sdadmin, Author at Libela - Page 1275 of 1806

Prva presuda za diskriminaciju LGBT osoba u Čileu!

Posted on December 11, 2012 by sdadmin

U prvoj sudskoj odluci u Čileu otkad je na snagu stupio zakon koji zabranjuje diskriminaciju LGBT osoba, određeno je da motel koji je diskriminirao lezbijski par mora platiti kaznu, kao i da ne smije odbiti iznajmiti sobu istospolnim parovima u budućnosti, piše Queer.hr.

Sudac je odredio kako motel mora platiti lezbijskom paru odštetu u visini od 4.000 dolara. Movilh, glavna udruga za zaštitu jednakih prava nazvala je ovu presudu pobjedničkom, naročito zato jer je prva presuda za diskriminaciju LGBT osoba otkad je na snagu stupio zakon.

Sam zakon posljedica je tragične smrti mladog geja koja je potresla Čile, a predsjednik Sebastian Pinera je nedugo nakon toga, 12. srpnja odobrio zakon koji zabranjuje diskriminaciju LGBT osoba.

Iako je ovo prva pobjeda LGBT osoba otkad je na snazi novi zakon, u ožujku ove godine, čileanska sutkinja koja je lezbijka pobijedila je u skrbičkoj parnici protiv čileanskih sudova koji su joj 2004. oduzeli skrbništvo nad njezinom djecom iz straha da će njezina seksualna orijentacija staviti njihov razvoj “u opasnost”.

Nakon zakona, pokrenula se i borba za bračnu jednakost u Čileu te da se konačno ozakone istospolni brakovi u ovoj južnoameričkoj državi.

Kako se Kenijke zakonom bore protiv silovanja

Posted on December 11, 2012 by sdadmin

Brakovi djece, napadi kiselinom, tiranski muški skrbnici, kao i kultura i tradicija koje su toliko integrirane da mladi muškarci seksualni napad na žene na ulici vide kao opravdani.

To su samo neke od tema o kojima se raspravlja na Trust Women konferenciji, koja je počela u Londonu u utorak, 4. prosinca. No, među uznemirujućim pričama govornica iz cijeloga svijeta dosta je i jedna borbena priča o nadi – organizacija koja je ‘otjerala’ kenijsku vladu na sud zato što ne štiti djevojke od silovanja i zato što se rijetko sudi počiniteljima. Projekt 160 Girls je legalna inicijativa koja potražuje pravdu za tisuće mladih djevojaka i žena koje su silovane i rutinski ignorirane od strane vlasti unatoč kenijskim impresivnim zakonima protiv napada, njihova implementacija nije garantirana. Zakon protiv silovanja ili ‘ oskvrnavljenja’, kako je poznat u Keniji, jedan je od takvih zakona.

“Vlada je učinila jako malo po pitanju učinkovitosti zakona”, objasnila je Mercy Chidi, programska direktorica Ripples International. Ona je iz prve ruke vidjela fizičke i emocionalne posljedice seksualnih napada na kenijske djevojke.

“Imamo dobre zakone, ali ako nisu efektivni, što radimo”, pita se ona.

Njezina organizacija je ‘spasila’ više od 270 silovanih djevojaka, koje su se, kao posljedica toga, našle u teškim životnim situacijama. Neke su ostale trudne. Najmlađa djevojčica koja je bila žrtva napada imala je samo tri godine. Nakon slušanja tih potresnih priča, Chidi je počela razmišljati o tome je li bi mogla ‘državu držati odgovornom za nepomaganje djevojkama’. Tu je uskočio The Equality Effect, nevladina organizacija koja se bavi temeljnim ljudskim prava i nastoji poboljšati živote žena i djevojaka. Uz socijalne radnike/uce i grupu odvjetnika/ica iz cijeloga svijeta, Chidi i The Equality Effect su počeli raditi na tome da osmisle strategiju koja bi kenijsku vladu prisilila da odgovara za nesankcioniranje počititelja i ignoriranje žrtava.

Fiona Sampson, izvršna direktorica The Equality Effecta , na konferenciji je objasnila kako su te tri grupe ‘sagledale sve opcije’ civilne ili kriminalne tužbe protiv vlade što nije reagirala na oskvrnjivanje. Sampson smatra kako je termin ‘oskvrnjivanje’ sam po sebi problematičan, jer je to je britanski termin koji se originalno koristio kao oskvrnjivanje vlasništva.

Nakon godine istraživanja i diskusije, grupa je odlučila podići optužnicu protiv vlade na temelju klauzule jednakosti iz Ustava 2010. godine.

“Policija je podbacila u zaštiti djevojaka od silovanja i provedbi zakona, što predstavlja seksualnu i dobnu diskriminaciju”, tvrdi Sampson.

Dvije godine su bile potrebne kako bi se sakupili dokazni materijali od žrtava napada. No, 11. listopada ove godine, na prvom međunarodnom UN-ovom danu djevojaka, 160 Girls projekt je ušao u povijest kada je predana optužba Visokom sudu.

“Veselimo se proslavi sljedeće pobjede, deklaraciji da policija mora provoditi postojeće zakone”, zaključila je Sampson.

Prevela i prilagodila Ana-Marija Špehar

Nagrada za Zagrepčanku godine

Posted on December 11, 2012 by sdadmin

Obavijest o raspisivanju Javnog natječaja za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine:

Odbor Gradske skupštine za javna priznanja na temelju članka 23.a Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04, 8/06, 16/09 i 3/10), raspisuje od 8. prosinca 2012. u dnevnom tisku (Večernjem listu i Jutarnjem listu)

JAVNI NATJEČAJ

za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine

u sljedećem tekstu:

“1. Nagrada Zagrepčanka godine dodjeljuje se građankama Grada Zagreba koje su svojim djelovanjem znatno pridonijele afirmaciji žena u društvu i u javnosti, afirmaciji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova te postigle prepoznatljive rezultate na podizanju kvalitete života žena u Gradu Zagrebu s gospodarstvenog, socijalnog, humanitarnog i drugog stajališta.

2. Kriteriji za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine su:

– izniman doprinos u praktičnom i teorijskom radu na afirmaciji žena u društvu (javnom, političkom, kulturnom i gospodarskom);

– posebno uspješno djelovanje na promociji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova u okviru ljudskih prava te senzibiliziranju javnosti za probleme koji su zapreka razvijanju solidarnosti i ravnopravnih odnosa spolova u svim segmentima života;

– značajni rezultati u podizanju kvalitete života žena u Gradu Zagrebu s gospodarskog, socijalnog, humanitarnog i drugog stajališta.

3. Prijedlog za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine mogu podnijeti građani, udruge građana, gradski zastupnici, radna tijela Gradske skupštine, gradonačelnik, gradska upravna tijela, tijela mjesne samouprave, tijela državne vlasti, ustanove, trgovačka društva, strukovne komore, vjerske zajednice i druge osobe.

4. Prijedlog, odnosno kandidatura, za dodjelu Nagrade Zagrepčanka godine mora sadržavati:

– ime, prezime i adresu kandidatkinje;

– životopis;

– potvrdu o prebivalištu (ne stariju od 6 mjeseci);

– obrazloženje prijedloga;

– raspoloživu dokumentaciju.

5. Rok za podnošenje prijedloga je do 9. siječnja 2013. Nepotpuni prijedlozi i prijedlozi podneseni nakon isteka roka neće se razmatrati.

6. Prijedlozi se podnose Odboru Gradske skupštine za javna priznanja preko Stručne službe Gradske skupštine Grada Zagreba, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5, u zatvorenoj omotnici s napomenom:

PRIJEDLOG ZA DODJELU NAGRADE ZAGREPČANKA GODINE – NE OTVARAJ.“

Koridor pravde za civilne žrtve

Posted on December 10, 2012 by sdadmin

Platforma 112 – Za Hrvatsku vladavine prava povodom 10. prosinca – Međunarodnog dana ljudskih prava želi još jednom potaknuti javnost i odgovorne u institucijama Republike Hrvatske na potrebu davanja zajedničkog doprinosa u prihvaćanju činjenica o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava prema svim civilnim žrtvama rata kao i obnovi povjerenja između pojedinaca i pojedinki, naroda i zemalja u regiji.

“Želimo skrenuti pozornost javnosti na porazne činjenice koje ukazuju na to da su brojni zločini još uvijek neprocesuirani, solidarnost s obiteljima žrtava je deklarativna i prigodna uz porazno pomanjkanje suosjećanja prema stradalnicima iz drugih etničkih zajednica”, priopćeno je iz Platforme 112.

Što rade DORH i MUP?

Državno odvjetništvo RH-a (DORH) i Ravnateljstvo policije MUP-a 21 godinu nakon rata još uvijek u brojnim slučajevima ratnih zločina neučinkovito provode predistražne radnje koje ne rezultiraju kaznenim postupcima kojima bi se utvrdila odgovornost počinitelja/ica.

Veliki dio postupaka pred sudovima u Hrvatskoj provedeni su u odsutnosti počinitelja koji su i danas nedostupni pravosuđu RH-a, a u niz predmeta suđenja su u tijeku ili još nisu ni otpočela. Posljedica toga su neprocesuirani ratni zločini i nepostojanje pravomoćno osuđujućih presuda. Time obitelji žrtava na temelju sudske prakse u RH ostaju bez obeštećenja i priznanja patnje.

Još uvijek nema niti jedne pravomoćne presude za ratne zločine počinjene u tijeku i neposredno nakon vojno-redarstvene akcije “Oluja”. Državno odvjetništvo još uvijek ne podiže optužnice temeljem zapovjedne odgovornosti osoba koje su kao vojni zapovjednici ili nadređene civilne osobe bile dužne garantirati sigurnost i zaštitu civila ili ratnih zarobljenika, na području za koje su bile odgovorne, a na kojem su njihovi podređeni počinili ratne zločine.

Zašto Vlada ne djeluje proaktivno?

“Odgovorne želimo upozoriti na činjenicu da još uvijek nije na zadovoljavajuć način riješen problem priznavanja patnje i gubitaka rodbini ubijenih kroz naknadu štete i druge vidove reparacija, te još uvijek prijeteće naplate parničnih troškova članovima obitelji usmrćenih koji su izgubili parnice u kojima su od RH tražili naknade nematerijalne štete zbog usmrćenja svojih bližnjih.

I ovom prilikom pozivamo aktualnu Vladu RH na proaktivno djelovanje kako bi se ispravila nepravda koja se čini neobeštećivanjem civilnih žrtava rata. Nužno je otpisati visoke parnične troškove žrtvama uslijed gubitaka parnica za naknade štete te donijeti Nacionalni program i Zakon o osnivanju fonda za obeštećenje svih civilnih žrtava rata“, istaknuli su iz Platforme 112.

‘Živković je smijenjen zbog medijskih korporacija i političkih lobija’

Posted on December 10, 2012 by sdadmin

Hrvatsko novinarsko društvo očekuje i zahtijeva da nakon najave smjene dosadašnjeg savjetnika ministrice kulture Milana F. Živkovića ne prestane rad na medijskoj strategiji i medijskim zakonima, prenosi H-Alter.

Ti zakoni i strategija nužni su nužni da potaknu kvalitetnije novinarstvo u Hrvatskoj čije su današnje glavne odrednice nastavak tabloidizacije, trivijalizacije i sve veća dominacija zabavnog novinarstva. Hrvatskoj medijskoj sceni trebaju takve zakonske promjene koje bi te trendove zaustavile i preokrenule.

Ministarstvo kulture pokazalo je posljednjih nekoliko mjeseci interes za medijsku problematiku, dobrim dijelom i zahvaljujući angažmanu savjetnika Milana Živkovića koji je u njemu bio zadužen za medije. Zato ne odobravamo njegovu smjenu i zabrinuti smo zbog nje jer mislimo da je povod za nju bio donekle minoran, a da su zapravo u igri mnogo krupnije stvari – da se medijska strategija i reforma potpuno zaustave.

Interes za očuvanjem postojećeg stanja mogle bi imati glavne medijske korporacije i politički lobiji.

Među zaključcima HND-a na godišnjoj skupštini koja je završena ovog vikenda, istaknuta je nužnost da HND bude izravno uključen u izradu medijske strategije i medijskih zakona, stoji u priopćenju koje je potpisao predsnednik HND-a Zvonko Duka.

Žene se teže zapošljavaju, češće rade na određeno vrijeme, imaju niže plaće i mirovine

Posted on December 10, 2012 by sdadmin

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na konferenciji za novinare/ke hrvatskih pravobranitelja/ica u povodu današnjega Međunarodnog dana ljudskih prava rekla je da su tri najčešće skupine osoba koje ulaze u kategoriju siromaštva – žene žrtve obiteljskog nasilja, trudnice i umirovljenice. Istaknula je da su, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 2011. godine evidentirane 184 žrtve nasilja, od kojih su zaposlene samo 22, pri čemu je dodala da te žrtve najčešće žive na rubu siromaštva, a socijalna prava ostvaruju slabo ili nikako.

Zaključila je da se općenito žene teže zapošljavaju, češće rade na određeno vrijeme, imaju niže prosječne plaće, pa tako i nižu osnovicu za mirovinu, a poslodavci se – kad se odluče rješiti viška radne snage – riješavaju starijih radnica.

Na pitanje kako komentira jučerašnju izjavu prve potpredsjednice Vlade RH Vesne Pusić u vezi s ‘brzopoteznom smjenom’ glavnoga savjetnika u kabinetu ministrice kulture Milana Živkovića kako je ‘slučaj ministrice Zlatar’ samo to što ‘nije na vrijeme izbacila toga malog van, koji je s tim istrčao’, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić odgovorila je kako komentar nije čula, ali takvu komunikaciju u medijima ne podupire.

Dodala je kako je to podsjeća na određenu nesnošljivost, poticanje agresivnosti i nasilja te da takve izjave nisu za javni prostor.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić rekla je da svaka ekonomska kriza najviše pogađa djecu, koja u obiteljima s nižim prihodima češće doživljavaju psihičko zlostavljanje. Istaknula je da je prelamanje ekonomske krize na djeci vidljivo kroz ukidanje odluke o besplatnim udžbenicima, ukidanje besplatnog javnog prijevoza, smještaja i prehrane u učeničkim domovima te u smanjenju udjela subvencioniranja djece u vrtićima u nekim županijama. Rješenje vidi u boljoj intervenciji države, pomoći i potpori stručnjaka, transparentnijoj raspodjeli novca za djecu u ukupnom dohotku te u stvaranju tzv. “dječjeg proračuna”.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je kako Svjetska banka procjenjuje da 20 posto najsiromašnijih ljudi na svijetu ima invaliditet te da ih se u njihovim zajednicama smatra najzapostavljenijima.

Po podacima Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom, u nezadovoljavajućim uvjetima stanuje oko 18 posto osoba s invaliditetom, rekla je Slonjšak i dodala da su socijalna davanja za tu skupinu u usporedbi s europskim vrlo niska i ne osiguravaju dostojanstven život.

Naknade koje se daju osobama s invaliditetom ne daju se ciljano po individualiziranoj procjeni potrebne potpore, rekla je i napomenula da roditelji takvu djecu ispisuju iz škola prije nego što ih završe opredjeljujući se za socijalne naknade kao siguran izvor prihoda.

Pučki pravobranitelj Jurica Malčić kazao je kako opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti danas prijeti svakom petom građaninu i građanki te obiteljima izvan uobičajenih socijalno ugroženih kategorija.

Jurica Malčić istaknuo je da se planovi za povećanje djelotvornosti socijalne politike i socijalne pomoći u Hrvatskoj ne ostvaruju pri čemu je ocijenio upitnim provođenje planova o jačoj državnoj potpori starijim osobama te beskućnicima.

Smatra da je potrebna reforma sustava socijalne skrbi, uključujući integraciju i informatizaciju sustava, preispitivanje i prilagodbu zakona i politike teškome socijalnom stanju, jačanje potpora najugroženijima, unaprjeđivanje profesionalizma i učinkovitosti i osiguranje jednakosti svih pred sudovima i drugim državnim i lokalnim tijelima.

“U ime budućih ciljeva, ne smije se ići ispod minimuma standarda ustavnih i ljudskih prava i socijalne pravde”, naglasio je Malčić, dodajući kako to dovodi u pitanje ustavna načela socijalne države i socijalne pravde.