Prevencija nasilja u mladenačkim vezama

18.09.2012. Udruga Zora je u sklopu Inicijative mladih “Nasilne veze su bezveze” i projekta “Povezani-za veze bez nasilja” organizirala okrugli stol s temom: Prevencija nasilja u mladenačkim vezama. Odaziv stručnjaka iz škola i raznih institucija kao i učenika/ca srednjih škola bio je zaista velik: Okrugli stol posjetilo više od 100 sudionika, što ukazuje na veliki interes i važnost ove teme. Cilj okruglog stola bio je raspraviti postojeću situaciju vezanu uz rodno-uvjetovano nasilje s naglaskom na nasilje u mladenačkim vezama, posljedicama na zdravlje, prevenciju i rješavanje problema u skladu s potrebama mladih.
Moderatorica Filipa Blažon iz Udruge Zora ukratko je predstavila cilj okruglog stola, Udrugu Zora i same govornike. Krešimir Kelin, volonter iz Udruga Zora, predstavio je Inicijativu “Nasilne veze su bezveze”, čiji je glavni cilj smanjenje pojave rodno-uvjetovanog nasilja u vezama mladih i sprječavanja njegovih dalekosežnih posljedica na zdravlje mladih. U sklopu Inicijative formirana je multikulturalna radna skupina mladih u svrhu zajedničkog djelovanja u rješavanju ovog problema. Kako bi se o problemu osvijestilo i širu javnost, posebno mlade, organiziraju se i dvije javne akcije (slijedeća je u subotu 22.09.2012.) te okrugli stol. Kelin je naglasio važnost osvještavanja o problemu rodno uvjetovanog nasilja i educiranja mladih da prepoznaju nasilnika, ali i vlastitog nasilno ponašanje. Nasilje u mladenačkim vazama je ozbiljna stvar, koja je prisutna i aktualna. Treba se tako i ozbiljno shvatiti i raditi intenzivnije na samoj prevenciji, a ne samo na saniranju štete, jer nasilje u mladenačkim vezama je direktno povezano sa kasnijim nasiljem u obitelji. Važno je da većina mladih uopće nija svijesna da su neka njihova ponašanja nasilna, pa ih zbog toga ni ne mogu ispraviti, sve da i žele. Zbog toga je sustavna preventivna edukacija iznimno bitna.
Nataša Bijelić iz udruge CESI naglasila je da je rad s mladima na prevenciji nasilja nužan jer u doba kada ulaze u prve veze vrlo često ne prepoznaju neke vrste ponašanja u vezama kao nasilje, a u tome su razdoblju iznimno ranjivi i skloni utjecajima i pritiscima okoline. Prema istraživanju koje je udruga CESI provela 2004. i 2006. više od 2/3 mladih izjavilo da se osoba s kojom su u vezi prema njima nasilno ponašala. Kao jedan od glavnih oblika nasilja, istraživanje je ukazalo na ljubomoru, odnosno kontrolirajuće ponašanje. Alarmantno da se samo 1% mladih obraća odraslima za pomoć u rješavanju problema. U sklopu projekta “Povezani- za veze bez nasilja” koji partnerski provode CESI (Zagreb), ZUM (Pula), Zora (Čakovec), Mirovna grupa Oaza (Beli Manastir) i Potencijal (Rijeka), izrađena je analiza nacionalnih strategija i županijskih programa prema mladima i politika za ravnopravnost spolova, kako bi se vidjelo što od programa postoji i koliko se oni provode.

Dalibor Stanić, iz Ženske sobe-Centar za seksualna prava, Zagreb, predstavio je ukratko svoju organizaciju i rezultate istraživanja koje su proveli u srednjim i osnovnim školama, a koji ukazuju na alarmatnu učestalost nasilja u mladenačkim vezama. Narcisa Slugan, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, djelatnost školske medicine, predstavila je psiho-socijalnu pomoć koju Zavod nudi mladima i pozvala ih da se obrate njoj ili njezinim kolegicama u Zavodu u slučaju da trebaju pomoć pri rješavanju problema, ali i u slučaju ta trebaju savjet. Naglasila je da su sve konzultacije anonimne i da im se mladi mogu obratiti osobno, preko e-maila ili sms-a. Kontakti su mladima dostupni preko interneta, u usluge savjetovanja besplatne. Josip Jalšovec, MUP, Policijska uprava Međimurska, predstavio je postupanje Policije u slučaju dojave nasilja.

ZAKLJUČCI:

– Nasilje u mladenačkim vezama kasnije dovodi do nasilja u obitelji

– Bilo koji oblik nasilja je neprihvatljiv, bilo to psihičko, fizičko, seksualno, ekonomsko ili strukturalno nasilje

– Potrebno je osvještavanje i sustavni rad na području prevencije nasilja u mladenačkim vezama

– Pravovremena edukacija je bitna u sprječavanju pojave rodno uvjetovanog nasilja

– Nasilje u mladenačkim vezama prisutna je i evidentirana pojava u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Međimurskoj županiji

– Važno je mlade osvijestiti da imaju pravo na život bez nasilja i da nitko ne zaslužuje biti žrtvom

– Važno je prepoznati vlastite nasilne oblike ponašanja kako bi smo ih mogli spriječiti

– Prema istraživanjima pretjerana ljubomora je čest oblik nasilja u mladenačkim vezama, a rijetko se tretira sa ozbiljnošću i prepoznaje kao nasilno ponašanje

– Nema sustavnog pristupa prevenciji nasilja, potrebno je razviti dugoročnu strategiju prevencije nasilja, pratiti provedbu i kontinuirano financiranje učinkovitih programa

– Nasilje u vezama mladih nije prepoznato od strane Zakona i u strategijama koje se provode na nacionalnim i regionalnim razinama

– Rad s mladima na prevenciji nasilja nužan jer u doba kada ulaze u prve veze i vrlo često ne prepoznaju neke vrste ponašanja u vezama kao nasilje, a u tome su razdoblju iznimno ranjivi i skloni utjecajima i pritiscima okoline

Poziv za izlaganje na NUS-u 2013.

NUS je međunarodni festival suvremene umjetnosti na kojem se grupnom izložbom i popratnim programom prezentiraju široj splitskoj publici radovi suvremenih umjetnika iz Splita i regije imajući za cilj njihovu afirmaciju ali i promociju suvremene umjetnosti općenito.

Prošlogodišnji NUS održan je u siječnju 2012. godine te se pokazao kao izuzetno uspješna manifestacija visoke posječenosti kako na samom otvorenju tako i na ostatku 8-dnevnog programa održanog na više različitih lokacija grada Splita. S obzirom na prošlogodišnje iskustvo (zaprimljeno 110 prijavnica izlagača s 223 rada, za izlaganje je odabrano 70 umjetnika iz 9 država koji su se predstavili sa 101 umjetničkim radom) očekujemo i na NUS-u 2013 minimalno 70 sudionika iz barem 10 država, te kao i do sada, popraćenost od strane svih relevantnih medija. Očekuje se preko 2000 posjetitelja festivala.Tema NUS-a 2013 je ‘Tabu’ pa će u skladu s temom čitavo događanje biti fokusirano na propitkivanje društvenih tabua, objektivnih problema današnjice i pokušaja pronalaženja njihovih rješenja, a sve to uz kreativan i svjež pristup svojstven upravo umjetnicima.

Program NUS-a obuhvaćati će grupnu izložbu, projekcije, javne tribine, predavanja,
8-dnevnu alternativnu knjižnicu, performanse, akcije i intervencije u javnom prostoru
, a odvijati će se u prostoru Multimedijalnog kulturnog centra (MKC) Split, te na ulicama grada.

Prijavnica se može naći na linku: https://www.facebook.com/pages/NUS-Neafirmirana-Umjetnička-Scena

Rok za prijavu za sudjelovanje je 31. listopada 2012.

Uvjeti prijave:

  • natječaj je otvoren za sve osobe do 35 godina starosti,

  • svaka osoba može prijaviti maksimalno 3 rada,

  • prijaviti se mogu radovi u svim tehnikama uključujući i izvedbene umjetnosti,

  • popunjena prijavnica (sa fotografijom rada u digitalnom obliku) mora biti poslana na e-mail adresu neafirmiranaumjetnickascena@gmail.com ili dostavljena na adresu Put sv. Ižidora 71/c, 21000 Split najkasnije do 31. listopada 2012. s naznakom ‘NUS – natječaj 2013.’,

  • radove će selektirati umjetnički savjet NUS-a na temelju kvalitete, originalnosti i usklađenosti rada s temom,

  • umjetnici/e su u potpunosti odgovorni/e za trošak i transport vlastitih radova.

Po isteku roka prijave (31. listopada 2012.) pristigli radovi bit će selektirani od strane komisije koju će sačinjavati članovi organizacijskog odbora NUS-a. Selekcija će biti provedena prema kriteriju originalnosti, kvaliteti izvedbe i povezanosti rada s temom izložbe. O rezultatima selekcije prijavljeni autori bit će obavješteni putem e-maila, a rezultati će biti objavljeni i online (na web stranici NUS-a www.nus.hr, blogu NUS-a http://neafirmiranaumjetnickascena.blogspot.com/, te na Facebook stranici NUS-a https://www.facebook.com/pages/NUS-Neafirmirana-Umjetnička-Scena), 15. studenog 2012. godine.

Za dodatne informacije obratiti se:

Kristina Trifunović, Odnosi s izlagačima

E-mail:kristinatrifunovich@gmail.com

Mob: 098/ 182 58 95

Ana Šunjić, Marketing

E-mail: ana.sunjic.st@gmail.com

Mob: 091/ 784 03 18

Nina Jurić, Predsjednica udruge

E-mail:juricnina@gmail.com

Mob: 095/ 541 10 10

Što nijedna žena ne želi čuti

Jedan čitani portal nedavno je objavio svojevrstan vodič za muškarce, ne bi li im pomogao da se bolje harmoniziraju sa ženama. Rečeno im je što nikako ne trebaju govoriti ženama ako ih ne žele razljutiti. Namjera je plemenita iako zapravo govori o muškarcima kao o inferiornim bićima koja ne razumiju vlastitu svakodnevicu. Stoga ih treba savjetovati o osnovnim stavovima.

Hoće li prosječan muškarac prosječnoj ženi reći da je debela i da joj neka odjeća ne stoji dobro ili joj skrenuti pažnju da je neka druga žena jako zgodna? Ne nikako, kaže portal, jer ona će vam to zamjeriti. Debljina nije zdrava i nije u trendu bez obzira na spol, ali svatko od nas ima vagu i ogledalo i zna kako izgleda. Reći bilo kome da je debeo nije psovka niti kompliment nego činjenica koju je moguće iznijeti u nekom kontekstu. Uvijek će biti haljina koje su ljepše od naših i drugih ljudi koji su zgodniji, ali ne vidim zašto bi se to nas baš sada ticalo. I zašto bi normalan čovjek inzistirao na tome. Žene i same gledaju svijet oko sebe a postojanje lijepih ljudi i predmeta njih ne ometa, dapače. Ako muškarac slini za nekom ženom i želi izazvati doma ljubomoru, to je tek promašen pokušaj. Zgodna prolaznica nije svjesna njegovog postojanja, a on nije svjestan svoje minornosti u očima žena koje čuju njegov komentar.

{slika}

Koji će muškarac pitati ženu što je radila cijeli dan u njihovom domu, iz kojeg je on izbivao? Nadam se svaki. U pitanju je sadržana aluzija na njezin nerad i ljenost, ali teško je misliti da muškarac smije tako razmišljati. Ako cijeli dan nije vidio ženu, ako je pritom obitelj zbrinuta, mora ga zanimati što je radila. Muškarci se, kao i žene, vole legitimirati kroz obitelj, to im je siguran pokazatelj uspjeha u životu. Stoga trebaju pitati je li zadovoljna obavljenim i je li osim obiteljskih obveza uspjela čitati, pisati, raditi što drugo.

Pitati ženu o muškim čistim čarapama sasvim je deplasirano. Danas svatko u stanu ima perilicu i njome se zna služiti. Ako veš nije čist, muškarac je pozvan kao i žena, da tu perilicu uključi. Čak ni cjelodnevno izbivanje iz kuće nije opravdanje za inzistiranje da su njegove čiste čarape njezina briga. A što je sa dječjim i ženskim čarapama? Treba li žena inzistirati da je to muškarčeva briga?

Ukupno uzevši, članak koji je trebao pomoći muškarcima zapravo ih je ismijao. Prikazani su kao prizemna bića koja svojim potezima ugrožavaju suživot sa ženama s kojima žive i do kojih im je navodno stalo pa im treba dati osnovnu lekciju iz pristojnosti. Naglašeno je da nijedna žena ne želi čuti nepristojna pitanja. A nama je ovaj tekst pomogao da se prisjetimo kako je pristojnost ipak imenica ženskog roda. Postavljanje navedenih pitanja muškarcima, nitko niti ne očekuje.

Plaćaju za seks… i ljubav

Oni su bogati, oženjen, sredovječni i – oni plaćaju za seks. No, oni nisu u potrazi za tabu seksom kojeg ne mogu dobiti kod kuće: ovi muškarci žele emocionalnu vezu. Upravo navedenu činjenicu objašnjava novo istraživanje o muškarcima koji radije traže seks online, nego li u skrivenim uličicama, te potom razmjenjuju svoja iskustva i osvrte na web stranici Erotic Review. Ovi muškarci su poznavatelji trgovine seksom, iako za sebe kažu da su samo hobisti. Gotovo 600 ispitanika ovog istraživanja bili su bijelci srednjih godina,visoko obrazovani s plaćom od šest znamenaka. Doduše oni ne predstavljaju nužno korisnike Erotic Reviewa, a kamoli širu sliku društva u kojemu se seks kupuje.

Rezultati su fascinantni;uzmimo primjerice činjenicu da je većina hobista primarno zainteresirana da njihov/a pružatelj/ica usluga bude vesele i poletne osobnosti. Christine Milrod je psihoterapeutkinja i jedna od glavnih autorica istraživanja o takozvanom “iskustvu cure” (girlfriend experience) u kojem seks radnice pružaju iluziju romantičnog i ne plaćenog odnosa. Njihovo ponašanje zapravo je “ogledalo konvencionalnih, neunosnih romantičnih veza. Što u principu znači da ti muškarci ne čine ništa što ne bi mogli činiti u privatnosti svoje kuće, već samo da im je dosadila njihova partnerica kojoj ne plaćaju”, objašnjava Milrod. “Većina ljudi misli da su muškarci koji traže seks online motivirani nezadovoljstvom kod kuće. Međutim, ovdje to nije slučaj”.

Treba, doduše, imati na umu da sudionici istraživanja nipošto ne čine reprezentativan uzorak. U stvari, dobiti reprezentativan uzorak bilo bi gotovo nemoguće, budući da je plaćanje za seks još uvijek ilegalno. Ovdje na površinu izbija prilično kontradiktorna situacija: ispitanici ne žele da se o njihovim online ´izletima´ govori kao o prostituciji. Djevojke s kojima se upuštaju u seks njihove su “cure”, no te “cure” istovremeno plaćaju. Kako muškarci to sami sebi objašnjavaju? “Mislim da se ovi muškarci uvjeravaju kako su u odnosu samo sa ženama koje su seksualno zrele i koje vole seks i ne čine to zbog novaca”, kaže Milrod. 78.5 % ispitanika žele da se djevojka ponaša kao njihova cura, a ne prostitutka, da bude romantična i nježna.Također žele da bude vesela i poletna. Gotovo trećina kaže kako žele da ona gaji entuzijazam prema isprobavanju različitih seksualnih aktivnosti. Najviše ih odbija emocionalna hladnoća tokom susreta ili telefonskih razgovora.

{slika}

Željeli mi to čuti ili ne (a većina ljudi to ne želi čuti), ti su muškarci više zainteresirani za emocionalnu povezanost nego sam čin seksa. Čak 80% njih kaže kako bi se mogli oženiti nekom od djevojaka kojoj plaćaju za seks. 40% kaže da su bili zaljubljeni u te djevojke, a 30% muškaraca konstantno je odlazilo isključivo kod samo jedne djevojke koja im je bila svojevrsna simpatija”, navodi Milrod. Zanimljivo je da je više od 66% ispitanika u braku, no većina (60%) tvrdi da su nezadovoljni bračnim životom, jer su njihove partnerice navodno hladne i distancirane. Iako pitanje ženskog zadovoljstva nije izravno uključeno u samu studiju, Milrod ističe kako je iz komentara koje ispitanici postavljaju na web stranici Erotic Review jasno da im je bitno da i njihova partnerica bude zadovoljena: “To je na ovom forumu stvar prestiža jer iako su sudionici pod korisničkim imenom, opet se iza toga imena krije određena osoba”. Ljubljenje s klijentima seksualne radnice u pravilu izbjegavaju, no ne i djevojke koje pružaju ´iskustvo cure´: “Ukoliko želiš pružiti ´iskustvo cure´, moraš se ljubiti. U svojoj studiji razgovarala sam s tim ženama i one smatraju kako time ne čine ništa loše sebi. Naprotiv, za njih je to dobar posao u kojem mogu naplatiti sat vremena usluge i do 1 000$”.

Ispitanici su uglavnom bijelci (84%) u dobi od 50 do 69 godina, uglavnom fakultetski obrazovani, s prosječnom plaćom od 141,510$. Zanimljivo je da ti muškarci ne biraju mlade cure, već odrasle žene u dobi od 26 do 35 godina.

Prevela i prilagodila: Kristina Samardžić

Ženska alternativna vlada BiH

Promocija prve Ženske alternativne vlade BiH i njenih ministrica održana je u Banjoj Luci u organizaciji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka (HPG BL). Izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana, Dragana Dardić izjavila je kako im je bila želja da, kroz djelovanje Ženske alternativne vlade BiH, utječu na povećanje broja žena na odgovornim funkcijama vlasti, ali i da stimuliraju mlade i obrazovane žene da se aktivnije uključe u javni politički život. Ženska alternativna vlada je neformalno političko tijelo koje će artikulirati i promovirati stavove i potrebe građanki i građana BiH, rukovodeći se principima rodne ravnopravnosti, transparentnosti, odgovornosti i stručnosti”, navela je Dardić.

Koordinatorica projekta Ženska strana politike, Vesna Stojanović naglasila je da je Ženska alternativna vlada sačinjena od deset ministrica koje će kroz dvogodišnji mandat promovirati ženski stručni potencijal i utjecati na povećanje vidljivosti žena u svim oblastima života. Murisa Marić, ministrica za civilno društvo i aktivizam Ženske alternativne vlade BiH istaknula je da će raditi na poboljšanju položaja žena u društvu: “Trudit ćemo se potaknuti promjene jer mi zaista vjerujemo u postojanje alternative. Artikulirat ćemo sva ona pitanja koja su značajna za socijalnu politiku, ekonomski razvoj, financije, ekologiju, civilno društvo, i za sva ona druga pitanja koja možda i nismo objedinile kroz ova ministarstva, a koja ćemo nastojati zajedno riješiti”, zaključila je ministrica Marić.

Žensku alternativnu vladu BiH čine Gordana Vidović, Slađana Ujić, Nejira Nalić, Jasmina Husanović, Džemila Agići, Mirsada Bajramović, Ismeta Čardaković, Samira Hurem, Murisa Marić, te Neira Raković-Čelebić.

Ženska alternativna vlada je dio projekta Ženska strana politike koji financijski podržava Fondacija Instituta otvoreno društvo.

Tribina “Izgradnja održivog mira – kako kao građani možemo doprinijeti?”

Cijenjeni građani i građanke,

Centar za mirovne studije Vas poziva na javnu tribinu: Izgradnja održivog mira – kako kao građani možemo doprinijeti? Tribina će se održati u petak 21. rujna 2012. na Međunarodni dan mira, u prostorijama Kulturno informativnog centra (KIC), Preradovićeva 5. od 18 do 20 sati.

Na tribini ćemo predstaviti i program obrazovanja za mir Mirovni studiji 2012/2013.

O doprinosima izgradnji aktivnog i održivog mira i vlastitoj motivaciji za društveni angažman će uvodno govoriti osobe iz područja umjetnosti, medija, znanosti i civilnog društva nakon čega slijedi rasprava.

Uvodničari:

Dr. sc. Dejan Jović, Fakultet političkih znanosti

Vilim Matula, glumac i aktivist

Maja Sever, novinarka

O Mirovnim studijima uvodno će govoriti Iva Zenzerović Šloser, voditeljica programa, te voditelji kolegija i bivši polaznici, a prikazat ćemo i film o Mirovnim studijima nastao u sklopu radne godine 2011/2012.

Tribinu moderira: Bojana Klepač Pogrmilović – novinarka, umjetnica i sudionica Mirovnih studija 2011/2012.

Mirovni studiji su program neformalnog obrazovanja za mir, namijenjeni građanima koji žele biti aktivni u svojim zajednicama. Temelje se na vrijednostima izgradnje mira, ljudskih prava i nenasilja, a provode se pri Centru za mirovne studije u kontinuitetu od 1997. godine.

Kroz program Mirovnih studija se prenose neposredna aktivistička iskustva nenasilnog građanskog otpora, iskustva rada na izgradnji trajnog i održivog mira, promicanju i zaštiti ljudskih prava, suzbijanju diskriminacije i drugih oblika nenasilnog djelovanja. Predavanja traju od listopada do lipnja 2013. i održavaju se dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 17 do 21 sat u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112a.

Upisi na Mirovne studije traju od 20. rujna do 05. listopada. Više informacija možete dobiti na web stranicama Centra za mirovne studije: www.cms.hr ili na broj telefona: 01/482 00 94

Centar za mirovne studije je udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira i poštivanja ljudskih prava, povezujući obrazovanje, istraživanje, aktivizam i rad na javnim politikama. Centar za mirovne studije u 2012. Obilježava 15 godina aktivnog rada.