Osniva se Muzej žena Crne Gore

Održavanjem 1. sastanka Koordinacijskog tima za osnivanje Muzeja žena Crne Gore, koji je konstituiran u okviru Ministarstva za ljudska i manjinska prava otpočeo je proces osnivanja ove muzejske ustanove.

Osnivanje Muzeja žena Crne Gore inicirale su predstavnice civilnog sektora, Skupštine Crne Gore (Odbora za rodnu ravnopravnost) i Vlade Crne Gore (Ministarstva kulture i Ministarstva za ljudska i manjinska prava – Odjela za poslove rodne ravnopravnosti), koje dijele isto uvjerenje da je osnivanje ove ustanove veoma značajno kako sa stanovišta politike rodne ravnopravnosti, tako i sa stanovišta suvremenih politika kulture koje se implementiraju u Crnoj Gori.

Sam proces osnivanja Muzeja žena će biti dugotrajan s obzirom na to da se moraju osigurati brojni i kompleksni uvjeti, a uloga Koordinacijskog tima je da u narednom razdoblju osigura uvjete za osnivanje ove institucije. 

Između ostalog, Koordinacijski tim će u narednom razdoblju nastojati da javnost i sve aktere koji mogu utjecati na ovu odluku pridobije za ideju da se, u trenutku kada se za to budu stekli uvjeti, Muzeju žena ustupi objekt u kojem je nekad bio smješten Djevojački institut carice Marije Aleksandrovne na Cetinju, a čija je kulturna namjena već definirana kroz ‘Elaborat o utvrđivanju kulturne vrijednosti’ i ‘Studiju zaštite kulturnih dobara za potrebe UP Povijesno jezgro Cetinja”, čime bi se on vratio svojoj prvobitnoj namjeni – emancipaciji ženskog dijela crnogorske populacije.      

Osnivanjem Muzeja žena Crna Gora će se pridružiti brojnim državama u Europi i svijetu koji ovakve institucije već imaju. Tako će biti potvrđena spremnost države Crne Gore da mnoge doprinose žena u sferi privatnosti, javnog života, trgovine, politike itd. uvaži kao relevantne za nastanak crnogorskog povijesnog identiteta. 

 

Doktorski studij iz interdisciplinarnog područja rodnih studija

Objavljujemo u cijelosti natječaj Sveučilišta u Sarajevu za upis studenata/ica na III ciklus doktorskog studija iz interdisciplinarnog područja rodnih studija u akademskoj 2013/2014. godini

 

 

KONKURS

za upis studenata/ica na III ciklus doktorskog studija iz interdisciplinarne oblasti

rodne studije u akademskoj 2013/2014.godini

 

I

Raspisuje se Konkurs za upis studenata/ica na III ciklus doktorskog studija, pod nazivom “DOKTORSKI STUDIJ RODNE STUDIJE”, na Univerzitetu u Sarajevu, Centar za interdisciplinarne studije.

Studij se organizuje u trajanju od tri godine, a njegovim završetkom stiče se naučno zvanje: doktor nauka u oblasti rodnih studija.

Minimalni broj za realizaciju studija je osam  (8) upisanih studenata/ica.

Visina studentske školarine iznosi 5.000,00 KM po godini studija.

 

II

Pravo prijave na konkurs imaju:

  • Kandidati/kinje koji su završili drugi ciklus studija i stekli 300 ECTS studijskih bodova u

području društvenih i/ili humanističkih nauka,

  • Kandidati/kinje koji su po ranijem Zakonu o visokom obrazovanju stekli titulu magistra nauka u području društvenih ili humanističkih nauka.

 

III

Uz prijavu na Konkurs kandidati/kinje su obavezni dostaviti:

  • Biografiju
  • Izvod iz matične knjige rođenih
  • Uvjerenje o državljanstvu
  • Diplome o završenom prethodnom univerzitetskom obrazovanju
  • Uvjerenja o položenim ispitima tokom prethodnih studija
  • Uvjerenje o poznavanju engleskog jezika
  • Spisak objavljenih radova (ukoliko ih ima)

Dokumenti se dostavljaju u originalu.

Kandidat/kinja koji/a je stekao/la diplomu u inostranstvu prilaže i dokaz o nostrifikaciji/priznavanju diplome ili potvrdu da je taj postupak nostrifikacije u toku.

  

IV

Nastava se izvodi na službenim jezicima Bosne i Hercegovine i na engleskom jeziku.

 

V

Redoslijed prijema kandidata/kinja će se vršiti na osnovu vrednovanja uspjeha na prethodna dva ciklusa studija, odnosno dodiplomskom i drugom ciklusu studija, vrednovanja objavljenih

naučno istraživačkih radova i obavljenog intervjua sa svakim kandidatom/kinjom koje će obaviti ovlaštena komisija.

Kandidati/kinje koji/e budu nezadovoljni/e redoslijedom prijema imaju pravo prigovora Doktorskom vijeću studija u roku od 3 dana od dana isticanja Rang liste.

 

VI

Kandidatima/kinjama koji/e se upišu na doktorski studij sa prethodno stečenom titulom magistra nauka iz oblasti rodnih studija priznaje se 60 ECTS.

 

VII

Konkurs ostaje otvoren do 18.10.2013. godine.

Prijave dostaviti na adresu: Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu, Zmaja od Bosne 8, 71000 Sarajevo, u zatvorenoj koverti, sa naznakom “Prijava za upis na doktorski studij Rodne studije”.

Više informacija o programu studija na web stranici: www.cps.edu.ba

Kontakt osoba: Nejra Nuna Čengić, nejra.cengic@cips.unsa.ba 

Nevjerojatno pismo oca kćeri nakon što je izbacila iz kuće svog gej sina

Iako ne znamo čitavu pozadinu ovog slučaja, sve više i više mladih ljudi izlazi iz ormara otvoreno se identificirajući kao pripadnici LGBT populacije, nakon objavljivanja ovakvih pisama podrške od članova njihove porodice.

Pročitajte nadahnuto pismo ovog djeda….

Draga Kristina,


razočarao sam se u tebe kao kćer. U pravu si kada kažeš da nam je sramota ušla u kuću, ali ja mislim da si pobrkala tko tu sramotu predstavlja…

Izbaciti sina iz kuće samo zato što ti je rekao da je gej je grozota! Roditelj koji se odriče svog djeteta je protiv prirode!

Jedina inteligentna stvar koju sam od tebe čuo u ovom slučaju jest da “ti nisi odgajala svog sina da bude gej” Naravno da nisi. On je tako rođen i nije to izabrao baš kao što ne može izabrati ni da bude ljevoruk. Naprotiv, ti si izabrala da budeš prepuna predrasuda i nazadna. I tako dok si ti u situaciji da se odričeš svoje djece, mislim da je došao trenutak da ti kažem zbogom. Imam sada divnu priliku da odgajam svog unuka i zaista nemam vremena za svoju bezobzirnu kćer.

Ako usput negdje pronađeš svoje srce, javi nam.

Tvoj tata

{slika}

Izravno iz Europskog parlamenta: O pravima žena u Saudijskoj Arabiji

Danas je u Europskom parlamentu zasjedao odbor Women’s Rights and Gender Equality (Prava žena i rodna ravnopravnost), a među mnogim temama bilo je i izvješće odbora o Saudijskoj Arabiji, odnosima te zemlje s EU i uloge na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. Kao gost je došao i ambasador Saudijske Arabije.

Odbor je u svome izvješću zaključio da se žene u Saudijskoj Arabiji i dalje suočavaju s raznim oblicima diskriminacije i segregacije u privatnom i javnom životu, te moraju imati dopuštenje muškog skrbnika za većinu osnovnih životnih odluka.

Unatoč tome, odbor ohrabruje obaveze koje je Saudijska Arabija preuzela na sebe, a odnose se na davanje prava glasa ženama i mogućnost kandidiranja na izborima 2015. godine, nominiranje žena u Shura vijeće (savjetodavno tijelo kralja), uvođenje zakona za zaštitu žena, djece i radnika od zlostavljanja, davanje dozvola ženama da se bave pravom… Odbor pozdravlja i odluku da se djevojčicama u privatnim školama dozvoli bavljenje sportom, ali izražava žaljenje što se isto ne dopušta djevojčicama u javnim školama.

Poziva se saudijska vlada da napusti restrikcije slobodnog kretanja žena. Posebno se to odnosi na vožnju automobila, prava na zaposlenje, pravnu osobnost i reprezentaciju u pravosudnim procesima. Vlasti se pozivaju i na borbu protiv brakova na silu i brakova u ranoj dobi.

Naglašava se da iako saudijske žene čine 57 posto studenata koji završe fakultete, samo 18 posto žena starijih od 15 godina je zaposleno, što je jedna od najporaznijih statistika na svijetu. Osim toga, problem su i zlostavljanja ženskih migrantskih radnica koje uglavnom rade u domaćinstvima.

Odbor je za kraj podsjetio saudijske vlasti da su potpisnica Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije protiv žena, te Konvencije o pravima djece. Saudijska Arabija je jedna od vodećih zemalja u islamskom i arapskom svijetu, stoga bi trebala iskoristiti svoj utjecaj za promicanje integriteta, dostojanstvo i temeljna prava i slobode žena i djevojaka.

Izvještaj je upotpunila i Regina Bastos, zastupnica Europskog parlamenta iz Portugala, koja se osvrnula na ekonomske aspekte koje stvaraju rodni jaz u Saudijskoj Arabiji. Rekla je kako su ženska prava podčinjena pravima muškaraca, a nejednakost nije samo rodne prirode, već i ekonomske i socijalne. Bastos također podupire polagane promjene koje zemlja čini, poput mogućnosti da žene postanu članice lokalnih vijeća na izborima 2015. godine.

Saudijski ambasador se obratio odboru sa svojim viđenjem iznesenih problema, te stanja žena u zemlji. Na žalost, već u početnom obraćanju parlamentu nije mario za stereotipe, te je zaključio u neukusnoj šali kako se osjeća uplašenim u prostoriji punoj žena, što će utjecati na kvalitetu njegovog govora.

Rekao je da je Saudijska Arabija mlada zemlja – postoji samo 83 godine, te je podsjetio da je jedna od osnivačica UN-a i jedna od stvarateljica Deklaracije o ljudskim pravima. Svjestan je, kaže, da što god zemlja napravi neće zadovoljiti ovaj odbor, čime je totalno banalizirao sve probleme koje žene u Saudijskoj Arabiji imaju. No objasnio je da mu je jasno zašto odbor nije zadovoljan jer i sam je otac dvije djevojčice.

Kao napredak u borbi za prava žena i rodnu ravnopravnost istaknuo je osnivanje dva nova tijela: Službene komisije ljudskih prava kojom upravlja direktno kralj, te Nacionalno društvo ljudskih prava koje se brine za to da žene budu jednake muškarcima. Iz njegove perspektive, muškarci će za 10 godina prestati tražiti svoja prava, jer žene su sve jače i jače.

Navodi kako su 1961. u Saudijskoj Arabiji studirale samo četiri djevojke, a danas je broj studentica i studenata gotovo 1:1. Očekuje kako će za 10 godina zemlja imati 60 posto ženskih studentica.

Regina Bastos je pokušala dati pomirljivi odgovor na riječi ambasadora, te je ocijenila pozitivnim samu činjenicu da je on došao na odbor što je korak ka pomirenju razlike u mišljenjima. Još je jednom pozdravila reforme koje zemlja čini i istaknula kako će EU i dalje pomno pratiti razvoj događaja.

Potpredsjednica odbora Edite Estrela, Portugalka koja je i predsjedavala današnjim zasjedanjem, nije kao Bastos štedjela ambasadora. Prvo se osvrnula na njegovu pošalicu s objašnjenjem kako u odboru sjede i muškarci, te su isti prisutni u dvorani (on nije bio jedini), sam predsjednik odbora je Mikael Gustaffson iz Švedske. Odbor ima i više muškaraca nego koliko ih je bilo prisutno, no u isto vrijeme je zasjedalo više odbora, stoga su neki bili odsutni. Ispričala je svoje iskustvo o posjetu Saudijskoj Arabiji prije 20 godina, te se nada da je zemlja doista od tada napredovala, kako to ambasador tvrdi. U to vrijeme, nije postojao koncept roda ni rodne ravnopravnosti u zemlji, morala je nositi veo koji ju je cijelu prekrivao, nisu postojale vize za žene, a ona je uspjela ući u zemlju samo zato što je njen suprug imao diplomatski status. Dobila je papire za ulazak preko njega te se je, tvrdi, osjećala kao njegov ukras. Postojale su mnogobrojne restrikcije za žene, tako na primjer nije mogla sama hodati ulicama, već samo u pratnji muškarca, nije mogla voziti auto… Zaključila je kako je napredak zasigurno postignut. Obećavajuće je već to što je ambasador došao na odbor, no nije sigurna koliki taj napredak doista jest. EU i Saudijska Arabija trebaju raditi zajedno na poboljšavanju prava žena u zemlji, ali i svijetu.

Ambasador je imao potrebu odgovoriti na njene riječi, time da je njeno iskustvo opet banalizirao. “Seeing is believing” (vidjeti je vjerovati), rekao je, “Gospođo Estrela ovim Vas putem pozivam u Saudijsku Arabiju, cijeli odbor je dobrodošao. Posjetite nas i pogledajte ogroman razvitak i razvoj koji smo postigli. Imamo i žene ministrice, žene u vijećima, žene posvuda!”

Bastos je imala čast zaključiti raspravu prije glasanja, te je pružila još neke osvrte odbora o problemima žena u Europi i svijetu. Smatra da su europski fondovi jako bitni, a mogu imati još veću ulogu u regijama gdje se diskriminira žene. Jednaka plaća za oba spola je integrirana još u Rimske ugovore 1997., a u posljednjih nekoliko desetljeća broj zaposlenih žena se povećao za 98 posto, te danas čine 60 posto aktivne radne populacije. Nasilje nad ženama nije samo fizičko i mentalno, već je ono i ekonomsko. Treba preispitati ulogu žena, zaštiti njihovih prava, promovirati edukaciju žena, pristup tržištu rada, te ih učiniti svjesnima njihovih prava na pristup javnom životu. U tome mogu pomoći lideri/ce Europske unije koji/e trebaju promovirati jednakost i istaknuti ulogu žena u Europskoj uniji i svijetu.

Putin nominiran za Nobelovu nagradu za mir jer ‘aktivno promiče rješenje svih sukoba na svijetu’

Ruski predsjednik Vladimir Putin nominiran je za Nobelovu nagradu za mir, prenosi danas većina stranih i domaćih medija.

Naime, Putina je nominirala skupina njegovih pristaša okupljenih u Međunarodnu akademiju za duhovno jedinstvo i suradnju među narodima.

Članovi skupine navode kako je Putin daleko više zaslužan za dobivanje Nobelove nagrade za mir nego Barack Obama, koji ju je dobio 2009. godine. 

“Barack Obama je inicirao i odobrio agresiju SAD-a na Irak i Afganistan. Sad se priprema na invaziju Sirije, a svejedno nosi  tu titulu”, rekao je Iosif Kobzon, član ruske Dume.

“Vladimir Vladimirovič Putin je lider jedne od vodećih zemalja svijeta, te čini napore da održi mir, ne samo na teritoriju svoje države, već aktivno promiče rješenje svih sukoba  na svijetu”, napisala je skupina.

No, skupina je također priopćila da je Putina predložila kao kandidata za nagradu 16. rujna, dva dana nakon što su Moskva i Washington postigli sporazum u Ženevi oko plana o sirijskoj predaji kemijskog oružja.

Odbor za nominacije pismo je primio 20. rujna, priopćio je čelnik grupe Georgij Trapeznikov.

Naime, za ovogodišnju nagradu nominacije su trebale biti poslane poštom do 01. veljače ove godine, a dobitnik ili dobitnica nagrade bit će objavljen/a 11. listopada u Oslu.

Rok za nominacije za Nobelovu nagradu za mir za 2014. je u veljači iduće godine.

Podsjetimo, Nobelova nagrada za mir se dodjeljuje ‘osobama koje su najviše učinile ili odradile najbolji posao za mir među narodima, ukinule ili smanjile vojsku, te za promicanje mira putem mirovnih kongresa’.

Na kraju valja napomenuti kako Putin vodi križarski rat protiv LGBT zajednice u svojoj domovini. Također, jedna je ruska novinarka dobila otkaz nakon što je kritizirala predsjednika

‘Strauss-Kahn iz Srbije van’

Aktivisti i aktivistkinje nevladine organizacije Žene u crnom protestirali su na Trgu Republike u Beogradu zbog imenovanja Dominiquea Strauss-Kahna za ekonomskog savjetnika vlade Srbije, javlja b92.net

Ta nevladina organizacija je ponovila kako smatra da je imenovanje Strauss- Kahna ‘duboko nemoralan čin‘, koji širi kulturu muškog nasilja nad ženama i potiče nekažnjivost seksualnih zločina”.

Podsjetimo, Strauss-Kahn je u više navrata optuživan za seksualne zločine, a 2011. je uhapšen u New Yorku i optužen za seksualno zlostavljanje i pokušaj silovanja sobarice (imigrantkinje) u jednom hotelu.

Aktivisti i aktivistkinje Žena u crnom su nosili transparente na kojima je pisalo da Strauss-Kahn može savjetovati vladu Srbije o “Silovanju radnica”, “Kako zloupotrebiti moć”, “Kako seksualno zlostavljati žene”, “Kako širiti rasnu mržnju”. 

Aktivisti su uzvikivali “Strauss-Kahn iz Srbije van” i “Ne u naše ime i ne s našim novcem”. 

“Od vlade Srbije zahtijevamo da ne uzima za svog savjetnika seksualnog nasilnika, jer time šalje poruku svim građanima i građankama u Srbiji da je seksualno nasilje, kao i muško nasilje nad ženama dozvoljeno ponašanje i da nije kažnjivo. Ovim činom vlada Srbije je svim ženama poslala poruku da nisu sigurne, da njihov osobni integritet ne znači ništa, da svi muškarci mogu činiti nasilje nad ženama, i da za to neće odgovarati”, navedeno je u priopćenju.