EU: Razlika u plaćama žena i muškaraca 18%

Odbor Europskog parlamenta za ženska prava i ravnopravnost spolova zauzeo se za više žena na vodećim položajima, smanjivanje razlika u plaćama između muškaraca i žena i donošenje mjera koje bi pomogle da žene budu manje izložene riziku od siromaštva, stoji na internetskoj stranici EP-a.

Odbor je prošli tjedan usvojio dvije rezolucije – jednu o izazovima na polju ravnopravnosti spolova a drugu o smanjivanju siromaštva žena u EU-u.

Bruto domaći proizvod povećao bi se za 30 posto kada bi zaposlenost žena, rad na određeno vrijeme i stopa produktivnosti bile slične onima kod muškaraca, smatra odbor.

Samo tri posto velikih kompanija ima na svojem čelu ženu. Zemlje članice stoga bi trebale poduzeti mjere poput određivanja kvota kako bi osigurale veću zastupljenost žena u velikim kompanijama izlistanim na burzi i u upravnim odborima općenito, kazali su zastupnici, navodeći Norvešku kao pozitivan primjer, iza koje slijede Španjolska i Francuska.

Razlika u plaćama između žena i muškaraca još uvijek je prosječno 18 posto u EU-u a u nekim zemljama čak prelazi 30 posto, kaže se u rezoluciji o ravnopravnosti, u kojoj se traži od zemalja članica da u potpunosti provedu pravilo “jednake plaće za jednaki rad” te poziva Europsku komisiju da nametne sankcije onima koji to ne čine. Zastupnici se snažno zauzimaju za mjere kojima bi se razlike u plaćama smanjivale za 1 posto svake godine, a pri izračunu mirovina trebale bi uzeti u obzir i vrijeme koje žene provedu podižući djecu.

Odbor kaže i da bi se trebalo poboljšati pitanje rodiljnih dopusta.

Također poziva na obvezujuće ciljeve kako bi se osigurala jednaka zastupljenost žena i muškaraca u politici na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Zemlje članice EU-a trebale bi također potaknuti mlade žene da se bave nekim sektorima u kojima dosad ženski spol nije bio dovoljno zastupljen, poput ekologije ili novih tehnologija, između ostaloga promovirajući diverzifikaciju škola i karijera, kaže se u prvoj rezoluciji.

U svrhu smanjivanja siromaštva, odbor poziva da sve zajedničke politike EU-a uključe perspektivu usmjerenu na ravnopravnost spolova.

Gotovo 85 milijuna ljudi u EU-u 2008. je bilo izloženo siromaštvu, a većina njih upravo su žene, kazali su zastupnici.

Zemlje članice trebale bi ugraditi rodnu perspektivu u svoje planove o ekonomskom oporavku, promovirajući zapošljavanje žena, kaže se u rezoluciji o iskorjenjivanju siromaštva.

Obje rezolucije trebale bi biti na dnevnom redu Europskog parlamenta 7. ožujka.

Predstavljena Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva

Projekt Europske mreže žena ambasadorica poduzetništva – EntrepreneurSHEp Croatia, koji je prijavljen na natječaj u okviru CIP programa Europske komisije za konkurentnost i inovacije, predstavljen je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Cilj projekta vrijednog 146.000 eura uspostava je mreže hrvatskih ambasadorica koje će poticati žene da počnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke te podizati svijest o poduzetništvu žena. Otvarajući skup, predsjednik HKG Nadan Vidošević kazao je da žene čine 52 posto populacije, a 60 posto nezaposlenih su žene. No da poduzetništvo još nije zaživjelo kod žena, ali ni kod muškaraca, najbolje svjedoči podatak da 1,75 milijuna ljudi prima plaće iz proračuna.

– Vanjski dug za nekoliko će godina dosegnuti 60 milijardi eura, a tradicionalni će model generacijske solidarnosti prerasti u budućnosti u javni dug, koji će se kroz poreze javljati kao problem tvrtkama – kazao je Vidošević ističući da je borba za afirmaciju ženskog poduzetništva potrebna na svim razinama, osobito u području edukacije, kroz koju je potrebno početi stvarati poduzetničku svijest od najranijih dana.

Voditeljica projekta EntrepreneurSHEp Vesna Torbarina iz HGK predstavila je projekt Europske mreže ambasadorica ženskog poduzetništva. Mreža je osnovana 2009. u toku švedskog predsjedanja EU. Hrvatska je lani postala nova članica Mreže, koja danas obuhvaća 250 poduzetnica iz 22 zemlje, a iz Hrvatske je ukupno 30 ambasadorica iz pet regija.

Državna tajnica za poduzetništvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić tvrdi da je za razvoj ženskog poduzetništva od 2004. godine utrošeno 25 milijuna kuna. Lani je podneseno 1597 zahtjeva za razvoj ženskog poduzetništva. Uz šest milijuna kuna, za razvoj ženskog poduzetništva osigurano je i dodatnih 4,5 milijuna kuna. Realiziran je 1001 poticaj u vrijednosti 10,5 milijuna kuna. Potpore su bile manje vrijednosti, većinom u uslužnoj djelatnosti, ali su ipak bitno pridonijele razvoju ženskog poduzetništva, rekla je Kraljić dodavši da na jedan “ženski” poduzetnički pothvat dolaze dva i pol “muška”. Cilj je da se do 2013. taj nerazmjer svede na razinu od 1,41. Također i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo pokreće novi jamstveni program koji će koristiti samo poduzetnice.

U MINGORP-u su u programu za 2011. vratili stavku za žensko poduzetništvo.

– U startu za poticanje ženskog poduzetništva osigurat će se 8,5 milijuna kuna, a u konačnici se očekuje da će sredstva dosegnuti razinu od prošle godine – tvrdi Kraljić.

Direktorica Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije Joanna Drake kazala je kako malo poduzetništvo u zemljama Europske unije kreira gotovo 80 posto novih radnih mjesta. Hrvatska od budućeg članstva u EU treba zadržati postojeća očekivanja te entuzijazam, a na svom putu u EU pokazuje uz integriranost i to da će biti inspirativna članica EU.

Žene poduzetnice u EU čine 34,4 posto, od čega 20 posto u industriji. Potrebno je osloboditi postojeće potencijale, no postoje teškoće kao što je slabo poslovno okruženje i otežan pristup financijama, diskriminacija na temelju spola, nemogućnost brige za djecu, različitost pristupa poduzetništvu žena i muškaraca. Žene su u poduzetništvu opreznije od muškaraca, svjesnije rizika od neuspjeha te na pokretanje posla gledaju iz različitog kuta od muškaraca, istaknula je Drake te napomenula kako će se za mjesec dana uspostaviti i mreža mentorica za žene poduzetnice.

Nezaposlene će se žene obrazovati za dadilje

Šezdeset nezaposlenih žena starijih od 40 godina s područja Zagrebačke županije moći će se besplatno osposobiti za posao dadilje, najavljeno je na konferenciji za novinare u Zagrebačkoj županiji gdje je predstavljen projekt Europske unije “Certificirane profesionalne dadilje na tržištu rada Zagrebačke županije”.

Vrijednost projekta je 941.457 tisuća kuna (127.224 eura), od čega je EU osigurala 83,74 posto potrebnog iznosa, a u sklopu IV. Komponente IPA programa – “Razvoj ljudskih potencijala”, provode ga Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije, uz financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije Zlatko Herček.

Partneri projekta su Hrvatski zavod zapošljavanje, koji će odabrati kandidatkinje te pučka otvorena učilišta Samobor, Velika Gorica i Ivanić-Grad, u kojima će se žene educirati za posao dadilje.

Za taj će se posao moći osposobiti žene koje su duže od godinu dana na Zavodu za zapošljavanje, starije od 40 godina te nezaposlene samohrane majke i ostale marginalizirane žene, rekla je Marija Halić iz zagrebačke Podružne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Na području Županije evidentirano je 8.308 nezaposlenih žena, a njih oko 40 posto moglo bi se uključiti u taj projekt, rekla je Halić i dodala da je na području cijele Hrvatske izuzetno velika potreba za tim zanimanjem, a na tržištu nema certificiranih, stručnih dadilja.

Osposobljavanje za posao dadilje trajat će deset i pol mjeseci kroz 157 nastavnih sati u pučkim otvorenim učilištima te 250 sati prakse u dječjim vrtićima.

Polaznice koje završe obrazovanje dobit će uvjerenja o stručnoj osposobljenosti koje se upisuje u radnu knjižicu, te primjerice, omogućuje otvaranje obrta za čuvanje djece (samozapošljavanje), rekla je Halić.

Tijekom stručnih radionica, treninga i prakse u vrtićima, žene će dobiti temeljna znanja iz psihologije, pedagogije, komunikacije i bontona, o hranjenju i presvlačenju djece, pripremanju jednostavnih zdravih jela, hitnoj pomoći, dječjim igrama i dječjoj književnosti, informatici, medijskoj kulturi, organizaciji vremena, higijeni i zaštiti na radu. Također, kroz 40 nastavnih sati, žene će se educirati i o poduzetništvu.

Projekt će sutra biti predstavljen u Zaprešiću i Samoboru, 2. veljače u Vrbovcu i Velikoj Gorici, 3. veljače u Ivanić-Gradu i Dugom Selu te 4. veljače u Sv. Ivanu Zelini i Jastrebarskom.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić izazio je zadovoljstvo što se na prostoru Zagrebačke županije pokreće još jedan novi projekt kojim će, kako se nada, uspjeti zaposliti do 60 obrazovanih, certificiranih dadilja. (H)

Započelo obilježavanje Europske godine volontiranja 2011.

U povodu obilježavanja Europske godine volontiranja 2011., jučer je u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa održan je tematski okrugli stol “Vrednovanje volonterskog rada u sustavu visokog obrazovanja u RH”.

Javnu raspravu koja je okupila osamdesetak sudionika, te je ujedno i prvi događaj kojim se u Hrvatskoj počinje obilježavati Europska godina volontiranja zajednički su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ured za udruge Vlade RH, Nacionalni odbor za razvoj volonterstva koji je savjetodavno tijelo Vlade RH i Hrvatska mreža volonterskih centara u partnerstvu s Projektom TACSO – Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva.

Uz predstavljanje iskustava o modelima priznavanja volonterskog rada u okviru visokog obrazovanja u državama članicama EU, okrugli stol je sudionicima/cama omogućio razmjenu iskustava  o dosadašnjim naporima u području provedbe programa volontiranja u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj te su okupljeni spremno otvorili raspravu o mogućnostima i izazovima razvoja različitih modela priznavanja volonterskog rada u okviru hrvatskih sveučilišta.

“Volonterstvom građani mogu postati pokretačima pozitivnih društvenih promjena, ono je vrijednost  koja predstavlja moćan način na koji građani mogu izraziti svoju solidarnost i učiniti društvo u kojem žive boljim,” kazala je na okruglom stolu Ivana Kordić, ispred Hrvatske mreža volonterskih centara koja će sa svojim aktivnostima tijekom cijele godine sudjelovati u obilježavanja Europske godine volontiranja u Hrvatskoj.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa dr.sc. Radovan Fuchs istaknuo je društveni značaj volontiranja, posebice među mladima, te naglasio kako mladi kroz uključivanje u volonterske programe stječu radno i životno iskustvo, a ujedno se tako uključuju u neformalno obrazovanje. Ministar Fuchs drži da bi se mladima volonterski rad trebao vrednovati i u obrazovnom sustavu, te je stoga posebno naglasio da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo Nacionalni okvirni kurikulum u kojemu je solidarnost naglašena odgojno-obrazovna vrijednost iz koje se izvodi i volontiranje.

Aida Bagić, voditeljica i predstavnica TACSO projekta u Hrvatskoj koji je podržao početak obilježavanja Europske godine volontiranja u Hrvatskoj te je omogućio održavanje okruglog stola “Vrednovanje volonterskog rada u sustavu visokog obrazovanja u RH” naglasila je kako je izuzetno važno poticati razumijevanje volonterstva kao vrednote na kojoj počiva civilno društvo i kao načina promocije aktivnog građanstva.

Inače, tijekom Europske godine volontiranja u državama EU-a i državama pristupnicama, među kojima je i Hrvatska, provodit će se mnogobrojni projekti koji promiču volonterstvo i podižu svijest o važnosti dobrovoljnog rada.  Netom održani okrugli stol, tek je prvi u nizu događaja kojima se u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini obilježava Europska godina volontiranja 2011.

Modno iskorištavanje

Prevela Jadranka Musa

 

U prosinačkom izdanju časopisa Vogue Paris objavljen je editorijal koji prikazuje djevojčice (stare najviše pet ili šest godina) “zavodničkog” pogleda,  kako se izležavaju na jastucima leopard uzorka, u visokim petama sa crvenim ružem na usnama te  oponašajući seksualizirane poze uobičajene za modne časopisa.

Da bi ovakve fotografije dospjele u časopis visoke mode poput Vogue Paris, one moraju dobiti odobrenje barem nekoliko urednika/ca. Nevjerojatno je da nitko nije smatrao fotografije ne samo neprikladnim već uznemirujućim i štetnim za psihičko i tjelesno zdravlje djevojčica.

Možda je urednicima/urednicama časopisa Vogue Paris potreban primjerak najnovijeg izvještaja Američkog Psihološkog Društva (American Psychological  Association, APA), o seksualizaciji djevojčica u popularnoj kulturi. Radno tijelo APA-e ustanovilo je da širenje seksualiziranih slika djevojčica i mladih djevojaka u reklamiranju, marketingu i medijima neosporno šteti njihovoj predodžbi o sebi te zdravom razvoju. Analizirajući objavljeno istraživanje o učincima stihova glazbe, časopisa i video igrica na zdravlje i dobrobit djevojčica, radna skupina otkrila je zapanjujuće posljedice prikazivanja žena i djevojaka isključivo kao seksualnih bića.

{slika}

Svi znamo da su ljudi seksualna bića. Seksualnost je dio onoga što jesmo te predstavlja bitan dio nas, od adolescencije do zrelosti. Međutim, APA pita, što se događa kada naše osobno vrednovanje proističe jedino iz “seksualne privlačnosti ili ponašanja koje isključuje druge osobine”, ili “kada osoba postane seksualni objekt npr. stvar za nečiju seksualnu upotrebu” na gotovo svakoj duplerici časopisa, u televizijskim emisijama, glazbenim videima i video igricama? Mnogo toga zapravo – a ništa dobro. 

Seksualizacija djevojčica može dovesti do poremećaja u prehrani, depresije, anksioznosti te onemogućiti razvoj zdrave predodžbe o vlastitoj seksualnosti. To je jako loše. Ustvari, teško je vidjeti išta dobro u navlačenju šestogodišnjakinja te šminkanju i oblačenju uskih haljina za koje je jasno da  su dizajnirane za odraslu ženu – i to ženu koja njome želi naglasiti svoju seksualnost – i potom fotografiranju tako da se čitav svijet može diviti “visokoj modi”

To nije visoka moda (niti umjetnost). To na jeziv način ilustrira kako međunarodni modni svijet iskorištava djevojčice koje zaslužuju mnogo više od toga da ih se koristi kao seksualiziranu robu.  

{slika}

Međutim, ne treba očajavati! Ima i onih koji se zalažu da se osigura alternativa pretjeranom objavljivanju štetnih slika djevojčica u popularnim medijima – kako u Americi tako i globalno. Nancy Gruver, na primjer, pokrenula je New Moon Magazine, časopis za djevojke u SAD-u te se pita na blogu Daughters.com: “Kako podržati sigurne medije, boriti se s negativnim medijima i osigurati pozitivne medije za djevojčice? U osnovi, kako se udružiti i dati podršku djevojkama?”.

To je savršeno pitanje i predstavlja izazov; izazov svima nama da ne podržimo samo pozitivno prikazivanje djevojčica u medijima već da obznanimo svoje nezadovoljstvo kada je ono negativno. Urednici/e časopisa Vogue Paris mogu zanemariti konkretne dokaze da je ovakvo prikazivanje djevojčica štetno ali mi ne moramo. Treba reći  Conde Nast, matičnoj tvrtki časopisa Vogue Paris, da to nije visoka moda ‘na rubu’, da to čak nije niti umjetnost. To je jedino štetno za psihološku i tjelesnu dobrobit djevojčica diljem svijeta i zato bi ispriku trebali objaviti odmah – u medijima, svojim pretplatnicima i svim kupcima časopisa. 

Krovopokrivačica? Zidarica? Soboslikarica? Zašto ne!

Tom se devizom vode u New Yorku, gdje već tridesetak godina postoji program koji potiče zapošljavanje žena u tradicionalno muškim zanimanjima – u građevinarstvu, komunalijama, prijevozu.

Politika je NEW-a – Nontraditional Employment for Women – da kroz inovativne programe omogući ženama stjecanje određenih vještina u gradu koji se svojom vizurom stalno mijenja, a da im se pri tom pruži prilika da rade upravo u onim zanimanjima u kojima će biti pod zaštitom sindikata. Iako žene u Americi po prvi put u povijesti čine polovicu radne snage, većina tih zanimanja u najnižem je platnom razredu, bez prava na dopust, bolovanje ili porodiljni. Sindikalno organizirani poslovi mogu im, s druge strane, omogućiti viši dohodak, zdravstveno osiguranje i bolje uvjete rada (prema podacima Američkog sindikalnog pokreta (www.aflcio.org) članovi/ce sindikata zarađuju u prosjeku 26% više od onih koji ne rade u sindikalno organiziranim zanimanjima; više od 75% njih ima zdravstveno osiguranje i gotovo 70% ovih radnika/ca ima pravo na mirovinu. Samo 14% radnika/ca koji nisu u sindikatu ima tu istu povlasticu), ali i zaštitu od seksualnog zlostavljanja i diskriminacije. Sindikalno organizirani poslovi relativno su sigurni i omogućuju usklađivanje posla i obiteljskih obveza, te potiču različite socijalne programe, poput ovog.

Naime, NEW je prije svega namijenjen pripadnicama manjina, inače zaposlenima na poslovima s niskim primanjima. Tim se programom, u kojemu sudjeluju i sindikati i vlada, ovim osjetljivim društvenim skupinama nastoji pružiti šansa za sigurniju budućnost. Koordiniranim je aktivnostima broj građevinskih radnica u New Yorku tijekom godina značajno narastao. Od 2005. godine više je od 600 žena završilo ovakav program strukovnog naukovanja te su pronašle posao kao električarke, stolarice, vodoinstalaterke, soboslikarice ili pak operativne inženjerke. Još 225 žena pronašlo je posao u energetskom sektoru, sektoru prijevoza i industriji održavanja pogona.

NEW svojim budućim diplomanticama nudi mogućnost da, uz teorijsku nastavu i procjenu njihovih fizičkih mogućnosti, nauče ponešto i o tome kako razvijati neki proizvod ili uslugu i kako ga plasirati na tržište. Svaki od tri ponuđena programa, ovisno o njegovom curriculumu, omogućuje temeljno obrazovanje iz građevinarstva, drvodjeljstva ili pak električarskih poslova, bojanje, podizanje i prenošenje tereta, zanatsku matematiku, kao i osnovni trening iz očuvanja zdravlja i sigurnosti na poslu. Studentice također imaju priliku upoznati se sa programima strukovnog naukovanja i sindikalne nadležnosti. NEW ih poučava i kako prevenirati seksualno zlostavljanje ili diskriminaciju, kako razgovarati na intervjuu za posao ili se pripremiti za stažiranje u određenim zanatima.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj su u 2009. godini žene činile 45,2% radne snage.  Pri tome su, očekivano, podzastupljene u poslovima poput poljoprivrede, rudarstva, jednako kao i prerađivačke industrije, energetike i građevinarstva. U građevinarstvu je tako 2009. godine radilo tek 11,8% žena, ali pogledamo li omjer dohodaka u ovim zanimanjima žene zaposlene u građevinarstvu imaju u prosjeku veći dohodak od muškaraca (prosječna neto plaća žena u građevinarstvu je 4628 HRK, a za muškaraca 4368 HRK). Slično je i kad je u pitanju, primjerice, rudarstvo, što upućuje na to da je taj i inače malen broj žena u ovim zanimanjima vjerojatno zaposlen na određenim inženjerskim, administrativnim ili upravnim poslovima.  

Na internetskim stranicama hrvatskih građevinskih tvrtki ne postoje rodno označena zanimanja,  pa se tako možemo susresti isključivo s “kvalificiranim građevinskim radnicima, zidarima, tesarima, armiračima i poslovođama”. Tvrtka ponekad napominja da “kroz obuku i kontinuirano učenje zaposlenika nastoji povećati resurse znanja…”, te ističe svoje zadovoljstvo “brojem radnika koji su stručno osposobljeni za proizvodna zanimanja”. Nacionalni se plan za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u krizi orijentira na zapošljavanje mladih bez isukustva, dugotrajno nezaposlenih osoba (trend koji mnogo češće zahvaća žene), zapošljavanje osoba iznad 50 godina, kao i osoba s invaliditetom.  HZZ sudjeluje, kako se to navodi na njihovim stranicama u “aktivnostima obrazovanja nezaposlenih osoba  s ciljem povećanja usklađenosti njihovih kompetencija  s trenutnim i prognoziranim potrebama na tržištu rada”. U ovim je programima tijekom 2009. sudjelovalo ukupno 347 nezaposlenih osoba, od kojih 67% žena. Obrazovni programi koje pokrivaju ovakve aktivnosti su: informatičko obrazovanje, ugostiteljstvo, ekonomija, trgovina i poslovna administracija, graditeljstvo, tekstil i koža, strojarstvo, brodogradnja i metalurgija te osposobljavanje u području osobnih usluga. Iako podataka o pojedinačnim zanimanjima i osobama koje se za ta zanimanja obrazuju, ili prekvalificiraju, nema, u podacima Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja u 2009. godini navodi se kako je najveći broj osoba bio uključen u obrazovanje za zanimanja vezana za “knjigovodstvo i financije (knjigovođa, operater na računalu), turizam i ugostiteljstvo (pomoćni kuhar, sobarica) te graditeljstvo (rukovatelj viličarom, rukovatelj građevinskim strojevima)”.

Ovakva rodna raspodjela zanimanja zapravo ukazuje na praksu Zavoda za zapošljavanje. No, možda su zemlji u kojoj je stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2010. iznosila 18,7% potrebni neki iskoraci. Iako je građevinska industrija jedna od onih koje su prve i teško nastradale u recentnoj ekonomskoj krizi, za vjerovati je da je moguće napraviti neke iskorake prema otvaranju tradicionalno muških zanimanja i za žene. U situaciji u kojoj se ženama nude samo slabo plaćeni uslužni i sezonski poslovi, teško je vjerovati da se niti jedna od njih ne bi željela prekvalificirati primjerice za vozačicu tramvaja. Ili viličara. Žene nisu nemoćne, niti fizički nesposobne obavljati takve poslove, samo im u nastojanjima da promijene od rođenja zacrtanu im sudbinu ponekad valja i institucionalno pomoći.