Akcija Volonterskog centra Sisak

U subotu 21. rujna 2013. godine Volonterski centar Sisak koji djeluje pri Agenciji lokalne demokracije Sisak (ALD),  proveo je volontersku akciju u Domu za stare i nemoćne osobe Sisak.

Građanke i građani Siska sudjelovali su u sportskom turniru s 20-tak korisnica i korisnika Doma. Najviše zanimanja je bilo za društvenu igru Čovječe ne ljuti se, a uz igru volonterke i volonteri su imali vremena i za druženje sa svojim starijim suigračima. Volonteri su proveli tri sata u društvu s korisnicama i korisnicima Doma, za koje kažu da su vrlo zahtjevni protivnici koje se teško pobjeđuje. Neki od volontera dio svog slobodnog vremena provode volontirajući i na drugim volonterskim programima u zajednici, dok je nekoliko i onih kojima je ovo prvo volontersko iskustvo.

{slika}

Ovom volonterskom akcijom, Volonterski centar Sisak se pridružio nacionalnoj kampanji ‘Hrvatska volontira’ koja se održava treću godinu zaredom. Kampanja se održava pod sloganom Volontiraj-budi promjena!. Želja organizatora je ovom kampanjom promovirati volonterske programe u organizacijama kao i samo volonterstvo kao građansku vrlinu i naviku srca.

Kampanju organizira Mreža volonterskih centara Hrvatska, a njome se želi ukazati na značaj volontiranja za razvoj suvremenog demokratskog društva u kojem svaki pojedinac ima pravo i odgovornost dati svoj doprinos i u kojem se takav doprinos cijeni. Prošlogodišnja kampanja održana je pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, a rezultirala je sa 154 volonterske akcije na području cijele Hrvatske u koje je bilo uključeno 2165 volontera, koji su volontirajući taj dan nesebično poklonili društvu ukupno 8958 sati.

‘Slobodna zauvijek’

Nasrin Sotoudeh, istaknuta iranska aktivistkinja za ljudska prava, puštena je u srijedu iz zatvora, javlja CNN.

“Drago mi je, ali sam zabrinuta za moje prijatelje u zatvoru”, rekla je Nasrin ubrzo nakon puštanja na slobodu.

 Nasrin je bila u zatvoru od 2010. godine, odnosno zatočena je nakon izbora 2009. kada je na vlast ponovno došao Mahmoud Ahmadinejad s optužbom da je djelovala protiv nacionalne sigurnosti i širila propagandu protiv vlasti.

Novoizabrani predsjednik Hassan Rouhani obećao je više puta tijekom svoje kampanje da će dolaskom na vlast proširiti slobode za Irance i Iranke, uključujući i slobodu govora.

Nasrin Sotoudeh je rekla da očekuje da će joj biti dopušteno da i dalje radi kao odvjetnica te da se nada da će svi politički zatvorenici biti pušteni na slobodu. Pri tome je dodala kako njena sloboda nije privremena. “Slobodna sam zauvijek”, rekla je ona.

Na kraju valja napomenuti da je Europski parlament prošle godine Nasrin dodijelio nagradu Saharov za ljudska prava. 

Širenje internetskog nasilja

Zlostavljanje pomoću interneta je plodan, većim djelom rodni problem. Istraživanje Sveučilišta u New Hempshireu pokazalo je da 72 posto žrtava čine žene. Laurie Penny prije nekoliko godina napisala je za The Independent: “žensko mišljenje je mini suknja interneta”. Internetsko nasilje ne ograničava se samo na žene koje kritiziraju rodne uloge. Audrey Watter, autorica edukacijskih tehnologija isključila je komentare na svom blogu kako bi zaustavila slične probleme.

Nažalost, kada se govori o zlostavljanju, ništa se ne postiže  pomoću nedjelotvornih sredstava poput onih inzistiranja da ljudi koriste stvarna imena u komentarima. Naposljetku, trebamo gledati izvan uobičajenih površinskih strategija, ali prvo trebamo shvatiti problem.

Ovo su šest osnovnih načina kako internetsko nasilje ušutkava žene.

1.       Cyber mobbing

Anita Sarkeesian započela je Kickstarter kampanju kako bi analizirala kako se opisuje žene u video igrama. Upoznata s usporavanjima, očekivala je rodne uvrede i  dosadne šale o kuhinjama i sendvičima. No nakon kampanje našla se na meti tisuću komentara s prijetnjama nasiljem, silovanjem pa čak i ubojstvom. Njezin članak na Wikipediji vandalizali desetci korisnika s različitih IP adresa, a pokušalo se ući i u njezinu e-poštu i druge internetske račune. Maltretirana je pornografskim uracima u kojima njezinu virtualnu junakinju siluju drugi likovi iz video igara. Posebice uporan zlostavljač stvorio je video igru gdje se pozivalo ljude da “pretuku kuju”, nakon čega je virtualna Sarkeesian završila krvava i puna modrica.

Mentalitet mase na internetu pokazuje sve načine na koje se odvija zlostavljanje žena u online prostorima. Ovo nasilje se ne događa u vakuumu i nije novo, ali nove tehnologije omogućuju brže skupljanje i načine koordinacije napada.

Sarkeesian u videu govori govori o zlostavljanju i o načinima kako se borila s nasiljem. Osobito uznemirujuće saznanje jest da se oponaša ključan način kako se žene ušutkava u stvarnom životu.

2.       Protunasilne mjere koriste se kao alati nasilja

Sarkeesianini video materijali na YouTubeu namjerno su označeni kao oni koji krše uvjete korištenja YouTubeom. Sarkeesian kaže da su ljudi prijavili njezine račune uz označene kao spam, pa čak i terorizam; sve to dio je bizarnog preokreta koji pokazuje kako smo loše pripremljeni da se nosimo sa zlostavljanjem na internetu i koja se sve protunasilna oruđa koriste kako bi se slične autorice zlostavljale.

Njezin zločin? Započela je projekt u kojem je kritizirala video igre. Kada se Adria Richards žalila na šalu o hardverskim ključevima na konferenciji i tweetala sliku dvaju muškaraca, također je bila podvrgnuta internetskom zlostavljanju, prijetnjama silovanjem i smrću.

Njezina je web-stranica napadnuta, a ona je dobila otkaz jer je izazvala preveliku medijsku buku. Ovoga puta otkaz su dobila i dvojica muškaraca koji su se našalili.

Bez obzira na to slažemo li se s njezinim postupcima o cinkanju ljudi umjesto da situaciju razriješi razgovorom, količina otpora koji je nakon svega iskusila potpuno je  disproporcionalna s obzirom na uvredu.

3.       Kultura “bacanja na pod” je igra

Nemoderirani i anonimni forumi poput nekih dijelova Reddita i 4Chan mjesta su okupljanja gdje se planiraju napadi i objavljuju trijumfi kada grupa ljudi sa sličnim uvjerenjima odluči napasti nekoga. Povezanost koja tako dobro funkcionira u stvaranju virusnih sadržaja, također pomaže u nagomilavanju nesuglasica. U svom videu o internetskom nasilju Sarkeesian je govorila o načinima na koje se internetsko nasilje tretiralo kao igru. Ljudi su se okupljali po forumu sa slikama zaslona kao dokaza o zlostavljanju, a kako su se pritom i  međusobno natjecali, žestina napada se povećavala.

{slika}

4.       Internetski alati koji su nekad povezivali ljude, sada ih marginaliziraju

Postoje mnoge dinamične web opcije koje omogućavaju kompilaciju podataka na zanimljive načine. Ask.fm, na primjer, dozvoljava platformu za anonimna pitanja i odličan je za situacije poput upoznavanja. No u isto je vrijeme omogućio internetski bullying koji je doveo do samoubojstava, a često se koristi i kako bi se napadalo transrodne osobe putem Twittera. Jedna transrodna osoba s kojom sam razgovarala, a koja želi ostati anonimna, izvrgnuta je nasilju na Twitteru bez mogućnosti da ga zaustavi.

Ana Mardoll na svom blogu piše o problemu zlostavljanja pomoću Storifyja. Kaže da je jedan korisnik Storifyja koristio poseban Storify  alat kako bi opsesivno prikupio tweetove žena koje je uhodio. Kasnije je tvrdio da ne smatra da je ikoga zlostavljao i brani se da su njihovi tweetovi dostupni javnosti te da nije ženomrzac jer skuplja i tweetove muškaraca.

Ove dvije metode zlostavljanja nemaju način zaustavljanja  i nema postavljenih mehanizama kako se nositi sa zlostavljanjem. Sloboda govora pritom se često navodi kao obrana.

5.       Problemi se brišu

Kada se nađeš usred internetskog zlostavljanja daje ti se isti savjet kao i u osnovnoj školi. Drži se podalje. Ne obraćaj pozornost.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, Laurie Penny u svojoj knjizi o seksizmu na internetu kaže da se o internetskom zlostavljanju piše u medijima, a ženama se savjetuje da se drže podalje od interneta. U videu o internetskom nasilju govori kako postoji mala razlika “između toga i kako ljudi reagiraju… pa ako ne želiš da te siluju nemoj izlaziti noću sama van.” Logika je još uvijek ista. Ženama se savjetuje da izbjegavaju još jedno javno mjesto.

6.       Efekt hlađenja

Ovi bezobzirni napadi i zlostavljanje nadilaze osobne nesuglasice. Jezik kojim se koriste ti napadi često je namjerno odabran iz skupine kleveta baziranih na ženama, rasi ili rodnom identitetu. To ne pogađa samo osobu koja je napadnuta već i očevice, stvarajući efekt hlađenja za žene koje razmišljaju o sudjelovanju u javnom životu. U članku za Mother Jones, Jaclyn Friedman, glavna direktorica za Women, Action and the Media kaže: “Ideja da će društvena mreža biti u potpunosti neutralna je mit, neutralne platforme su neutralne samo za heteroseksualne bijele likove. Te kompanije trebaju donijeti odluku: Želim li stvarati novac od platforme gdje se nasilnici i zlostavljači osjećaju ugodnije od svojih žrtava?”

Ironija je u tome da dok oni koji dobacuju te uvrede i sudjeluju u zlostavljanju svoje postupke opravdavaju slobodom govora, a u isto vrijeme oni ograničavaju druge u njihovoj mogućnosti za slobodu govora.

Prevela i prilagodila Marija Sabolić 

Štrajk u bolnicama diljem zemlje!

Kako bi pokazali da Ministarstvo zdravlja manipulira podacima o stvarnom broju medicinskih djelatnika u štrajku, odašiljući tako poruku u javnost kako štrajk nije uspio, liječnici i liječnice te medicinske sestre i tehničari izišli su danas u 11.55 sati ispred bolnica. Akcijom ‘5 do 12’ htjeli su poručiti ministru, ali i javnosti, kako je većina ‘medicinara/ki’ u štrajku te da se ne mogu ignorirati njihovi problemi. Podsjetimo, Ministarstvo je tvrdilo kako se drugog dana štrajku odazvalo tek 14 posto zaposlenih u bolnicama.

“Prestanite se baviti Europskim uhidbenim nalogom i pogledajte zdravstvo”, poručila je jedna medicinska sestra Vladi ispred KB-a Dubrava.

Pacijenti u KB-u Dubravi također su naglasili kako podržavaju štrajk, dok su liječnici istaknuli kako bi ‘ovaj štrajk mogao potrajati’.

Predsjednica štrajkačkog odbora u KB-u Dubrava Ljiljana Lovrić poručila je ministru Rajku Ostojiću da su se okupili kako bi demantirali njegove tvrdnje da u Dubravi štrajka samo 40 liječnika i 18 sestara.

“Žao mi je što niste ovdje da vidite da se ispred bolnice okupilo 400-tinjak liječnika i medicinskih sestara”, rekla je Lovrić.

U hrvatskim bolnicama ima premalo medicinskih sestara

Kolika je snaga solidarnosti i organizacije govori činjenica da se ista akcija organizirala u bolnicama diljem Hrvatske.

Ispred varaždinske Opće bolnice okupila se većina od petstotinjak medicinskih sestara koje štrajkaju, a predsjednica njihova sindikata Vlasta Vuković Hoić ocijenila je kako je štrajk pokazao da u hrvatskim bolnicama ima premalo sestara.

“Popis minimalnog broja izvršitelja poslova koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka pokazuje da je broj medicinskih sestara u bolnicama premali, jer je broj izvršitelja gotovo identičan broju ukupnog osoblja”, kaže Vuković Hoić.

Ista situacija se dogodila i u Zadru, gdje je medicinsko osoblje povjerilo kako je gotovo sto posto ‘medicinara’ u Općoj bolnici Zadar u štrajku.

U 11.55 sati ispred upravne zgrade se okupilo oko 70 posto liječnika i liječnica, medicinskih sestara i tehničara iz prva smjene. Ostalih 30 posto, kažu, također podržavaju štrajk, no nisu mogli izići jer su se brinuli za pacijente.

‘Drago nam je što su pacijenti/ce prepoznali našu borbu’

Više od 350 liječnika i liječnica, medicinskih sestara i tehničara splitskog KBC-a okupilo se pred bolnicom, te ministru gromoglasno poslalo ‘pozdrav iz Splita’ nakon čega je uslijedio pljesak ne samo zdravstvenih djelatnika/ica već i pacijenata/ica koji su se u tom trenutku zatekli pred glavnim ulazom.

Povjerenik Sindikata liječnika Božo Bota rekao je novinarima da Ostojić s njima uopće ne razgovara već ‘samo po televiziji priča da hoće razgovarati’.

“On ni jednog trenutka nije stvarno sjeo s nama za stol i počeo pregovarati. A mi ćemo svakoga dana na pet minuta izlaziti pred bolnicu sve dok ministar ne počne pregovarati”, poručio je Bota.

Predsjednica podružnice Sindikata medicinskih sestara u splitskom KBC-u Silvana Ganza požalila se da Uprava traži od svakog pojedinačno da se izjasni je li u štrajku ili ne, što je nezakonito.

“Drago nam je što su pacijenti/ce prepoznali našu borbu, pa ne dolaze u većem broju u bolnice”, rekla je.

Liječnicima i liječnicama, medicinskim sestrama i tehničarima u štrajku potporu su pružili i brojni europski sindikati koji su im poslali letke s natpisom No to cuts in public spending.

Borba medicinskih djelatnika/ica se širi, a oni/e su uvjereni/e kako će informacije o štrajku stići sve do Europskog parlamenta.

Aplikacija za pametne telefone putem koje se može odmah prijaviti ulično uznemiravanje

Hollaback aplikacija za pametne telefone omogućit će žrtvama izravno prijavljivanje uličnog uznemiravanja gradonačelniku, odnosno gradonačelnici, prenosi Ms. Magazine.

Žene u New Yorku kojima je dosta uznemiravanja na ulici će ubrzo dobiti efektno rješenje koje će pomoći u suzbijanju istog. Glasnogovornica gradskog vijeća i kandidatkinja za iduću gradonačelnicu Christine Quinn se udružila sa Hollaback! inicijativom protiv uličnog uznemiravanja u nastojanju da stvore aplikaciju koja bi omogućila ženama da prijave uznemiravanje izravno u gradonačelnikov/gradonačelničin ured bez ispunjavanja brojnih formulara.

Naime, aplikacija će koristiti informacije o mjestu koje je prijavljeno kao mjesto gdje se dogodilo uznemiravanje da bi stvorila mapu sa područjima u kojima se najčešće događaju slični incidenti i gdje je veća vjerojatnost da će žene biti uznemiravane. Do sada, područja sa najviše prijavljenih uznemiravanja su donji dio Manhattana i centar Brooklyna.

“Želimo dati do znanja građanima i građankama New Yorka, a posebno ženama i djevojčicama, da se osobe koje povrjeđuju ženska prava riječima ili djelima, neće moći više sakriti. Znat ćemo tko su, što rade, gdje to rade i stat ćemo takvom ponašanju na kraj”, izjavila je Quinn.

Ranija verzija aplikacije je prikupljala informacije o tome je li se dogodilo uznemiravanje ili ne, a ne o tome gdje se ono događa. Sa starom aplikacijom, korisnici/e su morali/e ispuniti žalbu i uputiti ju u ured gradonačelnika. Izvršna direktorica Hollaback! inicijative Emily May naglasila je: “”Još nedavno ako ste htjeli prijaviti uznemiravanje u New Yorku, trebali bi vam sati da ispunite prigovor. Mnogo ljudi trpi ulično uznemiravanje čak do tri ili četiri puta dnevno, stoga bi se prema tome podnošenje žalbi mogao pretvoriti u stalan posao”.

Žene se nose sa uličnim uznemiravanjem u cijelom svijetu, ali je problem posebno velik u New York-u. Istraživanje koje je sponzorirao Hollaback! je pokazalo da je 86 posto žena uznemiravano na ulicama grada u protekle dvije godine.

Da bi se olakšale prijave uličnog uznemiravanja, Quinn i May rade na destigmatiziranju žrtava. Ulično zlostavljanje je problem zlostavljača, a nikako osobe koja se slučajno našla u prolazu. Bilo bi dobro kada bi i drugi gradovi preuzeli inicijativu i pomogli svojim građanima/kama da se smanje ulična uznemiravanja i zlostavljanja.

Obrazovni program Ženskih studija

Centar za ženske studije objavljuje poziv za prijavu na obrazovni program. Prijava zainteresiranih pristupnica i pristupnika za ovogodišnji obrazovni program Ženskih studija sastoji se od pisanoga životopisa i kraćega pisanog obrazloženja interesa za program (do 1 kartice teksta). Uz osnovne podatke u životopisu molimo navesti podatke o formalnom i neformalnom obrazovanju, studentskom, profesionalnom statusu/zanimanju te dosadašnje interese iz područja ženskih/rodnih ili feminističkih teorija i praksi.

Prijave molimo slati na obrazovni@zenstud.hr

Rok za prijavu traje od 19. rujna 2013. do 07. listopada 2013.

Odabir ćemo učiniti na temelju pristiglih prijava i obavljenoga razgovora, nakon čega ćemo obavijestiti o detaljima provedbe programa koji će odpočeti prvi tjedan u studenom 2013.

Participacija za dvosemestralni program iznosi 500 kuna.

Program će se odvijati dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom od 17 – 18.30 sati i 19 – 20.30 sati, od studenog, 2013. do svibnja, 2014. godine, a mogućnost redovitog pohađanja nastave je jedan od osnovnih kriterija odabira polaznica/ka.

Voditeljica obrazovnog programa je doc. dr. Ankica Čakardić.

Centar za ženske studije zadržava pravo na eventualne izmjene programa.

Detaljnije informacije mogu se dobiti u Centru za ženske studije, Zagreb, Dolac 8, putem e-pošte  zenstud@zenstud.hr ili na web-stranici CŽS.