Poljska: Prijetnje otkazima zbog borbe za ženska prava

Poljska vlada ciljano sankcionira aktivistkinje i organizacije za ženska prava, dovodeći ženska prava i sigurnost u rizičan položaj, piše Human Rights Watch u danas objavljenom izvješću. Više od dvije godine nakon prvih masovnih prosvjeda protiv ograničavanja pristupa abortusu, vladajuća stranka Pravo i pravda (Prawo i Sprawiedliwość, PiS) vrši napade na prava žena kroz racije u uredima raznih organizacija, uskraćivanje sredstava, anti-feminističke kampanje i disciplinske mjere.

Izvješće naslovljeno “Vladin dah za mojim vratom: napadi na prava žena u Poljskoj”, dokumentira kako je, od dolaska na vlast 2015. godine, trenutna vlada svoj fokus usmjerila na organizacije za ženska prava putem racija i defundiranja , često bez upozorenja i jasnog obrazloženja.

Human Rights Watch utvrdio je da su vladine agencije ucjenjivale zaposlenike/ce koji/e podržavaju prosvjede za ženska prava ili surađuju sa ženskim organizacijama prijeteći im disciplinskim postupkom ili otkazom. Navedene postupke vlada pretežito opravdava zaštitom poljskih ‘tradicionalnih vrijednosti’ koje, kako tvrde, feminizam ‘opasno ugrožava’.

“Mnogi/e aktivisti/kinje našli/e su se na meti samo zato što pomažu žrtvama zlostavljanja ili podržavaju osnovna prava na reproduktivno zdravlje i mirne prosvjede.” navodi Hillary Margolis, istražiteljica za ženska prava u Human Rights Watchu.

Nakon masovnih prosvjeda koji su su započeli u listopadu 2016., a koje su postali poznati kao #CzarnyProtest (Crni prosvjed) i #StrajkKobiet (Ženski štrajk), uslijedili su brojni policijski pretresi.

Centar za ženska prava u Centeródźu, koji pruža podršku ženama koje su preživjele nasilje policija je u listopadu 2017. nakon čega je uslijedilo drastično ‘rezanje’ dostupnim ih sredstava. Anna Głogowska-Balcerzak, koordinatorica centra, izjavila je da navedeno rezultiralo značajnim smanjenjem mogućnosti pružanja usluga izvan grada. “Imali smo klijentice iz cijele regije”, rekla je. “Sada imamo samo jednu grupu podrške u jednom malom gradiću.”

Gubitak financijske podrške doveo je do toga da su organizacije morale smanjiti broj zaposlenih, smanjiti područje koje svojim radom pokrivaju te drastično smanjiti lepezu dostupnih usluga za žrtve obiteljskog i drugog rodno uvjetovanog nasilja, ostavljajući tako mnoge žene bez potrebnim ih skloništa, pravne ili psihološke podrške.

“Neke žene ostaju sa svojim nasilnim partnerima jer nemaju kamo otići.”, nastavlja Głogowska ističući katastrofalne posljedice koje vladine sankcije imaju na žene.

Osim oduzimanja novčanih sredstava organizacijama, vlada je također blokirala pružanje sveobuhvatne edukacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, a mnoge žene i djevojke aktivno se odvraća od traženja bilo kakve pomoći.

Neke aktivistkinje doživjele su zastrašivanje i napade zbog borbe za ženska prava, uključujući sudjelovanje u mirnim prosvjedima ili suradnju sa organizacijama koje rade na poboljšanju statusa ženskih prava u zemlji.

Mnoge žene navode da je njihovo zapošljavanje u javnom sektoru sada ugroženo, a među njima su i tri učiteljice te jedna ravnateljica škole koje su podvrgnute disciplinskom postupku, iako legitimni razlozi za ikakve disciplinske mjere nisu pronađeni.

Europska unija (EU) i njezine države članice trebale bi Poljsku smatrati odgovornom za neuspjeh u provedbi politike EU o jednakosti, ženskim pravima i nasilju nad ženama, uključujući Direktivu o pravima žrtava, navodi Human Rights Watch osuđujući postupke poljske vlade. EU bi također trebala osigurati pristup sredstvima poljskim organizacijama za prava žena.

“Poljska vlada kažnjava ne samo aktivistkinje i organizacije, već i žene koje se na njih oslanjaju za pomoć”, nastavlja Margolis. “Dopuštanje nečeg takvog šalje opasnu poruku da žene ne mogu računati na EU da ih zaštiti.”

Djevojka u Nepalu je umrla zbog vjerovanja da su žene za vrijeme menstruacije nečiste

Unatoč službenoj zabrani, stara stoljetna hinduistička praksa “chhaupadi” i dalje je na snazi u Nepalu. I uzela je četvrti život u samo nekoliko tjedana. 

Naime, tradicija “chhaupadi” povezana je s menstrualnim tabuom te je prema njoj ženama i djevojkama u zapadnom Nepalu zabranjeno participiranje u uobičajenim aktivnostima u obitelji za vrijeme menstruacije. Smatra ih se nečistima te za vrijeme menstruacije spavaju u staji za stoku ili u ‘kolibi za menstruaciju‘. 

Nakon smrti 17-godišnjakinje Parbati Bogati koja se ugušila u pokušaju da upali vatru i zagrije se u kamenoj nastambi bez prozora (u kojoj boravi za vrijeme menstruacije), urgentno se diljem zemlje poziva na prestanak chhaupadi običaja. Njena smrt došla je nakon smrti žene i njena dva mlada sina prošli tjedan u sličnim okolnostima. Unatoč kaznama od tri mjeseca zatvora i tri tisuće rupija, praksa se nastavlja, a žene umiru. 

Aktivisti/kinje za ljudska prava tvrde da Vlada unatoč istragama i upozorenjima ne čini dovoljno da bi se običaj zaustavio. 

“Kažnjavanje nije dovoljno te Vlada nema i ne provodi specifične mjere kako bi se chhaupadi eliminirao”, kazala je Mohna Ansari, članica nacionalne komisije za ljudska prava u Nepalu. “Trenutni zakoni se trebaju revidirati te se mora napraviti jasan plan za zaustavljanje tog običaja i plan se mora implementirati”, dodala je Ansari. 

Iako je praksa službeno zabranjena 2005. godine, ona je i dalje živa u zapadnom Nepalu te su žene za vrijeme menstruacije izložene brojnim rizicima među kojima su gušenje, ugrizi zmija i ostalih opasnih insekata, napadi divljih životinja i silovanja. 

Običaj ide toliko daleko da se u nekim zajednicama vjeruje da ako žene i djevojke za vrijeme menstruacije ne napuste kuću, obitelj će snaći nesreća ili prirodna nepogoda. Nekima je čak zabranjeno da dodiruju stvari kao što su mlijeko, religiozne slike ili simboli te stoka, a nekima je zabranjeno viđaju druge članove/ice obitelji. 

Vlada Nepala tvrdi da se programi koji žele osvijestiti stanovništvo provode u siromašnim i udaljenim područjima zapadnog Nepala gdje se običaj najčešće provodi, no tvrde da nije lako promijeniti stavove tamošnjeg stanovništva. 

“Moramo srušiti nastambe i lansirati masivnu kampanju kako bismo osvijestili zajednice i obitelji da žene ne postaju nečiste samo zbog menstruacije”, kazala je Renu Adhikari Rajbhandari iz nacionalne alijanse za ženska ljudska prava u Nepalu, navodeći da zakonodavstvo može i mora učiniti više kako bi se običaj prekinuo. 

Šta je 15. februara? – 8. mart!

Faktiv vas i ove godine poziva da pomognete i date podršku četvrtom po redu osmomartovskom Noćnom maršu u Zagrebu tako da dođete u petak, 15. veljače, u Spunk na donatorsku večer. 

Ona se organizira od 21:00 sat kako bi se pokrili troškovi organizacije marša. Keš donacije u iznosu od 20 kuna prikupljaju se na ulazu, a ako netko nema za donaciju, svejedno ste pozvani/e zabaviti se.

“Pozovite sve koje poznajete na druženje i opuštanje prije daljnjih borbi! Omogućite ponovno održavanje najvećeg prosvjeda za prava žena u Hrvatskoj”, poručuju iz Faktiva te dodaju: “Prvo zajedno plešemo, a onda feministički borbeno marširamo i slavimo. Živio 8. mart!”

Prosvjedi diljem Venezuele: Maduro mora otići!

Deseci tisuća ljudi ovaj su vikend prosvjedovali u Venezueli  zahtijevajući ostavku predsjednika Nicolasa Madure

“Vjerujem da će kraj doći brzo – ovaj tjedan. Moramo imati slobodnu zemlju, slobodnu za sve stanovnike/ice Venezuele i sve naše potomke.”, kazala je Barbara Angarita, jedna od prosvjednica. 

“Mislim da smo po prvi put zbilja blizu. Vjerojatno su se tako osjećali ljudi u Njemačkoj kad se rušio Berlinski zid. Kažu da imaš leptiriće u trbuhu kad se zaljubiš. Ovo je sličan osjećaj jer znaš da si dio povijesti”, kazala je Sol Castro Sánchez, sveučilišna profesorica u mirovini. 

Juan Guaido, političar čija je nedavna odluka da se proglasi ‘pravim’ predsjednikom otvorila put opoziciji da sruši Madura, kazao je prosvjednicima/icama da su dio povijesnog i nezaustavljivog pokreta. “U potpunosti sam siguran da je promjena jako blizu u Venezueli”, dodao je. 

Prosvjednici/ice su u glavni grad Caracas došli/e iz cijele zemlje kako bi ostvarili/e veći pritisak na Madura, koji se vratio na čelo zemlje prošlog svibnja na izborima koje su mnogi smatrali prevarom. Okupljeni/e su nosili postere i banere sa sloganima “Dosta je diktature”, “Borim se za svoju zemlju i povratak svoje djece”, “Stariji građani su umorni od tvojih laži Maduro” i sl. Prema podacima UN-a od početka prosvjeda, 21. siječnja, poginulo je četrdesetak ljudi, a više od 850 ih je uhićeno. 

“Želim da Nicolas ode”, kazao je Joswald Castro, petogodišnji dječak iz siromašnog dijela Caracasa. Na pitanje reportera zašto to želi odgovorio je: “Da možemo jesti”.

“Imam 75 godina i nikada nisam doživjela ovakvu noćnu moru gladi, bijede i oskudice. Ovo je prava noćna mora”, rekla je Maria Vallera, jedna od prosvjednica. 

Uz Caracas, velike demonstracije odvijale su se i u Barinasu i Maracaibu. 

Za to vrijeme, s druge strane, održavala se provladina povorka u središtu Caracasa na kojoj je Maduro obilježio 20 godišnjicu inauguracije Cháveza. Optužio je Donalda Trumpa da je lansirao ovaj “sramotan plan” kako bi ga maknuo i došao do resursa Venezuele. “Ti misliš da si vladar svijeta, da će se Venezuela predati i slušati svoje naredbe. Trebaš znati da Venezuela ne odustaje. Venezuela će napredovati. Venezuela je buntovna. Venezuela je slobodna, suverena i neovisna”, poručio je Trumpu. 

“Ova zemlja ima mnogo problema koji još nisu riješeni. No, Manduro radi dobro i bori se za ovu zemlju”, kazao je Gredy Arrieta, 19-godišnji radnik koji je putovao 700 kilometara da bi došao na pro-Maduro okupljanje.

S druge strane, na prosvjedima protiv njega Ignacio Rangel, 28-godišnji učitelj engleskog jezika kazao je da nije siguran kako će Maduro odstupiti – mirnim pregovorima, državnim udarom ili čak kroz US vojnu intervenciju. “Ne bih volio da se to dogodi – no ako mora ići na taj način, neka ide”, dodao je komentirajući zadnju opciju. 

Prosvjedi će se u Venezueli nastaviti, a jedan od većih je najavljen za 12. veljače, kad se obilježava Dan venezuelske mladeži. 

PaRiter poziva na dostavu radova na temu ‘Reproduktivna pravda, seksualnost i rodni identiteti’

Nakon prve publikacije o reproduktivnoj pravdi udruge PaRiter iz 2018. godine, koja je objavljena na web stranicama PaRiter-a, objavljujemo poziv svim zainteresiranima da se pismeno uključe u nastanak nove publikacije.

U posljednje se vrijeme sve češće govori o temama reproduktivne pravde poput prekida trudnoće ili nasilja pri porodu, o stanju i broju vrtića u državi, demografskim trendovima, broju djece bez roditeljske skrbi u institucijama, ali i o rodu i seksualnoj orijentaciji osoba koje ih žele posvojiti. Smatramo da se o ovim temama svakako treba sve glasnije govoriti, iako svjedočimo ograničavanju mogućnosti ujedinjavanja i unapređivanja praksi u domeni reproduktivne pravde.

Pozivamo sve aktivistkinje i aktiviste, članove i članice akademije, kao i sve druge osobe koje rade na pitanjima koja se tiču reproduktivne pravde, seksualnosti i rodnih identiteta da dostave sažetak svog rada vezanog uz navedene teme do 8. ožujka 2019. godine. Sažetak treba sadržavati maksimalno jednu karticu teksta i šalje se na e-mail adresu udruga@pariter.hr.

U roku od sedam dana od zatvaranja roka za prijavu, radovi će se selektirati i svi koji su poslali svoje radove bit će povratno kontaktirani. Autori i autorice prihvaćenih radova imat će vremena do 15. travnja poslati rad dužine od 10 do 15 kartica teksta na prijavljenu temu. Nije potrebno provoditi dodatna istraživanja za radove, već se nastoje prikupiti postojeća znanja i mišljenja kako bi drugu po redu publikaciju učinili svojevrsnom bazom za zagovaranje promjena. Radovi će se objaviti u publikaciji pod nazivom “Reproduktivna pravda, seksualnost i rodni identiteti” u tiskanom i virtualnom obliku. Također, predstavljanje publikacije održat će se u sklopu manifestacije “10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava” u rujnu i listopadu 2019. godine.

Žena u Indiji ubijena zbog sumnje da je – vještica

Šest muškaraca u Indiji uhićeno je zbog ubojstva žene i njeno četvero djece, uključujući 10-mjesečnu bebu, zbog sumnje da je vještica koja je ubila djevojku, priopćila je policija. Ljutiti seljani provalili su u ženinu kuću u istočnoj državi Odisha i na smrt pretukli nju i njezinu djecu poljoprivrednim alatima prije nego što su im tijela bacili u bunar.

Iz policije je poručeno kako je šestero ljudi, uključujući i lokalnog vrača, optuženo za ubojstvo i druga kaznena djela u skladu sa Zakonom o sprječavanju lova na vještice koji je na snazi u ovoj indijskoj državi.

“Priznali su da su počinili ubojstvo zbog sumnje da je žena vještica”, kazao je voditelj policije Thomson Reuters Foundationu, dodajući kako ih je pritužba supruga ubijene žene, koji je bio odsutan na dan ubojstava, potaknuo na lov na osumnjičene. “Još bi dvoje do troje ljudi moglo biti uhićeno u nadolazećim danima”.

Muškarci i žene u određenim dijelovima Indije često se proglašavaju vješticama te bivaju napadnuti ili ubijeni, osobito među siromašnim i plemenskim zajednicama.

Prema podacima Državnog ureda za evidenciju zločina, u 2016. zabilježena su 134 slučaja ubojstava povezanih s lovom na vještice, a Odisha je zabilježila najviše incidenata nakon susjedne države Jharkhand. Država Odisha dio je indijskog “crvenog koridora”, gdje su maoistički pobunjenici i marginalizacija doprinijeli stvaranju područja s jednom od najnižih razina pismenosti, velikom stopom pothranjenosti djece i smrtnosti majki.

Dash navodi kako su mještani okrivili ženu za bolest i smrt dvanaestogodišnje djevojčice nakon što im je vrač – tradicionalni iscjelitelj koji liječi bolesti za koje se vjeruje da su uzrokovane čarobnjaštvom – rekao da je bacila čaroliju na dijete.

Organizacije za ljudska prava navode da praznovjerja i okultna uvjerenja prevladavaju među ljudima koji žive na marginama društva s ograničenim pristupom zdravstvu, obrazovanju i razvoju. Mještani se često obraćaju lokalnim “stručnjacima za vještice” koji krive vještice za bolest i propisuju “lijekove” kao što su spaljivanje bolesne djece vrućom glinom ili željezom.

 “To je oblik nasilja nad ženama i strogi zakon sam po sebi ne može zaustaviti takve zločine, moramo ih educirati”, kaže Anuradha Mohanty, voditeljica Narodnog kulturnog centra, lokalne skupine za prava djece i žena.