Srbija će zabraniti neofašističke organizacije

Ravnatelj srpske policije Milorad Veljović potvrdio je jutros da je među 249 privedenih osoba u neredima nakon jučerašnje Parade ponosa u Beogradu u pritvoru zadržan i vođa neofašističkog pokreta Obraz, Mladen Obradović. Pokazuje li to da Srbija ovoga puta misli ozbiljno?

Veljović drži Obradovića jednim od glavnih organizatora nereda te ocjenjuje da su napadi na policiju bili izuzetno organizirani, sinkronizirani te da se nisu slučajno dogodili.

To je ilustrirao činjenicom da je preko 60 posto privedenih iz unutrašnjosti Srbije, što znači da je akcija očito uvježbavana.

Konačnu brojku ozlijeđenih policajaca Veljović je zaokružio na 132, a u neredima je stradalo i 25 građana. Oštećeno je 15 službenih vozila i velika količina zaštitne opreme, javlja Mondo. Nakon potvrde da su demonstracije organizirale neofašističke organizacije, probudilo se i srpsko pravosuđe, pa je Slobodan Homen, državni tajnik Ministarstva pravde, potvrdio da je to ministarstvo pokrenulo prijedlog zabrane desničarskih organizacija, s namjerom sprečavanja nereda poput jučerašnjih.

{slika}

Šteta nakon jučerašnjih nereda procjenjuje se na više od milijun eura, a gradske službe su dosta brzo dovele središte grada u red, pa se posljedice ne primjećuju, javlja B92.

Svećenici na čelu huligana, Palma u zoološkom vrtu

Srpski mediji danas izlaze s različitim pogledima na jučerašnje događaje, ovisno o uređivačkoj politici. U huškanju prednjači tabloid Press, koji predvodi antigej kampanju u Srbiji, vrišteći s naslovima ‘Neredi zbog gejeva’, ‘Za nerede su krive sigurnosne snage’ i ironičnim ‘Gejevi: Uspjeli smo’. Press nije propustio popratiti i izlet Dragana Markovića Palme, gradonačelnika Jagodine i protivnika Parade ponosa, u svoj zoološki vrt, istovremeno dok se odvijala parada.

Kurir iznenađuje živopisnom reportažom pod naslovom ‘Dan kada je grad gorio’, iz koje između ostalog doznajemo i da su skupine ‘navijača’ predvodili pravoslavni svećenici.

Danas primjećuje da su huligani opljačkali nekoliko trgovina i kioska na Terazijama, baš kao i prije nekoliko godina, kad su, u demonstracijama nakon priznavanja Kosova, krenule masovne pljačke. Inače, u neredima je pretučen i urednik rubrike Društvo u tom listu, Aleksandar Roknić.

E-novine i Peščanik danas posebno naglašavaju ulogu Srpske pravoslavne crkve koja je predvodila huligane, ali prenose i prijetnje s neofašističkih foruma koje se nastavljaju i nakon nereda.

Prva magistrica nogometa: Klubovi me odbijaju jer sam žena

Prišao joj je stariji kolega.

– Kako s tom dugom kosom mislite biti trenerica nogometašima?

A Petra Mandić-Jelaska, prva žena magistrica nogometa u Hrvatskoj, spremno je odgovorila:

– Svezat ću kosu u rep.

Kineziološki fakultet završila je s peticama, dobila rektorovu nagradu. Nogomet joj je cijeli život, igrala ga je od najmlađih dana, a s 25 godina je, nakon loma ruke, prestala. Igrala je za Dalmaciju iz Kaštela, potom za Dubrovnik, Slavonski Brod i Dinamo. I nekoliko utakmica za reprezentaciju.

– Čudni su ti kriteriji kako se igra za reprezentaciju. Nisu mi jasni, ne zbog mene, već i zbog boljih cura – kaže Petra, koja je igrala ofenzivnog veznog.

Prije nogometa bavila se tenisom, ali kada se pokazalo da je tenis skup sport, odustala je.

– Usto, i ozlijedila se, ali presudio je novac. Skup sport – kaže Petra.

Ali ostala je u tenisu. Zadužena je za kondicijske pripreme Ivane Lisjak, koja joj je ujedno i vjenčana kuma.

– Ivani je krenulo, osvojila je i neke turnire. Vjerujem da će brzo do stote pozicije na WTA ljestvici – smatra Petra.

A nogomet? Nema pro licenciju pa ne može na klupu naših prvoligaša. Ali sve ostalo može voditi.

– Imam Uefa A-licenciju, ali ne mogu ni nju iskoristiti. Želim biti trenerica, raditi kondicijski s nogometašima. Privatno radim s nekima, imena nisu važna jer oni imaju ugovore pa bi mogli imati problema. Lako mi je raditi s nogometašima, nikada se vičem, imam poseban pristup i trudim se da na treningu bude veselo, ali mora se ostvariti sve što zacrtamo – kaže Petra.

Otkako je magistrirala kontaktirala je s nekim klubovima.

– Nije mi problem shvatiti muškarce. Bila sam na razgovoru za jedan posao, znaju me već godinama, sve znaju, ali onda su mi rekli da me ne mogu primiti jer sam žena – kazala je Petra.

Želi biti trener Hajduka

Glas joj postao ozbiljan kada smo spomenuli odnos nogometa i žena.

– U nogometu prema ženama vlada diskriminacija. Da neki muškarac ima moje reference, već bi dobio posao. Pa nisu mi reference pale s neba, da ih ima neki muškarac, progurao bi se gdje god hoće. Kažu mi da sam super, ali sam žensko. To je glupost, kao da smo u kamenom dobu, takvi me odgovori vrijeđaju. Što trebam, proći ispod duge i promijeniti spol. No, neću odustati, nema šanse – odlučna je Petra.

Hajduk bi mogao imati trenericu ženu. Barem u mlađim kategorijama.

– To mi je san snova – kaže Petra.

Istodobno sa studijem Petra je gurala i sudačku karijeru.

– Idem dalje i sa sudačkom karijerom. Možda i do Prve lige, tjelesni ispit mogu položiti, u to sam uvjerena. Ako žene mogu suditi u Njemačkoj, mogu i u Hrvatskoj, zar ne. Do sada nisam imala problema, davala sam i crvene kartone, igrači su bez pogovora napuštali teren – pričala je Petra.

Trenerskog uzora Petra Mandić-Jelaska nije našla ni u jednom treneru koji ju je vodio u ženskom nogometu. A sviđa joj se stil izbornika Hrvatske Slavena Bilića.

– Bilić je super, zakon je. Jako je fleksibilan, čini mi se da radi u opuštenoj atmosferi. Složio je oko sebe odličnu ekipu, igrači ga poštuju. Ima drugačiji pristup – smatra Petra.

Parada ponosa prošla bez incidenata, huligani napali policiju

“Parada ponosa” sa više od hiljadu učesnika prošla je centrom Beograda bez incidenata, do Studentskog kulturnog centra. Policija razvozi učesnike sa skupa. Posle Parade ponosa, u Studentskom kulturnom centru je održana žurka LGBT populacije, a oko 13,30 deo učesnika je policija počela da razvozi. Iako je žurka trebalo da traje do 15 sati, mnogobrojni učesnici žurku su napustili ranije i njih od Studentskog kulturnog centra do bezbednih lokacija prevozi policija. Učesnici “Parade” su posle okupljanja i otvaranja skupa u parku Manjež prošetali Nemanjinom ulicom, Ulicom kneza Miloša i Masarikovom, kako je i planirano.

Učesnici kolone uzvikivali su parole poput “Solidarno protiv fašizama”, a na čelu kolone je veliki transparent “Možemo zajedno”. Manifestaciji prisustvuje ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić, predstavnici DS-a i LDP-a, nevladinih inicijativa i Evropske unije.

{slika}

Skup je otvorio šef delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer koji je kazao da je ovo dan koji se čekao devet godina. Dežer je pre početka skupa izjavio da je reč o veoma važnoj manifestaciji i podsetio da Srbija ima dobro zakonodavstvo u pogledu zaštite ljudskih prava, i prava na versko i seksualno opredeljenje.”Bitno je da ljudi mogu da žive sa tim pravima i vrednostima”, rekao je Dežer i istakao da je Parada ponosa značajna i kao pokazatelj da društvo odbacuje nasilje.

Predstavnici organizacija za poštovanje prava LGBT osoba zatražili su od Vlade izradu i implementaciju Nacionalne strategije za borbu protiv homofobije, nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama.

{slika}

Lazar Pavlović iz Gej strejt alijanse zatražio je efikasniji rad policije i pravosuđa u slučajevima nasilja i diskriminacije, na osnovu seksualne orijentacije i slučajeva pretnji aktivistima koji se bore za poštovanje LGBT prava. Pavlović je rekao da organizatori traže i uvođenje zločina iz mržnje u Krivični zakonik. Tražimo implementaciju Zakona o zabrani diskriminacije i promociju prava na seksualnu orijentaciju, kao jednog od osnovnih ljudskih prava, rekao je Pavlović.

Boban Stojanović iz organizacije Kvirija je poručio da “nema povratka u tišinu”, što je bila jedna od poruka prve Parade ponosa koja je pre nekoliko godina održana u Zagrebu.

Majda Puača iz organizacije Kvir Srbije je naglasila da su prvi prajd 2001. godine rastruli klerofašisti, predvođeni sveštenikom Srpske pravoslavne crkve, i niko nije odgovarao.

Ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić izjavio je da je današnji dan važan za slobodu u Srbiji i da svi građani imaju pravo da iskažu svoju slobodu.

“Ovde smo da bismo pokazali da ne postoji nijedan problem zbog kojeg bilo koji građanin Srbije ne može da bude slobodan i iskaže svoju slobodu”, rekao je Čiplić koji je dočekan zvižducima i negodovanjem dela prisutnih učesnika parade.

Centralna bina sa koje se puštala muzika bila je okićena balonima duginih boja, kao i zastavama sa istim bojama, a učesnici, kao i oni koji su podržavali skup, nosili su zastave na kojima pise “Mir”.

Demoliranje Beograda, još jednom

Za to vreme na ulicama Beograda, više od 90 osoba povređeno je u sukobima huligana – protivnika “Paradi ponosa” i policije.  Pričinjena je veća materijalna šteta, situacija se smiruje. U sukobima je povređeno 80 policajaca i desetak civila, a dva policajca su zadobila teže povrede, rečeno je u MUP-u. U Urgentnom centru ukazana je tokom prepodneva pomoć za 57 povređenih, među njima 50 policajaca. “Država je potpuno spremna da se obračuna sa vandalima”, poručio je predsednik Srbije Boris Tadić.

Nakon višečasovnih incidenata i sukoba protivnika “Parade ponosa” i izgrednika sa policijom i žandarmerijom, situacija u Beogradu se stabilizuje, rečeno je u MUP-u.

{slika}

Oko 15 sati ulice u samom centru Beograda i na Studentskom trgu su prazne, bez izgrednika. Policija, kako se navodi, obezbeđuje sve značajnije objekte u gradu, uključujući i ambasade Holandije, Francuske, Slovenije i Austrije. Napadnuta su sedišta DS-a i SPS-a, pričinjena je velika materijalna šteta, zapaljeno je više automobila, među kojima ima i policijskih.

Sukobi su počeli na Slaviji, potom na Terazijama, gde su prvi put kamenjem napadnuti policajci. Huligani su se pregrupisali ispred Skupštine Srbije i potom u Bulevaru kralja Aleksandra gde se desio prvi veći sukob. Policija je suzavcima rasterivala demonstrante kod Palate Albanije, gde ih je prethodno potisnula sa Terazija. Izgrednici su gađali policiju kamenicama, ali i saobraćajnim znacima. 

{slika}

Kamenicama je napadnut i mobilni digitalni mamograf kupljen od sredstava donatora i B92. Mamograf je oštećen u centru grada, u vreme dok su lekari pregledali pacijentkinje. Protivnici Parade ponosa su i kod Kalenićeve pijace napali policiju, koja ih je potisnula prema Vukovom spomeniku. Prilikom tom sukoba, bilo je povređenih policajaca. Prema policijskim izvorima sa terena, ova grupa izgrednika prethodno je upala u prostorije Demokratske stranke u Krunskoj ulici, koje su demolirali i izazvali požar. Kako se navodi, tom prilikom su napali i vatrogasce, koji su došli da intervenišu.

Država najavila odgovor na nasilje

Vlada Srbije i predsednik Tadić najoštrije osudili vandalizam i nasilje huligana na ulicama Beograda. Vandalima će se suditi, poručuju nadležni.”Izgrednici i organizatori nasilja biće uhapšeni i privedeni pravdi”, najavio je predsednik Srbije Boris Tadić.

Pravo na slobodno izražavanje je zagarantovano Ustavom, rekao je Tadić i upozorio da napad na pripadnike policije predstavlja napad na državu Srbiju. Kako saopštava Pres služba predsednika Srbije, Tadić je poručio da je država potpuno spremna da se obračuna sa vandalima i huliganima koji ugrožavaju bezbednost građana Srbije.

“Srbija će obezbediti ostvarivanje ljudskih prava za sve građane, bez obzira na njihovu različitost i nikakvi pokušaji da im se sloboda uskrati nasiljem neće proći”, zaključio je Tadić. Vlada Srbije je saopštila da preduzima sve zakonske mere da obezbedi javni red i mir i da vinovnike i organizatore nasilja na ulicama Beorgada privede pravdi.

“Srbija je demokratska zemlja u kojoj svako ima pravo na slobodno izražavanje, ali niko ne može nekažnjeno da ugrožava javni red, napada pripadnike policije i uništava grad i imovinu građana”, navodi se u saopštenju. Vlada Srbije upozorava da će svaki vinovnik i organizator današnjeg vandalizma na ulicama Beograda biti izveden pred lice pravde.

Napadnuti aktivisti Žena u crnom

Organizacija Žene u crnom navodi da su protekle noći dva mladića upala u njihove prostorije u Jug Bogdanovoj ulici u Beogradu i čekićem napala aktiviste. “Da se nije radilo o slučajnom incidentu pokazuje to da su mladići u prostorije ušli tražeći pedera među prisutnima, želeći da se fizički obračunaju”, navodi se. Žene u crnom ocenile su da su motivi napada politički stavovi i homofobija i zatražile od nadležnih državnih organa da što pre pronađu počinioce i kazne ih.

“Politički motivisan napad na aktivistkinje i aktiviste “Žena u crnom” desio zato što jasno i nedvosmisleno podržavamo prava LGBT populacije kao i organizaciju Parade ponosa, kao što politički angažman “Žena u crnom” ujedno podrazumeva i jasnu osudu zločina počinjenih u naše ime”, navodi se u saopštenju “Žena u crnom”. U Hitnoj pomoći agenciji Beta rečeno je da je u napadu povređena jedna žena, ona je sa posekotinom kapka i povredom nosa prevezena na Urgentni centar.

Policija se još nije oglasila o ovom incidentu.

Održavanje parade je pokazatelj koliko je Srbija napredovala na polju poštovanja ljudskih prava

U centru Beogradu sutra će, iz trećeg pokušaja, biti održana prva Parada ponosa. Samoj manifestaciji je prethodila verovatno najduža ikada javna rasprava.

Vlast je pokazala posvećenost da Prajd bude bezbedno održan, ali je i istaknuto da je od manifestacije još važnije kakve će se promene u društvu dogoditi nakon nje ocenili su učesnici tribine.

Tribinu je organizovala švedska organizacija “Civil right defenders” . Borci za ljudska prva i zaštitnici prava građana, kao i LBGT zajednica smatraju da je održavanje “Prajda” samo prvi korak.

“U ovom momentu, ako pogledamo u medijima i javnom diskursu šta možemo čuti o događaju koji će se desiti sutra, stiče se utisak da društvo nije možda dovoljno obavešteno, nije dovoljno svesno”, kaže Ivana Hauard, američka Nacionalna zadužbina za demokratiju.

“Mislim da je samo održavanje “Prajda” jednostavno jedan sasvim neophodan korak do kojeg mora doći, kako bismo uopšte došli do toga da se otvori da vrsta komunikacije i to osvešćivanje društva, kako bi svima bilo jasno koliko su prava LBGT zajenice jednako važna kao i prava bilo koje druge grupe ili individue u društvu”, smatra ona.

Održavanje parade kao i bezbednost njenih učesnika biće jasan pokazatelj pokazatelj koliko je Srbija napredovala na polju poštovanja ljudskih prava.

“Što se tiče javnog mnenja, mislim da je to oblast u kojoj se dokazuje odlučnost. 83 odsto Francuza je 1981. godine bilo za smrtnu kaznu i bio je dovoljan samo jedan predsednik koji je imao viziju boljeg društva da je ukine. Danas ćete retko koga u Francuskoj sresti da se zalaže za smrtnu kaznu”, reako je David Diaz, “Amnesty International”.

“U Španiji je većina bila apsolutno protiv istopolnih brakova, usvojen je zakon i danas se to pitanje uopšte ne postavlja. Izazivam ovdašnje političare da budu hrabri i pokažu odlučnost. Granice demokratije čine ljudska prava a politička elita treba da usmerava javnost i pokaže dokle sežu te granice”, kaže on.

“Pošto umem da čitam ćirilicu, čestitam beogradskim vlastima, zato što sam sinoć po gradu pročitala mnogo grafita “Smrt pederima”. Jutros sam prošla istim tim ulicama i sve je bilo očišćeno, to je jako pozitivan znak. Parada ponosa nije važna samo za LBGT zajednicu, već za ljudska prva uopšte. Ako najomraženija grupa u jednom društvu ima slododu mišljenja, izražavanja i okupljanja, onda znate da živite u demokratiji. Čak, iako mrzite homoseksualce, razmislite o tome da ako postoji razlog da se osnovna prava oduzmu nekom homoseksualcu, postoji razlog da ih i vama jednog dana oduzmu”, kaže Kler Dimijon, “Pride Solidarity”.

Paradi ponosa će pored ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića, prisustvovati zaštitnik građana Saša Janković i poverenik za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić, ali i šef misije OEBS Dimitrios Kipreos, šef delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer i ambasador Saveta Evrope u Beogradu Konstantin Jerokostopulos.

Učesnici tribine su istakli da pored LBGT zajednice i žena među one čija ljudska prava se načešće i najviše krše spadaju Romi.

Iseljavanje 36 Roma iz Vojvođanske ulice u Beogradu, sapada u najnoviji primer u Srbiji ocenili su učesnici tribine.

Pavlović: LGBT osobe traže svoja prava

Parada ponosa je politički skup, na kojem će LGBT osobe zatražiti od države svoja prava, rekao je jedan od organizatora šetnje, Lazar Pavlović iz Gej strejt alijanse.

On je ukazao na visok stepen homofobije u srpskom društvu.

“Prema poslednjim istrazivanjima koje je radila Gej strejt alijanasa, dakle jedan parametar koji govori o tome je upravo da 67 odsto populacije u Srbiji smatra da je homoseksulanost bolest. U tom smislu jeste velika i mi ćemo se na Paradi ponosa obratiti upravo državi sa svojim političkim zahtevima koje imamo jer LGBT osobe u srpskom društvu, pored svih drugih problema, koje dele sa ostalim građanima imaju dodatne probeleme samo zbog toga sto su gejevi i lezbejke bi ili transrodne ososbe”, kaže Pavlović.

Preminula Milka Planinc

U 87. godini u Zagrebu je preminula Milka Planinc, bivša predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFRJ te žena koja je deset godina bila na čelu Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske.

Milka Planinc rodila se u Drnišu 1924. godine. 1930. godine seli se u Split, gdje je živjela do 1947. U Drugom svjetskom ratu stupila je u partizanski pokret, najprije u Hvarsko-viškom partizanskom odredu, a poslije je bila vodni delegat, pa, sve do svršetka rata, komesar čete za vezu XI. dalmatinske brigade. Na kraju rata imala je čin poručnika.

Od 1947. Milka živi u Zagrebu, a od 1949. slijedi njezin uspon u političkom životu SR Hrvatske i SFRJ. Slamanjem Hrvatskog proljeća, Milka Planinc dolazi na čelo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (1972.-1982.), gdje odlučuje, na prijedlog Josipa Vrhovca, o uhićenju “proljećara”. Prema njezinoj izjavi bili su to: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Dražen Budiša, Šime Đodan, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i još nekoliko osoba.

1977. godine protiv nje je unutarpartijske intrige vodio Josip Vrhovec, no zaštitio ju je sam Josip Broz Tito. Bila je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 16. svibnja 1982. do 15. svibnja 1986.. Za njezina mandata je donesen Dugoročni program ekonomske stabilizacije.

Jedina je žena u povijesti koja je bila premijerka jedne socijalističke zemlje.