sdadmin, Author at Libela - Page 1200 of 1806

Pružite potporu studentima i studenticama s invaliditetom

Posted on April 17, 2013 by sdadmin

Projekt Tempus zaslužan je za kolegij ‘Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom’ koji mogu kao studenti i studenticebilo kojeg studija Sveučilišta upisati kako bi pomogli izjednačavanju mogućnosti studenata/ica s invaliditetom.

‘Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom’ zamišljen je kao jedna od mjera izjednačavanja mogućnosti za studente/ice s invaliditetom u sustavu visokoga obrazovanja u RH, a kreiran je u okviru Tempus projekta Education for Equal Opportunities at Croatian Universities – EduQuality čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu putem Ureda za studente s invaliditetom i Povjerenstva za studente s invaliditetom.

Potpora u različitim socijalnim situacijama

Uvjet za upisivanje ovog kolegija, koji nosi 5 ECTS-a i pohađa se na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu na Borongajskom kampusu je da imate kolegu/icu s invaliditetom kojemu je potrebna vršnjačka potpora i koji prihvaća tu ideju. Isto tako, uvjet je da pohađate istu studijsku godinu i isti smjer na fakultetu. Vi ćete u smislu tog kolegija djelovati kao “par” – pri čemu će student/ica pomagati kolegi/ci s invaliditetom u vidu dolaska na fakultet, u predavaonice, kabinete, knjižnice, referade i slično, pomoći pri rješavanju nekih administrativnih procedura, pomoći pri “hvatanju” bilješki s predavanja, potpore u realizaciji vježbi, verbalnih opisa vizualno prezentiranih sadržaja, objašnjavanja pojmova, zajedničkog rada na akademskim zadacima, potpore u različitim socijalnim situacijama, osobne pomoći prema potrebi (odlazak u restoran, sanitarne prostorije).

Specifičnosti studenata i studentica s invaliditetom

Za ovakvu pomoć koju studenti/ce pruže svojem kolegi/ci na fakultetu steći će 3 ECTS boda od ukupnih 5, a preostala 2 moraju zaraditi na pripremnoj radionici. Tu radionicu vodit će profesorica s ERF-a, Lelia Kiš-Glavaš,a na njoj će upoznati studente/ice s različitim specifičnostima funkcioniranja studenata/ica s invaliditetom, zakonima i pravima studenata/ica s invaliditetom, te najvažnije – kako razviti empatiju i promijeniti stav i ponašanje prema osobama s invaliditetom.

Na kraju radionice, izrađuje se individualni plan koji uz nadgledanje profesorice izrađuje student/ica na osnovu stečenog znanja i vještina.

Ministar Ostojić pozvao LGBT osobe da prijavljuju zločine iz mržnje

Posted on April 16, 2013 by sdadmin

U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, udruge Iskorak i Kontra pokrenule su nacionalnu kampanju pod nazivom “Prijavi zločin iz mržnje” te je u utorak predstavili na konferenciji za medije piše CroL.

To je prva javna kampanja koju zajedno provode Ministarstvo unutarnjih poslova i LGBT organizacije civilnog društva. Cilj kampanje jest potaknuti lezbijke, gejeve, biseksualne i transrodne osobe na prijavljivanje zločina iz mržnje.

LGBT osobe često doživljavaju zločine iz mržnje zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta. Većina osoba ne prijavljuje zločine iz mržnje zbog straha od otkrivanja svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta i nepovjerenja u državne institucije. Upravo zbog toga udruge Iskorak i Kontra odlučile su organizirati ovu javnu kampanju.

U sklopu kampanje tiskani su promotivni materijali, plakati i letci koji sadrže podatke o zločinima iz mržnje i kontakte policije i Pravnog tima Iskoraka i Kontre.

Bilboard i city light plakati će biti postavljeni u četiri grada: Zagrebu, Splitu, Puli i Osijeku. U tim gradovima održat će se javne akcije dijeljenja letaka građanima te informativne radionice za LGBT populaciju. Letci će biti dostupni na mjestima gdje se okupljaju LGBT osobe, kafićima, knjižarama, klubovima itd. Ministarstvo unutarnjih poslova distribuirat će plakate i letke po policijskim postajama po cijeloj Hrvatskoj.

Danas je održana konferencija za medije na kojoj su kampanju predstavili predstavnice i predstavnici udruga Kontra i Iskorak zajedno s ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem i Veleposlanicom Kraljevine Nizozemske, čije veleposlanstvo sufinancira projekt. Ministar Ostojić pozvao je LGBT osobe da prijavljuju zločine iz mržnje.

Nakon konferencije za medije održana je i prva javna akcija u sklopu kampanje na kojoj su dijeljeni letci građankama i građanima na Trgu bana Jelačića.

Lezbijska grupa Kontra i udruga Iskorak također surađuju s Policijskom akademijom na edukaciji policijskih službenika vezano za zločine iz mržnje još od 2006. godine. Kao rezultat te suradnje ove godine je u službeni kurikulum Policijske akademije po prvi put uvedena edukacija o zločinima iz mržnje nad LGBT osobama.

Pravni tim udruga Kontra i Iskorak pruža besplatnu pravnu pomoć osobama koje su doživjele nasilje ili diskriminaciju zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta već više od 10 godina. I ovom prilikom pozvali su sve LGBT osobe koje su bile žrtve zločina iz mržnje da im se jave za pomoć i prijave zločin iz mržnje policiji.

Slatke šezdesete: priče i pouke

Posted on April 16, 2013 by sdadmin

U petak, 12.4. u Galeriji Nova u 20h otvara se izložba Slatke šezdesete: priče i pouke.

Na izložbi sudjeluju Anna Artaker, Josef Dabernig, Joana Hadjithomas i Khalil Joreige, David Maljković, Emeka Ogboh, Uriel Orlow, a kustosi su Što, kako i za koga / WHW i Georg Schöllhammer.

U petak u 18:30h, prije samog otvaranja, održati će se predavanje Catarine Simão: Uprizorenje dekolonizacijskog procesa: rad u nekoliko dijelova.

Izložba Slatke šezdesete: priče i pouke dio je višegodišnjeg projekta koji s naglaskom na post-socijalistički, bliskoistočni i afrički kontekst istražuje nasljeđe paralelnih modernizama šezdesetih godina prošlog stoljeća u odnosu na njihove sadašnje geopolitičke, ekonomske i kulturne implikacije i potencijale. Evociranjem nekoliko zaboravljenih ili manje poznatih epizoda 1960-ih izložba Slatke šezdesete: priče i pouke ističe ambivalentan i mitološki karakter dekade obilježene radikalnim i revolucionarnim zahtjevima kao što su, primjerice, procesi dekolonizacije afro-azijskog teritorija, studentske pobune, borba za ljudska prava ili antiratni pokreti. Iako je danas asimilacija borbe kasnih šezdesetih i sedamdesetih uhvaćena u, kako kaže Brian Holmes, ‘iskrivljeno ogledalo nove hegemonije’, pitanje je kako fragmentirane zahtjeve artikulirati i oživjeti u kontekstu recentnih borbi za društvenu pravdu.

Radovi u sklopu izložbe Slatke šezdesete: priče i pouke sučeljavaju događaje izmještene iz svoje stroge povijesne lokalizacije, stvarajući nove amalgame na pozadini kulturne memorije mjesta, povijesti i umjetničke reprezentacije (Josef Dabernig, Anna Artaker), ili aktualizacijom povijesti evociraju zaboravljene epizode koje govore i o širem kontekstu dekade. Rad Davida Maljkovića poziva se na nasljeđe i status jugoslavenskog modernizma upućujući na šire post-komunističko stanje i parelelizme društvenog i umjetničkog eksperimenta. Njegova prostorna intervencija u Showroomu galerije Nova ostat će u galeriji i nakon ove izložbe kao trajni arhivski i radni prostor. Proglašenje nezavisnosti Nigerije u radu Emeke Ogboha ukazuje na procese dekolonizacije Afrike šezdesetih godina, ali i na oblike suvremene kolonizacije i ambivalentnu ulogu nacionalnog identiteta.

U radu Joane Hadjithomas i Khalila Joreigea bliskoistočno izučavanje svemira i kreiranje raketa upisuje se u kontekst panarabizama i njegova sloma. Baveći se manje poznatom epizodom međunarodnih teretnih brodova zarobljenih u Sueskom kanalu nakon Šestodnevnog rata između Izraela i Egipta 1967. godine, Uriel Orlow otvara pitanja njegovih dugoročnih posljedica.

Predstavljeni radovi izmiču nostalgičnom usidrenju u prošlosti oživljavajući i same načine, mogućnosti ili granice umjetničke prezentacije kao vizualnog načina razmišljanja, te evocirajući umjetnost ne samo kao u sebe zatvoreno carstvo slika, riječi i zvukova, već kao aktivno mjesto objašnjenja i mobilizacije putem slika koje jest dijelom revolucionarnih zahtjeva prošlosti i sadašnjosti.

Sedam od deset žena doživi fizičko i/ili seksualno nasilje u nekom trenutku života

Posted on April 16, 2013 by sdadmin

Nasilje nad ženama i djevojkama je kršenje ljudskih prava pa bi i sama ta činjenica trebala biti dovoljna za poduzimanje akcije. Uz to, ovo nasilje koje se događa diljem svijeta uzrokuje ekonomske i razvojne probleme koji se u većini rasprava ipak ne ističu.

Globalno gledano, sedam od deset žena doživi fizičko i/ili seksualno nasilje u nekom trenutku života, dok njih tri od deset to iskusi od strane intimnog partnera.

To za posljedicu ima ogromne izravne i neizravne troškove koji ne pogađaju samo žrtve i njihove obitelji već sveukupno poslovanje i države. Naime, u ekonomske troškove pružanja zdravstvene skrbi i pravne pomoći koji utječu na zdravlje žena, njihovo obrazovanje i sudjelovanje u javnom životu također se ubrajaju i troškovi potrebni za procesuiranje počinitelja, kao što se u njih ubraja i manja produktivnost žrtava pa time i njihovih potencijalnih plaća.

Studija provedena u Čileu pokazuje da je jedna od posljedica obiteljskog nasilja i to što žene na plaćama gube 1. 56 milijardi američkih dolara ili više od dva posto bruto domaćeg proizvoda.

Ovaj problem ne pogađa samo zemlje u razvoju. Naime, u Sjedinjenim Američkim Državama trošak koji se javlja kao posljedica nasilja nad ženama od strane intimnog partnera premašuje iznos od 5.8 milijardi godišnje. Godišnji troškovi u Kanadi procijenjeni su na 684 milijuna kanadskih dolara za kaznenopravne procese, trošak za policiju im iznosi dodatnih 187 milijuna dok se na savjetovanje i obuku troši 294 milijuna. Dakle, sveukupni godišnji trošak Kanade je veći od jedne milijarde kanadskih dolara.

Za većinu je zemalja jasno da će odlučna akcija za prevenciju nasilja nad ženama i djevojkama smanjiti državne rashode i povećati produktivnost. Ipak, unatoč težini problema i njegovog utjecaja na razvoj rodno uvjetovano nasilje ostaje nevidljivo u strategijama za jačanje gospodarskog rasta. Zajedno s partnerima/cama iz ženskih pokreta, civilnog društva, vlade i privatnog sektora ovo pitanje se mora donijeti na sam vrh međunarodnog razvojnog programa.

“Postoji jedna stvar koja će smanjiti državne rashode i povećati produktivnost, a to je okončanje nasilja nad ženama. To je naša poruka razvoja”, rekla je zamjenica ravnateljice UNPD-a Rebeca Grynspan na 57. zasjedanju Komisije o statusu žena koja se održala prošlog mjeseca u New Yorku.

Prevela i prilagodila Veronika Matijačić

Gay prava i ženska prava oduvijek su bila povezana

Posted on April 16, 2013 by sdadmin

Čak je i konservativna aktivistica Phyllis Schlafly shvatila da postoji jasna poveznica između napretka ženskih prava i gay prava. Ona je srušila Equal Rights Amendment 1970- ih, tvrdeći kako bi militantne feministice i istospolni brakovi doveli do toga da heteroseksualni brakovi izgube svoje jasno definirane rodne uloge. Schlafly je 2009. godine izjavila: “Mislim da je svima jasno- da je kojim slučajem Equal Rights Amendment prošao, imali bismo istospolne brakove već 25 godina”.

Sada se borba za jednakost brakova nalazi na prekretnici, što uvelike izaziva ljutnju i nezadovoljstvo stare konzervativne garde, među kojom je i Schlafly. Nema sumnje da su bili ushićeni kada je Sjeverna Dakota usvojila novi zakon o abortusu, koji zabranjuje abortus na fetusu jednom kada je otkriven otkucaj srca. Taj zakon je trenutno najrigorozniji abortivni zakon u Sjedinjenim Američkim Državama. Zakon u Sjevernoj Dakoti usvojen je dok se skandirao i slavio gay brak pred Vrhovnim sudom u Washingtonu. Ako se trenutno ne mogu riješiti tih arogantnih gejeva, barem mogu podsjetiti žene tko vlada njihovim tijelima.

Iako je tajming bio slučajnost, političko preklapanje je stvarno. Jednakost brakova i rodna jednakost imaju mnogo toga zajedničkog. Oni među nama koji se bore za oboje- uz borbu za jednaku plaću, zaustavljanje diskriminacije pri zapošljavanju i sl.- najviše bi postigli da se fokusiramo na sličnosti, što bi omogućilo veću suradnju. Strukture moći najviše se boje dobro organizirane, glasne i na borbu spremne koalicije.

{slika}

Jaka unija među aktivistima/icama može biti jedno od najboljih oruđa za borbu protiv neizbježne reakcionarne akcije konzervativaca. Nije slučajnost da je jezik koji koriste za ismijavanje gay prava veoma sličan onome jeziku i diskursu koji je dugo vremena služio za ismijavanje ženskih prava. Homoseksualac se vrijeđa kao “feminiziran”, a lezbijka kao “muškobanjasta”. No, ujedinjenjem bi dobili/le prednost koja bi omogućila razbijanje okoštalih ćelija heteronormativnog i mačističkog diskursa, što bi u konačnici dovelo do toga da “ženski” prestane biti pridjev koji se smatra uvredom. Žene koje žele jednakost jednostavno će postati ljudi.

Strukture moći nisu spremne naglo i previše popustiti. Kada je Alice Paul 1923. godine prezentirala Equal Rights Amendment u Kongesu, publika (koju su činili bijeli muškarci) ju je “nagradila” sustavnim glasnim zijevanjem, dajući do znanja da bi bilo bolje da ih prestane zamarati s glupostima. Prevladavajuće mišljenje je bilo- pa dobile ste pravo glasa, što više hoćete?

Šef Vrhovnog suda John Roberts razmišlja veoma slično kada je u pitanju gay brak. Smatra kako je gay zajednica politički veoma jaka i uspješna u mijenjaju javne percepcije o braku. Zar tu priča staje? Očito Roberts smatra kako nema više otvorenih pitanja na tu temu, iako mnoge države SAD- a još uvijek dopuštaju tvrtkama da otpuste nekoga na temelju seksualne orijentacije.

Zajedničkom borbom i ujedinjenim zahtjevima moguće je boriti se protiv takvog mentaliteta. Treba poduprijeti i učvrstiti predanost svakom od pokreta, kako bismo zajedno bili/le jači. Neki aktivisti/ice za gay prava smatraju da je zahtjev za jednakošću braka privukao brojne donatore i volontere/ke. No, boje se implikacija koje bi mogla imati neka manje “sexy” bitka, primjerice pitanje zaposlenja gay osoba, diskriminacija unutar obitelji i sl.

Aktivist i politički savjetnik Ryan Davis smatra da, što se više približavamo jednakosti gay i heteroseksualnih brakova, donatori već proglašavaju pobjedu i “odlaze dalje” sa svojim sredstvima. Kao što se dogodilo i s mladim ženama koje su proglasile pobjedu feminizma. “Izgubiti ćete cijelu generaciju dominantno bijelih gay muškaraca koji dobro zarađuju i nemaju nikakvu privrženost ljevičarskim idejama”, smatra Davis.

Sustavno zagovaranje prava i debate mogle bi zadržati interes velikih donatora. Možda se netko tko financijski podupire jednakost brakova može inspirirati inicijativama Sheryl Sandberg (Lean in projekt)? Kao što je Chelsea Clinton istaknula u Huffington Post- u, jednakost plaća bi doprinijela rastu BDP- a Sjedinjenih Američkih Država. Jednako tako, kraj diskriminacije pri zapošljavanju bi odvratio ljude od oslanjanja na socijalnu državu. Jednakost brakova bi također bila dobar poticaj svim aktivistima/kinjama za ljudska prava da se udruže i bore za bolje sutra.

Koalicije same po sebi nisu ugodne. One zahtijevaju strpljenje i spremnost na slušanje “druge” strane, no one također mogu donijeti izvrsne rezultate. Jednakost brakova je velika pobjeda za ljudska prava, no to je opet tek jedan korak na putu prema društvu jednakosti i tolerancije.

Prevela i prilagodila: Iris Duka

Županijska skupština odbila dati nagradu za Ženu godine Mirjani Kučer

Posted on April 15, 2013 by sdadmin

Na današnjoj sjednici Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije nije prihvaćen prijedlog Povjerenstva za ravnopravnost spolova da se nagrada za ženu godine dodijeli Mirjani Kučer, koordinatorici feminističke udruge Domine i jednoj od organizatorica Split Pridea. Nagrada “Žena godine” se trebala dodijeliti po prvi put, a bilo je nominirao šest kandidatkinja. Samo su dvije zadovoljile uvjete natječaja.

Uz Mirjanu Kučer za nagradu se natjecala i Ivanka Luetić – Boban, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Na javnom glasovanju Mirjana Kučer je dobila četiri glasa, dok je Ivanki Luetić-Boban pripalo duplo manje. Županijski su vijećnici i vijećnice danas trebali potvrditi prijedlog Povjerenstva i nagradu dodijeliti Mirjani Kučer, no budući da su vladajući bili protiv toga, prijedlog nije prošao, a Županijski vijećnici/e SDP-a, HNS-a i HSU-a napustili su sjednicu Skupštine.

– Ne želimo sudjelovati u ovoj lakrdiji. Odluku Povjerenstva za ravnopravnost spolova je trebalo prihvatiti. Odluke županijskih tijela se u pravilu prihvaćaju. Bez obzira na osobne stavove pojedinaca smatramo da se ovaj prijedlog trebao prihvatiti – rekao je Veljan Radojković, županijski vijećnik SDP-a.

Inače, nagradu može dobiti svaka žena za posebno uspješno djelovanje u promociji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova u okviru ljudskih prava, za prepoznatljive rezultate u podizanju kvalitete života žena s gospodarskog, socijalnog, humanitarnog, kulturnog i drugih stajališta.Nagrađena mora imati izniman doprinos u praktičnom i teorijskom radu na afirmaciji žena u društvu, te pozitivan utjecaj na život šire društvene zajednice kojoj vidljivo pridonosi svojim djelovanjem.