Velika Britanija: 2 milijuna funti za iskorjenjivanje menstruacijskog siromaštva

Vlada Velike Britanije najavila je 2 milijuna funti za potporu organizacijama diljem svijeta kako bi se do 2030. Godine okončalo tako zvano ‘menstruacijsko siromaštvo’.

Ministrica za žene i jednakosti, Penny Mordaunt, također je najavila 250.000 funti za formiranje radne skupine koju čine vladini odjeli, tvrtke, dobrotvorne organizacije i proizvođači kako bi došli do novih ideja za rješavanje problema u Velikoj Britaniji.

U mnogim zemljama, djevojčice su prisiljene propustiti školu kada imaju menstruaciju, a za vrijeme krvarenja koriste krpe i papir.

U Južnom Sudanu istraživanje provedeno među školarkama pokazalo je da 83% njih svaki mjesec koristi stare krpe, kozje kože ili ništa. U Nepalu su neke žene i djevojke prisiljene živjeti u šupama ili kolibama kada imaju menstruaciju. Mnoge su zbog toga izgubile život.

“Ovo je globalno pitanje. Bez obrazovanja, žene i djevojke diljem svijeta neće moći poduzeti korake kako bi dosegle svoj pravi potencijal “, rekla je Mordaunt u ponedjeljak.

“Britanski poduzetnici i tvrtke već rade fantastičan posao kako bi se uhvatili u koštac s problemom siromaštva i želim da s njima ostvarimo partnerstva i podržimo ih da zaista promijene živote onih kojima je to najpotrebnije.”

Cilj kampanje je smanjiti stigmu koja okružuje menstruaciju. Organizacija Girlguiding UK ustanovila je da se 26% djevojčica u dobi od 11 do 21 godine ne osjeća ugodno razgovarati o menstruaciji, a 21% ih se osjeća posramljeno.

Najnoviji statistički podaci o siromaštvu u Velikoj Britaniji pokazuju da 15% djevojaka ne može priuštiti higijenske uloške, a 12% ih priznaje da koriste ‘improvizirane’ higijenske proizvode, upravo zbog toga što si ne mogu priuštiti prave. Nije iznenađujuće da nedostatak pristupa higijenskim ulošcima može imati dalekosežan učinak na živote mladih žena. Žene koje pate od menstruacijskog siromaštva čak i ranije od svojih vršnjakinja odustaju od školovanja. Istraživanje koje je proveo OnePoll.com pokazalo je da se 44% žena koje prolaze kroz menstruacijsko siromaštvo muči s pronalaženjam posla, što je 20% više od onih koje nemaju problem s kupnjom higijenskih uložaka.

Lucy Russell, voditeljica odjela za dječja prava i prava mladih unutar Plan International UK-a, pozdravila je najavu Velike Britanije. “Nadamo se da će se ova investicija iskoristiti za rješavanje ne samo problema pristupa proizvodima, nego i pitanja u korijenu ovog problema – cijene higijenskih potrepština, nedostatka obrazovanja i stigme i sramote koja okružuje menstruaciju.

“Menstruacijsko siromaštvo je i uzrok i posljedica rodne nejednakosti te može imati ozbiljan utjecaj na obrazovanje djevojčica. Stoga je od ključne važnosti da se napori za njegovo rješavanje povežu sa širim obrazovnim programima o seksualnom i reproduktivnom zdravlju.

Međutim, aktivisti/kinje su kritizirali/e nedostatak trenutnog vladinog angažmana. Nije jasno kako će se novac globalno distribuirati.

– Nema izgovora da ne djelujemo sada. Težiti rješenju problema do 2030. znači da će još jedna puna generacija žena i djevojčica i dalje trpjeti od posljedica menstruacijskog siromaštva u Velikoj Britaniji, što je smiješno “, kaže Pam Scobbie, osnivačica Bloody Big Bruncha, koji organizira humanitarne domjenke novac od kojih se koristi za plaćanje proizvoda potrebnih kako bi se ublažilo menstruacijsko siromaštvo.

Rezultati istraživanja koje je prikupio Bloody Big Brunch pokazale su da 84% ljudi misli da je distribucija ženskih higijenskih proizvoda u školama jednako važna ili važnija od distribucije kondoma.

Walmart se suočava s tužbama radnica zbog rodne diskriminacije

Gotovo stotinu sadašnjih i bivših radnica podiglo je tužbu protiv Walmarta zbog rodne nejednakosti u plaćama i mogućnostima.

Walmart, najveći svjetski trgovački lanac još jednom je suočen s tužbama zbog spolne diskriminacije – osam godina nakon što je Vrhovni sud SAD-a u najvećoj parnici zbog rodne diskriminacije protiv nekog poslodavca presudio u korist kompanije.

1. veljače je skoro 100 radnica podiglo tužbe za rodnu diskriminaciju protiv Walmarta zbog uskrate jednakih plaća u trgovinama i bolje plaćenih menadžerskih pozicija. Optužnice su uputile sadašnje zaposlenice Walmarta, ali i mnoge koje su napustile kompaniju do ranih i tijekom 2000-ih.

Francine Radzka radila je kao voditeljica odjela za delikatese u Walmartu u Okrugu  Manatee u Floridi od 1995. do 2000. Obratila se svom pretpostavljenom kada je otkrila da su drugi voditelji trgovina, svi muškarci, plaćeni više od nje, a na kraju je dala otkaz nakon što je bila prisiljena da prihvati dužnosti voditeljice pekarnice na nekoliko mjeseci bez ikakve dodatne kompenzacije.

“S 50 sati tjedno prešla sam na 80 do 90 sati tjedno rada. Tražila sam povišicu jer sam vodila potpuno novi odjel i povišica mi je bila odbijena”, kaže Radtka. “U Walmartu se radi za plaću, i bez obzira radiš li 50 ili 80 sati tjedno – plaća je ista.”

Jenny Hicks je radila u Walmartu u istom okrugu od 1997. do 2000. godine. “Obučila sam brojne voditelje i propustila brojne povišice”, kaže Hocks. “Obučavala sam muškarce koji su zarađivali više od mene, rečeno mi je da ne mogu dobit povišicu i da ne mogu bit unapređena premda sam ih obučavala za posao koji sam sama željela raditi”.

Hicks je napustila Walmart jer joj nije bilo omogućeno napredovanje za razliku od muških kolega. U Walmartu se zaposlila nadajući se da će napredovati i izgraditi sigurnu karijeru kako bi uzdržavala svoju obitelj.

Radtka i Hicks su među ovim ženama koje sada tuže Walmart.

Ove tužbe su pokrenute kada je na Vrhovni sud SAD-a 2011. došla tužba u slučaju Walmart vs Dukes. Tužba je originalno uložena 2001., a slučaj je registriran 2004. kao najveća tužba u povijesti SAD-a koju je podiglo 1,5 milijun tadašnjih i bivših radnica Walmarta .

Vrhovni sud je tada ocijenio da je status skupne tužbe neodgovarajući, odnosno prihvatio je argument Walmarta da radnice nemaju dovoljno zajedničkog da bi se mogle obuhvatiti jednom skupnom tužbom.

Ta je odluka pokrenula niz pojedinačnih i regionalnih tužbi protiv Walmarta.

“U Walmartu je postojala ‘kultura’ i prije 1999., a koja se nastavlja, da žene koje su izabrane za različite pozicije nemaju mogućnost napredovanja”, kaže Lindsy Wagner, odvjetnica iz Floride koja zastupa radnice u ovim slučajevima. Kaže da se nova radna mjesta za žene otvaraju najčešće za poslove blagajnica i pomoćnica, dok se muškarce zapošljava na odjelima elektronike ili sportske opreme na kojima je moguće brzo napredovanje.

Wagner je izjavila kako će u nekoliko narednih mjeseci vjerojatno biti pokrenuto još nekoliko slučajeva. “Ove žene su samo mali dio žena koje namjeravaju podići tužbe diljem zemlje”, kaže. “Brojne odvjetnice i odvjetnici rade zajedno na ovome kako bismo pomogli ženama da izbore pravdu”.

Walmart je nedavno promijenio politiku dopusta/bolovanja pod pritiskom sudskih slučajeva koje su pokrenule trudne radnice suočene s diskriminacijom. U srpnju 2018., državna odvjetnička grupa A Better Balance podigla je optužnicu u ime radnica koje su bile otpuštene tijekom trudnoće, optuživši kompaniju da krši zakone države New York po tom pitanju.

Prevela i prilagodila: Sanja Kovačević

Zaklada SOLIDARNA pokreće krizni fond za pomoć novinarima/kama i aktivistima/kinjama, žrtvama kršenja ljudskih prava

Zaklada SOLIDARNA poziva sve ljude dobre volje i svijesti o važnosti građanske solidarnosti da se svojim donacijama uključe u direktnu kriznu podršku novinarima, zviždačima, braniteljima i žrtvama kršenja ljudskih prava.  Podržite pretučene žene i djecu za koje država nema razumijevanja niti je osigurala sredstva za pružanje direktne pomoći, za tužene a odgovorne novinare/ke i aktiviste/kinje za zaštitu ljudskih prava kojima prijete istrage, sudski procesi i odluke da plate sulude odštete! Pokažimo da je građanska solidarnost jača od mržnje, nasilja i bahatosti moćnika! Ljudi trebaju pomoć sada – oni nemaju vremena čekati da sustav profunkcionira! A hoće li se to i dogoditi ikada?!

SOLIDARKA je krizni fond solidarnosti namijenjen pružanju prve pomoći žrtvama kršenja ljudskih prava, novinarima, aktivistima, zviždačima koji su prepušteni sami sebi i/ili izloženi administrativnim, političkim i društvenim pritiscima. Zahvaljujući donacijama građana, Fond SOLIDARKA, ukoliko se odazovete,moći će odmah reagirati pružanjem krizne humanitarne i psihosocijalne pomoći te pravne zaštite  svima čija se ljudska prava krše, a sustav ih nije spreman zaštititi. Ciljani iznos kojeg početno želimo prikupiti u fondu SOLIDARKA jest  50.000 kn.

Link na online doniralicu za fond SOLIDARKA: https://www.solidarna.hr/donirajte/site/index/hr-HR

Link na informacije o fondu SOLIDARKA: https://www.solidarna.hr/site/article/poziv-na-doniranje-za-fond-solidarka/hr-HR

Zašto nam treba Fond SOLIDARKA?

  • Zato što sada  već svakodnevno svjedočimo dramatičnim slučajevima premlaćivanja žena i djece na čije potrebe sustav socijalne zaštite nije spreman odgovoriti, unatoč činjenici da je Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju i ima osigurana sredstva za njezinu provedbu iz EU fondova. Nakon što smo krizno uskakali u pomoć pojedinim ženama i njihovoj djeci, pozivamo vas da zajedničkim snagama unaprijed prikupimo novac  koji će nam omogućiti da odmah osiguramo pravno zastupanje, kriznu humanitarnu i psihosocijalnu pomoć svakoj sljedećoj žrtvi obiteljskog nasilja kada to rigidne birokratske  institucije već ne čine.  
  • Zato što je u Hrvatskoj postalo moda tužiti novinare  koji govore i pišu ono što misle! U pravilu su upravo visoko profesionalni novinari mete zlonamjernih sudskih tužbi, i to samo zato što se ne boje izgovoriti ili napisati istinu i podastrijeti javnosti činjenice koje su utvrdili! Perjanica progona vrhunskih novinara/ki je Uprava HRT-a koja  naš novac, prikupljen pristojbama,  troši na sudska zastrašivanja i financijsko iscrpljivanje novinara i medijskih nakladnika. Stoga podržimo više desetaka  novinara/ki koji se ne mogu osloniti na svoje redakcije, a hitno im treba pravna zaštita.  Čak i u slučajevima kada su odvjetnici spremni braniti novinare i branitelje ljudskih prava bez naknade, mnogima je nemoguće pokriti troškove sudskih pristojbi za višekratna ročišta i PDV koji država naplaćuje i na usluge koje su odvjetnici donirali.
  • Zato što su sve češće građani/ke koji javno govore i rade ono što misle i u što vjeruju, a to im pravo jamči Ustav RH, izloženi pritiscima i sankcijama,  baš kao što su zviždači koji razotkrivaju malverzacije i općeprisutnu korupciju šikanirani i prepušteni sami sebi. Istovremeno se aktiviste koji pokušavaju pomoći izbjeglicama koji pokušavaju probiti zatvorene granice tvrđave Europe zlonamjerno optužuje da trguju ljudima i krše zakon. Podržimo zajedno branitelje ljudskih prava kojima pristižu računi za sudske pristojbe i pravno zastupanje koje ne mogu platiti. Pokažimo da smo solidarni u obrani naših ustavnih vrednota i temeljnih građanskih sloboda!

Solidarno protiv nasilja, mržnje i bahatosti moćnika!

Upute za donatore Fonda SOLIDARKA:

  • Vašu donaciju za Fond SOLIDARKA možete uplatiti putem virmana u banci ili pošti, preko vašeg netbankinga ili putem namjenske online doniralice zaklade SOLIDARNA, a u korist bankovnog računa  Zaklade SOLIDARNA pri Hrvatskoj poštanskoj banci, IBAN IHR73 2390 0011 1009 4807 2, SWIFT: HPBZHR2X(za uplate iz inozemstva).
  • Cjelokupni iznos donacija usmjerit će se na krajnje korisnike  –  žrtve i branitelje ljudskih prava, novinare i zviždače.
  • Javnost će biti redovito informirana o  donacijama Fonda putem internetske stranice SOLIDARNE www.solidarna.hr.
  • Zaklada SOLIDARNA neće objavljivati imena pojedinačnih donatora bez njihova izravnog pristanka.
  • Svaki neanonimni donator Fonda SOLIDARNO dobit će na osobnu adresu detaljni izvještaj o utrošku doniranih sredstava.
  • Donacije predstavljaju porezno priznati trošak za fizičke i pravne osobe ukoliko ne prelaze 2% ukupno iskazanog dohotka, odnosno prihoda od poslovanja u prethodnoj godini. Zaklada SOLIDARNA izdat će Potvrdu o donaciji svim donatorima koji je zatraže, a u svrhu godišnje prijave poreza na dohodak fizičkih osoba, odnosno poreza na dobit pravnih osoba. Više o poreznim olakšicama na donacije možete pročitati OVDJE.

Za više informacija, svi/e zainteresirani/e građani/ke mogu se javiti na sljedeću e-mail adresu: ivan.blazevic@solidarna.hr

Otkriven spomenik žrtavama progona na vještice u Indiji

Spomenik posvećen žrtvama lova na vještice predstavljen je u istočnoj indijskoj državi Odisha u sklopu kampanje za ukidanje progona žena kao “vještica”, što je još uvijek prisutno među siromašnim i plemenskim zajednicama.

Po nalogu indijske vlade, spomenik se sastoji od kipa žene okružene plaketama s imenima 55 žena ubijenih zbog sumnji da su “vještice”.

“Strašno je što se taj problem i dalje pojavljuje u 21. stoljeću”, rekao je Jai Narayan Pankaj, načelnik policije u okrugu Keonjhar, koji je dizajnirao spomen obilježje.  “To su sve nevine žene. Mnogi slučajevi nisu niti prijavljeni, zbog čega smo stavili plaketu i za nepoznate žrtve”.

Prema podacima Državnog ureda za evidenciju zločina, u 2016. bilo je 134 slučaja ubojstava povezanih s lovom na vještice, a Odisha je zabilježila najviše incidenata nakon susjedne države Jharkhand. Nepismenost, praznovjerje i kruta hijerarhija kasta potiču ovu praksu, navode aktivisti/kinje za prava žena.

Žene su premlaćivane, seksualno zlostavljane, skinute i gole pokazivane u javnosti ili bačene u bunare nakon što su ih proglasili vješticama i optužili za sve loše događaje, od monsunskih kiša do bolesti ili iznenadne smrti, dodaju.

Godine 2013. vlada u Odishi donijela je zakon kojim se zabranjuje lov na vještice, ali humanitarne udruge koje se bave tom temom kažu da je zakon imao mali utjecaj u udaljenim plemenskim selima.

“Ovim spomenikom prepoznajemo problem i stavljamo ga u pozornost javnosti”, rekla je Debendra Sutar, tajnica organizacije Orissa Rationalist Society. “No, da bi ga se iskorijenilo, u selima su potrebne intenzivnije kampanje”. Ovog tjedna pokrenuta je kampanja podizanja svijesti s posebnim kombijima koji su vozili u sela, distribuirali letke i na zvučnike puštali poruke.

“Kao dječak, vidio sam kakvoj su stigmi i društvenom bojkotu podvrgnute žene proglašene vješticama u mom selu”, rekao je Pankaj za Thomson Reuters Foundation. “Praksa je iskorijenjena u mom selu, ali nastavlja se u mnogim područjima i zbog toga sam konceptualizirao spomenik. Spomenik čini bol svake žrtve bezvremenskom i zauvijek zabilježenom”.

Porast globalnog populizma urušava prava žena

Od dostupnosti pobačaja do jednakih mogućnosti zapošljavanja, prava žena ponovno bivaju urušavana zbog porasta globalnog populizma, ističe novoosnovana organizacija Group of Women Leaders for Change and Inclusion.

Došlo je do ponovnog oživljavanja nacionalističko-populističkih kretanja u mnogim zemljama širom svijeta, od Brazila do Turske, Filipina, Rusije i Sjedinjenih Država. To je dovelo do namjernog urušavanja prava stečenih kroz borbu i žrtvovanje generacija žena.

“Nacionalistički, populistički režimi sve više počinju isticati kako osnaživanje žena predstavlja izazov poziciji moći”, izjavila je bivša ministrica vanjskih poslova Argentine Susana Malcorra, jedna od osnivačica organizacije. “Mnogo je mjesta na kojima to postaje trend. Ako o tome glasno ne progovorimo, teško ćemo to spriječiti”, rekla je u intervjuu za Thomson Reuters Foundation.

 Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je u 2017. pravilo kojim je organizacijama koje SAD financira na globalnoj razini zabranjeno pokretati temu pobačaja, prisiljavajući ih da prihvate ograničenje ili izgube financijska sredstva. Sve se to događa u vrijeme kada je pravo na pobačaj ugroženo u mnogim zemljama.

Prošle je godine Irska okončala strogu zabranu pobačaja, dok je konzervativna vlada u Poljskoj dodatno potaknula pooštravanje već ionako restriktivnog zakona o pobačaju. Argentina je odbacila zakon o legalizaciji pobačaja, a očekuje se da će izbor krajnje desničarskog predsjednika u Brazilu usporiti napore za legalizaciju pobačaja.

Svjetski gospodarski forum u globalnom izvješću iz 2018. godine navodi da je prošle godine bilo manje zaposlenih žena nego muškaraca, uglavnom zato što ih je nedostatak organizirane brige o djeci onemogućio da rade ili napreduju do viših pozicija. Proći će još više od 200 godina prije nego što će žene imati jednake mogućnosti na radnom mjestu kao i muškarci, navodi se u izvješću.

“Moramo donijeti politike koje će osigurati da žene ne gube karijeru jer postaju majke, politike koje će i njihovim partnerima omogućiti podjelu odgovornosti”, rekla je Malcorra.

Pismo koje je potpisalo gotovo 40 žena, od Irine Bokove, bivše voditeljice UN-ove agencije za kulturu UNESCO do predsjednika Etiopije Sahle-Work Zewde, pozvalo je na zaštitu osnovnih prava žena prije nego što bude prekasno.

“Gubimo nešto i nismo ni svjesni toga”, kaže Malcorra. “Želimo osigurati da ljudi shvate da je situacija ozbiljna i da bi mogla postati kritična”, zaključuje.

Neprofitni mediji su važni – piši ministrici!

Vijeće Europe prepoznaje vrijednost medija zajednice kao izvora lokalnog sadržaja, kulturne i jezične raznolikosti, medijskog pluralizma, socijalnog uključivanja i interkulturalnog dijaloga. Sve je veće priznavanje njihovog značaja i potrebe za financijskom potporom, što se ističe i u smjernicama Vijeća Europe. Još 2015. godine u Hrvatskoj je osigurano preko 4 milijuna eura iz ESF-a za rad neprofitnih medija, međutim ta sredstva, uz razne izlike, nikada nisu raspodijeljena. Neprofitni mediji su važni. Zna li to ministrica Nina Obuljen Koržinek? Piši joj!

U svojim smjernicama za podupiranje medija zajednice, Vijeće Europe prepoznaje vrijednost medija zajednice kao izvora lokalnog sadržaja, kulturne i jezične raznolikosti, medijskog pluralizma, socijalnog uključivanja i interkulturalnog dijaloga. Podržava predanost medija u zajednici na radu medijske i informacijske pismenosti, kroz razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja i aktivno sudjelovanje u proizvodnji medijskih sadržaja.

Vijeće Europe prepoznaje važnu ulogu medija zajednice u podržavanju temeljnog prava na slobodu izražavanja i informiranja, kako je utvrđeno u članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima.

Iako su mediji zajednice važan dio demokratskog društva, u mnogim europskim zemljama još uvijek nisu formalno i pravno priznati, kao i što im nije omogućen pristup distribucijskim platformama te nije omogućeno održivo financiranje. U aspektu financiranja obično se oslanjaju na javne izvore, volonterske doprinose, programe usavršavanja i na društveno korisne projekte. No u stvarnosti, zbog nedostatka jasnog prepoznavanja važnosti medija zajednice, i u onim zemljama gdje postoje posebni fondovi za financiranje medija zajednice, postoji rizik da ih se ukine ili preusmjeri za druge medije poput privatnih i profitno orijentiranih.

Godine 2016. ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio je Stručno povjerenstvo za neprofitne medije, a HDZ-ova vlada ukinula je program potpore neprofitnim medijima kojim je prethodnih godina upravljalo Ministarstvo kulture, pod nikad dokazanim optužbama za krupne pronevjere i nezakonitosti u postupcima natječaja. Još 2015. godine prethodna je vlada osigurala iz ESF-a preko 4 milijuna eura za rad neprofitnih medija, međutim ta sredstva, uz razne izlike, nikada nisu raspodijeljena. Među nakladnicima neprofitnih medija prisutna je sve veća zabrinutost kako se u pozadini otezanja s raspisivanjem natječaja za ESF-ova sredstva krije politička namjera destruiranja i gušenja neprofitne medijske scene u Hrvatskoj.

Dio smjernica u kojima Vijeće Europe razrađuje važnost i značaj uloge medija zajednice, među njima i onoga što se u Hrvatskoj podrazumijeva pod neprofitnim medijima, donosimo OVDJE te ohrabrujemo čitatelje i čitateljice da kroz kampanju Neprofitni mediji su važni – piši ministrici! šalju ovaj letak na adresu Nina Obuljen Koržinek,  Ministarstvo kulture RH, Runjaninova 2, 10  000 Zagreb ili  mailom na  kabinet@min-kulture.hr