ili dobile različit tretman od muških kolega?” kaže Doumani. “Nisu samo muškarci talentirani”.

Kršenje normi

Lina Abirafeh, direktorica Instituta za ženske studije u arapskom svijetu, kaže da su žene u Libanonu često objektivizirane. “Ideje o tome što je ženstveno, prihvatljivo, lijepo, seksi – svi ti deskriptori za žene – nevjerojatno su ograničeni”, kaže ona, dodajući da su pjevačice u Libanonu često “pretjerano seksualizirane, vrlo ženstvene, vrlo namontirane”. Slave to Sirens vidi kao “uzore” za razbijanje tih stereotipa.

Promjene se ne zagovaraju na političkoj razini, jer žene nisu dovoljno zastupljene – trenutno zauzimaju samo tri posto zastupničkih mjesta u parlamentu. Libanon se također nalazi na 143. mjestu od 153 zemlje prema Indeksu sigurnosti i mira, kojim se procjenjuje generalno stanje ženskih prava u društvu.

Bliskoistočni metal

Heavy metal ima problematičnu povijest u regiji. 1997. godine u Egiptu je uhićen velik broj fanova heavy metala jer su vlasti vjerovale da se radi o članovima_cama sotonističkog kulta. U Saudijskoj Arabiji, članovi heavy metal benda Al Namrood anonimni su iz straha da bi zbog glazbe koju stvaraju mogli završiti na sudu, pa čak i osuđeni na smrtnu kaznu.

No, u Libanonu je metal scena većinom prihvaćena i većina ljudi tu glazbu doživljava kao oblik umjetnosti, kaže Elia Mssawir iz organizacije Beirut Metal Festa koji se održava jednom godišnje.

On navodi incident kada je nad organizatorima_cama metal festivala nakon negodovanja mještana provedena istraga, ali kaže da u posljednjih pet godina nije bilo pokušaja cenzure.

Iako je uobičajeno da metal bendovi u regiji koriste glazbu kao platformu za izražavanje mišljenja o politici ili religiji, Mssawir napominje da se suvremeni libanonski bendovi uglavnom drže podalje od tih tema jer metal vide kao “bijeg” iz svakodnevice i stvarnosti. Slave to Sirens su među rijetkim bendovima koji se bave takvim temama.

Više od heavy metala

Abirafeh vjeruje da će utjecaj Slave to Sirens nadići glazbu. “Ne morate voljeti metal da biste razumjeli da ove žene rade nešto moćno i hrabro”, kaže ona. “Radi se o namjernom prkošenju normama i bavljenju onime što volimo”.

“Druge djevojke također možda žele nešto učiniti, ali se srame ili nemaju hrabrosti”, kaže Doumani. “Možda se, ako nas vide, i same odvaže”.

Reforma ili revolucija: Stogodišnjica ubojstva Rose Luxemburg

Od 26. do 27. travnja  povodom stogodišnjice ubojstva u Zagrebu na FFZG-u i u Srpskom privrednom društvu “Privrednik” održat će se dvodnevna konferencija o Rosi Luxemburg

Luxemburg je jedna od onih autorica na koju se često pozivamo u najrazličitijim situacijama ali koju se veoma rijetko čita, prevodi, o kojoj se premalo piše. Unatoč sve većoj svjetskoj pažnji zadnjih godina posvećenoj njezinom nasljeđu, Luxemburg je i danas izrazito zanemarena na prostorima bivše Jugoslavije. Premda su njezini glavni teorijski radovi već prevedeni u Jugoslaviji – Akumulacija kapitala: Prilog ekonomskom objašnjenju imperijalizma (1955.), Izabrani spisi (1974.) i Uvod u nacionalnu ekonomiju (1975.) – doista je neobično u kolikoj su mjeri njezina djela bila, i ostala, marginalizirana. Možda je još nevjerojatnija činjenica da je čak i najutjecajniji jugoslavenski marksistički časopis Praxis (1964. – 1974.) uspio u cijelosti zaobići rad Rose Luxemburg, čak i kad su temati Praxisa bili posvećeni raspravama o nacionalizmu, kritici birokracije, demokraciji, imperijalizmu, dakle, temama kojima se Luxemburg iznimno mnogo bavila.

Ovom konferencijom kanimo tu situaciju mijenjati. Pokušat ćemo zacrtati osnovne koordinate kojima bismo se mogle/i nadalje analitički i politički kretati uz Luxemburg i njezine ideje. Izlaganjima i razgovorima na konferenciji planiramo fokusirati teorijsku pažnju na Luxemburg i uključiti njezino nasljeđe u suvremene marksističke diskusije o kapitalizmu, imperijalizmu i kolonijalizmu, kritici političke ekonomije, te dovesti radove Luxemburg u vezu s pitanjima o demokratizaciji društva, humanizmu, antinacionalizmu, političkom organiziranju, socijalističkoj politici, historijskom revizionizmu, odnosu reforme i revolucije, antifašizmu, antirasizmu, feminizmu. Upravo su to teme u smjeru kojih planiramo strukturirati diskusije na konferenciji, ne bismo li izbjegle/i prekomjernu memorijalizaciju lika Rose Luxemburg, a čim je moguće više njezina djela uključile/i u aktualne društveno-političke rasprave.

*** PROGRAM ***

26. 04. 2019. // Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, soba A 101

16.00–19.00 // Projekcija filma Rosa Luxemburg (123′), rež. Margarethe von Trotta (Diskusiju s prof. emeritom Nadeždom Čačinovič moderira Hana Samaržija)

Pauza: 19.00-19.30

19.30–21.00 // Plenarno izlaganje
Rory Castle Jones: Who Was Red Rosa? The Background, Family and Identity of Rosa Luxemburg // Tko je bila Crvena Rosa? Pozadina, obitelj i identitet Rose Luxemburg (Moderira: Ankica Čakardić)

27. 04. 2019. // “Privrednik”, Preradovićeva 18/1

9.00–9.20 // Registracija i pozdravne riječi

I. PANEL // Reforma i revolucija (9.20–11.10) // Moderira: Nikola Tomašegović

1. Anja Ilić // Izdana revolucionarka: Roza Luksemburg na nišanu reformizma // A revolutionary betrayed: Rosa Luxemburg at reformist gunpoint
2. Lorena Drakula // Još jednom o socijalnim reformama i revoluciji // Revisiting Social Reform and Revolution
3. Juraj Katalenac // Samoaktivnost radničke klase: Nasljeđe Rose Luxemburg // Self-activity of the working class: Rosa Luxemburg’s inheritance
4. Andreja Gregorina // Rosa Luxemburg i Clara Zetkin: Politička suradnja kao revolucionarna praksa // Rosa Luxemburg and Clara Zetkin: Political collaboration as a revolutionary practice

Pauza: 11.10–11.30

II. PANEL // Kritika političke ekonomije (11.30–13.00) // Moderira: Maja Solar

1. Lina Gonan // Važnost monetarne teorije vrijednosti Rose Luxemburg za suvremenu teoriju // The Importance of Rosa Luxemburg’s Monetary Theory of Value for Contemporary Theory
2. Ante Andabak // Dalekovidnost ekonomske misli Rose Luxemburg // Foresight of Rosa Luxemburg’s economic thought
3. Leontina Arežina // Luksemburgina teorija akumulacije iz perspektive političkog marksizma // Luxemburg’s theory of accumulation from perspective of Political Marxism

Pauza: 13–14.30

PLENARNO IZLAGANJE // (14.30–15.30)

Ankica Čakardić // Od teorije akumulacije do teorije socijalne reprodukcije: Što je luksemburgijanski feminizam? // From Theory of Accumulation to Social-Reproduction Theory: What is Luxemburgian Feminism? (Moderira: Andreja Gregorina)

Pauza: 15.30–16.00

III. PANEL // Polemike i historija (16.00–17.50) // Moderira: Mislav Stublić

1. Luka Bogdanić // Polemika između Lenjina i Luxemburg o nacionalnom pitanju // The controversy between Lenin and Luxemburg on national question
2. Viktorija Ćurlin // Carstvo i imperijalizam: Razlike u pristupima Rose Luxemburg i Vladimira Lenjina // Empire and Imperialism: Differences in approaches of Rosa Luxemburg and Vladimir Lenin
3. Stefan Gužvica // Dani koji nisu potresli svet: Jugoslavija i lekcije iz revolucija 1919. godine // Days that Failed to Shake the World: Yugoslavia and Lessons from the Revolutions of 1919
4. Aleksandar Matković // Budućnost i prošlost nemačkog fašizma: 1919.–2019. // The future and past of German fascism: 1919-2019

Pauza: 17.50–18.05

IV. PANEL // Rosa Luxemburg – nekad i danas (18.05–19.30) // Moderira: Đurđica Čilić

1. Krešimir Zovak // Sjećanje na Rosu Luxemburg u dekomuniziranoj Poljskoj // Remembering Rosa Luxemburg in decommunised Poland
2. Petra Kurtović // Rosa Luxemburg i feminizam // Rosa Luxemburg and Feminism
3. Ivana Hanaček // Od ikonoklazma do revizionizma: Nevolje s reprezentacijom revolucionarke // From iconoclasm to revisionism: Troubles with the representation of Red Rosa

***

Konferenciju organiziraju Ankica Čakardić i Andreja Gregorina, u suradnji s Inicijativom za feministički Filozofski.

Dizajn izradio Sven Sorić.