sdadmin

‘Nova Vlada radi velike propuste’

Posted on by sdadmin

Nova Vlada radi velike propuste, ocjenjuju Iskorak i Kontra u Izvještaju o stanju ljudskih prava LGBT osoba u 2012. godini.

U 2012. godini nova Vlada je na poticaj organizacija civilnog društva pokrenula određene incijative za zaštitu ljudskih prava LGBT osoba – izmjene zakona o državnim maticama i zakona o osobnom imenu, osnivanje radne skupine za izradu Zakona o registriranom partnerstvu, te osnivanje stručne skupine za uklanjanje diskriminativnih sadržaja iz školskih udžbenika i uvođenje zdravstvenog i građanskog odgoja u škole.

“Iako je iznimno važno da su te inicijative pokrenute, već na samom početku vidljivo je da Vlada na ovom području radi velike propuste”, napominju Udruge Kontra i Iskorak koje su danas predstavile Izvještaj o stanju ljudskih prava LGBT osoba u 2012. godini.

Pročitajte sažetak Izvještaja:

Novi Zakon o osobnom imenu i Prijedlog Zakona o državnim maticama (još u proceduri), uveli su neke pozitivne promjene vezano za promjenu podataka o imenu i spolu na osobnim dokumentima, ali i dalje ne sadržavaju najvažniji dio – jasno definiranje potrebne dokumentacije za promjenu podataka u osobnim dokumentima. Zbog toga je promjena podataka za većinu transrodnih osoba još uvijek nemoguća, odnosno uvjetovana kirurškim zahvatom koji uključuje sterilizaciju i uopće nije dostupan u Hrvatskoj.

Odluka nove Vlade da se prava istospolnih parova neće regulirati Obiteljskim zakonom, uvođenje zabrane za istospolne parove u Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji i negativne izjave resorne ministrice vezano za posvajanje djece od strane istospolnih parova, pokazuju spremnost Vlade na rađenje kompromisa s ljudskim pravima LGBT osoba pod pritiskom Crkve.   

Pozitivno je da je Vlada odlučila uvesti zdravstveni odgoj u škole, ali potrebno je to učiniti na sistematski način kako bi takva edukacija mogla imati učinak.

Pozdravljamo odluku Ministarstva obrazovanja da ukloni diskriminativan sadržaj iz školskih udžbenika te očekujemo da će se to dogoditi u što kraćem roku jer je do datuma obajve ovog izvještaja prošlo već gotovo godinu dana od odluke Ministarstva. Smatramo da je pozitivno da je Vlada odlučila uvesti zdravstveni odgoj u škole, ali potrebno je to učiniti na sistematski način kako bi takva edukacija mogla imati učinak. Također, pozitivno je i uvođenje građanskog odgoja, ali u njemu nedostaje tema diskriminacije na temelju spolne orijentacije. Dugoročna posljedica ovakvog obrazovnog programa u kojem se još uvijek ljudska seksualnost (osobito dio koji se tiče LGBT osoba) većinski obrađuje na satovima i u udžbenicima vjeronauka je povećanje umjesto ublažavanje diskriminacije prema LGBT populaciji zbog pružanja informacija koje su znanstveno neutemeljene i pripadaju krugu vjerskih dogmi.

U 2012. godini donesena je prva pozitivna presuda u slučaju diskriminacije na osnovu spolne orijentacije povodom prijave građanina. Općinski sud u Varaždinu je u slučaju g. Darija Krešića, zaposlenog na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu ustvrdio diskriminaciju na temelju spolne orijentacije, te zabranio Fakultetu poduzimanje radnji kojima se sprečava napredovanje Darija Krešića na Fakultetu.

Ipak, potrebno je naglasiti da su prvi slučajevi koji su se pojavili pred hrvatskim sudovima po Zakonu o suzbijanju diskriminacije (uključujući slučaj g. Krešića u kojem je prva sutkinja izuzeta iz rada na spisu, a Općinski sud u Varaždinu je dopustio vođenje sporova protiv g. Krešića osobama koje su ga diskriminirale jer je progovorio o svom iskustvu diskriminacije u medijima) pokazali veliku količinu homofobije na sudovima i nespremnost sudaca za primjenu novog Zakona.

Pozitivno ocjenjujemo suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova vezano za uvođenje edukacije o zločinima iz mržnje nad LGBT osobama u kurikulum Policijske akademije, kao i redovito dostavljanje podataka o zločinima iz mržnje udrugama. Također, ostvarena je dobra suradnja s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova vezano za pojedinačne slučajeve diskriminacije, gdje Pravobraniteljica sudjeluje u postupku kao umješač. 

Još uvijek postoje problemi u prepoznavanju i kvalificiranju zločina iz mržnje od strane policije i državnog odvjetništva, te sankcioniranju policijskih službenika koji su diskriminativno postupali prema LGBT osobama.

Split Pride 2012. godine održan je bez incidenata i pozitivna poruka je poslana od strane Vlade prisustvom petero članov/-ica Vlade, uključujući ministricu vanjskih poslova i ministra unutarnjih poslova.

Nažalost, još uvijek postoje problemi u prepoznavanju i kvalificiranju zločina iz mržnje od strane policije i državnog odvjetništva, te sankcioniranju policijskih službenika koji su neprofesionalno postupali u slučajevima zločina iz mržnje ili na drugi način diskriminativno postupali prema LGBT osobama.

Statistički podaci dobiveni od strane Ministarstva pravosuđa, Ministartsva unutarnjih poslova i Ureda za ljudska prava ukazuju na nedovoljnu koordiniranost tih tijela vezano za praćenje zločina iz mržnje, unatoč osnivanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. Također, preporučamo uključivanje predstavnika udruga civilnog društva koje se bave direktnim radom sa žrtvama zločina iz mržnje u Radnu skupinu.

Globalna kampanja za bračnu jednakost

Posted on by sdadmin

Vjerojatno ste primjetile posljednjih tjedana kako mnogo ljudi na društvenim mrežama za svoje profilne fotografije imaju crvenu sliku s rozim znakom jednakosti.

Riječ je o kampanji pokrenutoj dan uoči zasjedanja američkog Vrhovnog suda o zakonima Proposition 8 i DOMA, koji brak definiraju kao zajednicu muškarca i žene i zato istospolnim partnerima uskraćuje prava što ih uživaju heteroseksualni parovi. U znak podrške, organizacija Human Rights Campaign (HRC) pozvala je sve zagovaratelje i zagovarateljice bračne jednakosti da simbolično promijene svoju profilnu fotografiju i pridruže se globalnoj kampanji.

Dosad je to učinilo preko 2,7 milijuna korisnika popularne društvene mreže Facebook, prenosi CroL.

Naime, Human Rights Campaign objavio je podatke koji kažu kako je u prvih tjedan dana online kampanje svoju fotografiju promijenilo najviše osoba u dobi oko 30 godina.

Kampanji su se podjednako pridružili i muškarci i žene pa je svoju fotografiju promijenilo 2,3 posto korisnica i 2,1 posto korisnika Facebooka.

“Danas se globalne ideje šire brže nego što je to ikad prije bilo moguće”, kazao je jedan od Facebookovih analitičara Eytan Bakshy.

Časopis Time je također podržao istospolne brakove kada je na svojoj naslovnici objavio fotografiju dvije žene kako se ljube, odnosno poljubac dva muškarca. Te fotografije su bile popraćene naslovom ‘Istospolni brakovi su već pobijedili’.

{slika}

Urugvaj zaplovio putem bračne jednakosti

Posted on by sdadmin

Urugvajski senatori/ice odobrili su utorak brak između osoba istog spola, ali tekst zakona mora još jednom proći kroz Narodnu skupštinu, budući da je u Senatu donekle izmijenjen, piše Glas Istre.

Nacrt zakona su nakon sedmosatne rasprave odobrila 23 od 31 senatora/ice, zahvaljujući potpori senatora/ice iz lijeve koalicije na vlasti Frente amplio (Široka fronta) i dijela senatora/ica iz oporbenih stranaka Parti Nacional i Partido Colorado.

Tekst je u prosincu dobio veliku potporu zastupnika u Narodnoj skupštini, ali će morati ponovno na glasovanje, možda već idućeg tjedna, zbog manjih izmjena koje su unijeli senatori. Očekuje se da će u donjem domu zakon iznova proći bez ikakvih problema.

Budući zakon kaže da je ‘civilni brak, po zakonu, stalni savez dviju osoba različita ili istog spola’, a mijenjat će se i građanski zakon, ne bi li se istospolne bračne zajednice uskladile s heteroseksualnim.

Urugvaj je u zadnjih šest godina zauzeo liberalno stajalište prema pravima homoseksualaca i homoseksualki odobrivši im prvo civilne zajednice, a zatim i pravo na posvajanje djece te dopuštenje da služe vojsku.

Urugvaj će nakon Argentine biti druga latinoamerička zemlja koja je ozakonila istospolne brakove.

‘Utjecaji na okoliš golf-resorta na Srđu nisu prihvatljivi!’

Posted on by sdadmin

Zelena akcija, Srđ je naš i Pravo na grad pozvali su ministra Mihael Zmajlovića da izda rješenje kojim se utjecaj na okoliš golf-resorta na Srđu proglašava neprihvatljivim te na taj način održi svoje obećanje o vraćanju povjerenja građana u studije utjecaja na okoliš. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Sam postupak procjene utjecaja kompromitiran je višestrukim nezakonitim pogodovanjima investitoru, a studija manjkava i površna.

Studija utjecaja na okoliš golf-resorta na Srđu ima cijeli niz manjakavosti na koje smo upozoravali tijekom postupka, a na koje nije adekvatno ili uopće odgovoreno.

1) Pri procjeni utjecaja nije uzet u obzir utjecaj dva apartmanska naselja sa preko 400 apartmana;

2) Nije rađena procjena povećanog crpljenja vode na ekosustav rijeke Omble;

3) Nisu provedena mjerenja propusnosti odnosno procjeđivanja kroz krški teren (markerima) radi ustanovljavanja eventualnog utjecaja na tokove podzemnih voda i na more niti je planiran kasniji monitoring;

4) U studiji nije procijenjena količina pesticida koji će se upotrebljavati na golf igralištu;

5) Nije rađena procjena utjecaja na morske ekosustave zbog ispiranja gnojiva i pesticida;

6) Izgradnjom golf resorta uništit će se 62% autohtone vegetacije, pa je nevjerojatno da se ocijenjuje pozitivnim da će se ovo područje štititi od požara sječom šuma i fragmentacijom staništa;

7) Nije uzet u obzir kontinuirani trend opadanja količina padalina prilikom odluke da se investitoru ustupi više od petine trenutno raspoložive vode sa izvora Omble. U procjeni korištenja kišnice korišteni su zastarjeli podaci o padalinama iz razdoblja kada su suše bile daleko rijeđe. Nisu uzete u obzir klimatske promjene. U procjenu korištenja voda za navodnjavanje je trebalo uzeti period od posljednjih 20 godina i posebno se osvrnuti na ljetni, sušni period;

8) Nije procijenjen potencijalni alergijski učinak trava i drugog alohtong bilja koje se namjerava saditi na platou brda Srđ;

9) Studija je puštena u daljnju proceduru bez da su ispunjeni prethodno eksplicitno postavljeni uvjeti članova povjerenstva;

10) Dobit za grad Dubrovnik je rađena na temelju ekonomske studije koja ne zadovoljava suvremene stručne kriterije. Studija procjene troškova i koristi ne postoji;

11) Predloženo područje zahvata za potrebe izrade SUO nije ciljano faunistički istraživano.

Smatramo da je studija utjecaja na okoliš nedostatna i loše kvalitete, te ne prikazuje realni utjecaj na okoliš golf-resorta na Srđu. Ovaj projekt, a posljedično ni studija nisu usklađeni sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji te Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske te pozivamo Ministra Zmajlovića da zahvat proglasi neprihvatljivim za okoliš.

Podržimo afganistanske borkinje za ljudska prava

Posted on by sdadmin

Dok čitamo o ženama u Afganistanu , obično je to u kontekstu žrtava nasilja – premlaćenih, osakaćenih ili čak ubijenih od strane članova vlastitih obitelji. No, postoji i druga strana priče o kojoj je svjetska javnost mnogo slabije informirana.

Jawed Nader iz British and Irish Agencies Afghanistan Group (BAAG), mreže agencija koja podržava humanitarne i razvojne projekte u Afganistanu,  napominje kako afganistanske heroine riskiraju svoje živote zalažući se za svoja prava. Međutim, bez međunarodne podrške, njihovi bi napori mogli biti uzaludni.

Najia Siddiqui jedna je od takvih žena, koja je, boreći se za svoja uvjerenja, ubijena, i to na Međunarodni dan ljudskih prava.

{slika}

Najia je bila vodeća službenica za ženska prava u pokrajini Laghman u istočnom Afganistanu. Dok se vozila motornom rikšom , 10. prosinca 2012. upucana je od strane nepoznatog počinitelja. Ranije te godine, preuzela je poziciju Direktorice Ženskih Poslova u Laghmanu. Bio je to hrabar potez, pogotovo stoga što je bivša Direktorica, Hanifa Safi, ubijena u eksploziji bombe svega nekoliko mjeseci ranije, točnije u srpnju 2012.

Bila je dio rastućeg pokreta snažnih afganistanskih žena odlučnih da održe, ali i prošire, prava koja su osvojile nakon pada Talibana 2001., a to su pravo na školovanje, rad, te jednakost pred zakonom. Prva kandidatkinja predsjednicu, prva pilotkinja, te prva guvernerka u Afganistanu , samo su neke od stvari koje su ta prava omogućila, a koje bi se samo deset godina unazad činile nemogućim.

Paralelno s većim pravima, povećale su se i cijene koje te heroine plaćaju za svoj aktivizam. Najia je samo jedna od 50 žena i djevojaka u Afganistanu koje su postale metama atentata u 2012. Broj takvih napada se utrostručio tijekom prethodne godine, dok se istovremeno međunarodne snage spremaju na povlačenje iz Afganistana.

Povlačenje tih snaga do kraja 2014., i moguće ekonomske i političke posljedice koje bi to za sobom povuklo, imaju velik značaj za ženska prava u  Afganistanu.

Postoje strepnje da bi međunarodna medijska pažnja, koja je u proteklom desetljeću pomogla zadržati pitanje ženskih prava na naslovnicama, mogla nestati iz Afganistana nakon što zemlju napuste strane snage. Takav razvoj događaja bi olakšao tradicionalistima pokušaje da obrnu postignut progres i iznova oduzmu ženama teško dobivenu slobodu.

Međunarodna sredstva se reduciraju, što smanjuje mogućnost djelovanja javnih službi , te najviše utječe na borbu za ženska prava. 

Najvažnije od svega, šire se priče o političkom pomirenju, te paralelno s time vraćanju u vladu Talibana i njihovog ekstremističkog pokreta koji ženama brani osnovna prava poput onih na rad i školovanje. Već sama mogućnost donošenja takve odluke unosi strah u kosti mnogih žena u Afganistanu, koje se boje da će njihova prava biti zamijenjena za mir.

Prava im ionako stoje na klimavom tlu. Unatoč progresu postignutom tokom zadnjih deset godina, istraživanje  provedeno 2011. od strane Thomson Reuter Fondacije proglasilo je Afganistan za žene najopasnijim mjestom na svijetu.

{slika}

Nasilje nad ženama je sveprisutno u Afganistanu. Preko 80 posto njih pretrpjelo je, ili i dalje trpi, nasilje u obitelji. Oko 60 posto djevojaka je udato prije navršene 16. godine, neke su čak prodane kako bi se otplatili dugovi. Žrtve silovanja i žene koje su pobjegle od ugovorenih brakova ili nasilja, optužene su na zatvorsku kaznu zbog takozvanog “moralnog zločina”. Postoje zakoni doneseni upravo zato da bi se takvo nasilje nad ženama spriječio, no rijetko se provode. Čak su i afganistanske sigurnosne snage optužene za zlostavljanje žena koje su im se obratile za pomoć. Unatoč poboljšanjima u zdravstvenoj skrbi i školstvu, Afganistan je i dalje na dnu međunarodnih ljestvica po pitanju smrtnosti među majkama i  pismenosti žena.

Afganistanke su jake, otporne i snažne žene, dovoljno hrabre da se same suočavaju s toliko ogromnim izazovima. Ovisno o razvoju događaja tokom narednih godinu dana , vidjet će se jesu li njihovi napori bili uzaludni. Svjesne su da će neke od njih, poput Najiae Siddiqui, morati platiti najvišu cijenu za borbu za svoja uvjerenja.

No to je borba koja se ne smije izgubiti. One će, bez obzira na sve,  nastaviti prkositi prijetnjama svojoj slobodi i pravima. Ono što im je potrebno je snažna – i kontinuirana – međunarodna podrška, koja će pomoći da se njihovi glasovi i dalje čuju.

BAAG se trudi osigurati im da tu podršku dobiju. Ove godine održavaju niz sastanaka u Velikoj Britaniji i ostatku Europe na kojima će Afganistanke svoju borbu predstaviti zapadnjačkim političarima. Također, mreža podupire kampanje preko 30 svojih članova koji rade sa ženama u Afganistanu. Financiraju projekte koji pomažu smanjiti nasilje nad ženama i osiguravaju im temeljnu edukaciju i vještine potrebne za rad.

Tko god želi učiniti nešto više za pomoć ženama u Afganistanu, može kontaktirati BAAG na info@baag.org.uk.

U sklopu kampanje No Women, No Peace pokrenuta je peticija kojom se želi potaknuti Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije i Odjel za međunarodni razvoj da poduzmu akcije za prekid nasilja nad ženama u Afganistanu.

Prevela i prilagodila Marija Savić

(Još jednom) o važnosti istupa Mirele Priselac Remi

Posted on by sdadmin

Eto, doživjeli smo i to! Estradnjaci su se javno obrušili na stihove Vjekoslave Huljić proglasivši ih seksističkima. Točnije, Mirela Priselac Remi iz Elementala (u elementu) na svom se profilu na Facebooku kritički osvrnula na opus Vjekoslave Huljić, potaknuta najnovijom pjesmom Jelene Rozge čije je stihove i ovaj put napisala dotična gospođa. Podržala ju je nekolicina kolega, a nije ju podržao Tonči Huljić o čijem odgovoru dovoljno govori to što je uspio završiti na Stupu srama.

Iako je kraj Remina komentara hejterski (kako bi se reklo), napisan u afektu, slažem se s dijelom koji ističe da se kroz pjesme Vjekoslave Huljić sustavno grade stereotipi o ženama (dodala bih – i o muškarcima!). Nirvana je još jedna pjesma koja se uklapa u Vjekoslavinu Žena-Majka-Kraljica viziju. U njoj odrasla žena opet ima lukavi plan kojim bi zadržala svog muškarca i dokazala mu da je ona Ona Prava.

Općenito tekstovi Vjekoslave Huljić ‘doživljavaju’ podsmijeh, porugu i/li zgražanje u krugovima koji se nazivaju kulturnim, alternativnim, urbanim itd. Njezine se pjesme a priori diskreditiraju kao trash, kič, šund, kao nešto besmisleno, čemu je nemoguće ozbiljnije pristupiti, što nije vrijedno pažnje, nešto toliko banalno da uopće nema potrebe raspravljati o tome, a ponekad i kao nešto što je ‘toliko glupo da je zapravo smiješno’. U moru tekstova o Reminu istupu na Facebooku (prenošenje njezina statusa i pokoji komentar) osobito su mi upečatljivi bili komentari novinara u skladu s prethodno navedenim reakcijama – tražiti bilo kakav smisao u Vjekoslavinim stihovima oduvijek predstavlja nemoguću misiju, otkrivati šovinizam u nebulozama kojom je ispunjena “Nirvana” jednako je suludo kao pomisliti da je “ko Amer i Rus” pjesma inspirirana hladnim ratom itd.

Iako je i sama Remi o(t)pisala Vjekoslavin opus kao trash (Nikad nisam mislila da ću reagirati na ovakav treš), ipak se ovim javnim istupom potrudila istaknuti jedan od razloga (o kojemu se ne govori baš često) zbog kojeg su te pjesme trash pa smatram da je i zbog toga njezina reakcija važna i potrebna! Glazbu prije čujemo nego uistinu slušamo, češće nam služi tek kao podloga dok nešto radimo; da bismo osvijestili zašto nešto nije vrijedno pažnje, trebali bismo se ipak potruditi poslušati to i proučiti. U slučaju Vjekoslave Huljić, njezine se pjesme puno češće žigošu, a da ih se i ne posluša i pokuša proučiti.

Među komentatorima Remina statusa našli su se i oni koji smatraju kako njezina reakcija i nije nešto posebno jer je seksizam, šovinizam i sl. u Vjekoslavinim pjesmama ionako lako uočljiv i lako podložan kritici dok istovremeno neki ‘urbani’, ‘alternativni’ i ‘kul’ bendovi tako nešto vještije kamufliraju i lakše se provlače. Ne mogu se složiti da pjesme takvih bendova u većoj mjeri prolaze od Vjekoslavinih. Da se pjesme Elementala i sličnih bendova češće provlače i bolje prolaze, ne bi njihovi članovi uz glazbu morali raditi i druge poslove kako bi preživjeli. Ne moram ni spominjati kako pjesme i spotovi takvih ‘urbanih’ i ‘kul’ izvođača često znaju biti cenzurirani i otpisivani zbog nekakvih spornih riječi ili prizora (isto tako često bez pretjeranog razmatranja konteksta njihova korištenja), dok to, naravno, nije slučaj s Vjekoslavinim tekstovima. Nema sumnje da spomenuti seksizam, šovinizam itd. postoji i u pjesmama takvih bendova i da se i o tome govori puno manje nego što bi trebalo, ali svejedno mi se čini da uvijek postoje veće šanse za nekakvu elaboraciju sadržaja tih ‘urbanih’, nego ovih ‘ruralnih’, trash pjesmama.

Ono što takvi urbani glazbenici izvode ipak je češće podvrgnuto nekakvom argumentiranom sudu, kakvi god bili ti argumenti i što god mislili o njima. Primjerice, postoji puno više glazbenih recenzija nekog albuma grupe Elemental od albuma Jelene Rozge. Također, na mojem fakultetu (a i nekim drugima, naravno) profesori i kolege znaju pisati i radove o glazbenim žanrovima ili o nekima od tih tzv. urbanih, alternativnih i kakvih ne izvođača – baviti se razlozima njihove popularnosti, intervjuirati mlade koji slušaju takvu glazbe, same glazbenike, raditi analize sadržaja tekstova itd. S druge strane, da se pišu radovi o pjesmama Vjekoslave Huljić, razlozima popularnosti… pa, i ne baš.  

Naposljetku, Remi je zaradila značajan broj lajkova i šerova na Facebooku i po portalima, a Nirvana na YouTubeu. Na prvi pogled čini se kako je ovaj kvazisukob završio remijem. No je li uistinu tako s obzirom na to da, nakon što su se strasti utišale, znamo što će zavladati i  trajati duže od ove prepirke. Ni više ni manje nego – Nirvana!              

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org