sdadmin, Author at Libela - Page 1579 of 1806

Kako EU može učiti iz ratnog i post-ratnog iskustva zemalja bivše Jugoslavije?

Posted on March 18, 2010 by sdadmin

POZIV NA OKRUGLE STOLOVE

Kako EU može učiti iz ratnog i post-ratnog iskustva zemalja bivše Jugoslavije?

Kada države nastale raspadom Jugoslavije postanu punopravne članice Europske Unije biti će jedine države članice s nedavnom ratnom prošlosti i direktnim iskustvom u izgradnji mira. Nedostatak nastojanja u prikupljanju, evaluiranju i artikulaciji grass-root iskustva u ratnom i post-ratnom vremenu u zemljama bivše Jugoslavije veliki je gubitak za formiranje nacionalnih i regionalnih politika koje se odnose na poslijeratnu obnovu i razvoj te izgradnju mira općenito. Iskustvo oružanog sukoba koji je obilježio dezintegraciju jugoslavenske federacije trebalo bi artikulirati i integrirati u politike izgradnje mira, prevenciju sukoba te zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske Unije.

Centar za mirovne studije organizira dva okrugla stola u Zagrebu koja su koncipirani na način da gosti uvodničari/ke daju kratak uvod a zatim slijedi rasprava u kojoj je važan doprinos sudionika/ica i u kojoj vas potičemo da sudjelujete vašim komentarima, iskustvom ili mišljenjem. Cilj nam je prikupiti doprinose iz Hrvatske ali i cijele regije. Diskusije će se snimati i transkribirati te na kraju objaviti u publikaciji pod nazivom: “Kako EU može učiti iz ratnog i post-ratnog iskustva zemalja bivše Jugoslavije u odnosu na primjenjive modele izgradnje mira?” Prikupljene preporuke biti će prezentirane relevantnim institucijama Europske Unije, kreatorima sigurnosnih politika na EU nivou te europskim nevladinim organizacijama u području izgradnje mira.

Prvi okrugli stol na temu: “Grass root iskustva izgradnje mira” održati će se:

22.3.2010. u ponedjeljak, 11h – 14h, u prostoru Kuće ljudskih prava u Zagrebu

Na ovaj okrugli stol pozivamo sve s iskustvom izgradnje mira da prezentiraju svoja iskustva direktne izgradnje mira koja mogu biti pretočena u preporuke za prevenciju sukoba ili upravljanje krizama. Prvenstveno nas zanimaju preporuke iz perspektive organizacija civilnog društva. Kako smo gradili mir? Što je učinjeno dobro što loše? Što drugi mogu naučiti iz našeg iskustva? Koji su primjeri dobre prakse? Mogu li se oni prenjeti i na druge sukobe?

Drugi okrugli stol na temu: “Sigurnosne politike izgradnje mira u zemljama bivše Jugoslavije”

8.4.2010. u četvrtak, 10h – 14h, u Europskom domu u Jurišićevoj 1 u Zagrebu

Na ovaj okrugli stol pozivamo sve s interesima za kreiranje sigurnosnih politike EU na temelju iskustva sukoba u bivšoj Jugoslaviji da pridonesu raspravi o mogućim budućim prevencijama sukoba i post-ratnog oporavka društva. Kako EU politike mogu prevenirati sukobe? Kako mogu doprinjeti post-ratnom oporavku? Što je bilo dobro, a što loše u EU pristupu sukobu i post-ratnom oporavku naše regije?

Obzirom da postoji mogućnost pokrivanja djela putnih troškova molim vas da ispunite prijavu u prilogu te je pošaljete na cms@cms.hr ili na fax +385 1 482 00 94, najkasnije do 17.3.2010. (odnosno 2. 4. za drugi okrugli stol) Nakon primanja svih prijava, kontaktirati ćemo vas sa daljnjim informacijama.

Nadamo se vašem dolasku,

Lana Vego

Centar za mirovne studije

Cenzura o budućnosti javnih medija u Hrvatskoj

Posted on March 18, 2010 by sdadmin

U ovotjednoj emisiji Cenzura govorimo o budućnosti javnih medija u Hrvatskoj s posebnim fokusom na HRT, o čemu govore prof.dr. Zrinjka Peruško, predstojnica Centra za istraživanje medija i komunikacije, državna tajnica iz Ministarstva kulture Nina Obuljen te Boris Bergant, predsjednik Upravnog odbora SEEMO i bivši direktor Slovenske javne televizije.

U emisiji pogledajte neke dobre europske primjere kao što je primjer Češke javne televizije, te loš primjer Mađarskog MTV-a koji se od javne televizije, pod pritiskom vlasti, pretvorio u karikaturu.

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “CENZURA PLUS” uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a emitira se u petak u 19.3. u 21:00h (reprizno u subotu), na TV Jadranu. Emisiju Cenzura možete pratiti i na Max TV-u i B Net-u, a idućeg tjedna na internet televiziji Smart TV (www.smarttv.com). te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.

Predstavljanje knjige Virginie Wolf “Između činova”

Posted on March 18, 2010 by sdadmin

Centar za ženske studije

sa zadovoljstvom Vas poziva na predstavljanje druge knjige drugog kola Biblioteke Virginia Woolf:

Virginia Woolf

IZMEĐU ČINOVA

u ponedjeljak, 22. ožujka 2010. godine u 19 sati,

u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, prvi kat.

O knjizi će govoriti urednica biblioteke Iva Grgić, Lada Čale Feldman, Biljana Dojčinović Nešić i Lovro Škopljanac.

Posljednji, nedovršeni roman Virginije Woolf Između činova (1941) propitujući probleme suočenja s nacionalnom poviješću te naviješćujući Drugi svjetski rat, navedene teme ne zaboravlja, ali ih sukladno zahtjevima žanra kojem pripada i preko čijih se granica, osobitim odnosom prema kazališnoj umjetnosti, prelijeva, donosi isprepletene s krhkom mrežom emotivnih odnosa što povezuje niz neobičnih ženskih i muških likova. Roman je preveo Lovro Škopljanac.

Dosad objavljeno u Biblioteci Virginia Woolf: Vlastita soba, Tri gvineje, Obična čitateljica, Pisma Viti.

Veselimo se Vašem dolasku!

Centar za ženske studije/
Centre for Women’s Studies
Dolac 8
10000 Zagreb
Croatia

tel: 385 1 48 72 406
e-mail: zenstud@zamir.net
www.zenstud.hr

Žene na tržištu rada i Žensko poduzetništvo

Posted on March 18, 2010 by sdadmin

O položaju žena na tržištu rada i situaciji u ženskom poduzetništvu raspravljali/e su sudionici/e dvaju okruglih stolova održanih 08. i 15. ožujka u okviru Multimedijske manifestacije “Dani žena u Zlatnim vratima”.

Prema podacima Podružne službe HZZ Split, stanje na tržištu rada u Splitsko-dalmatinskoj županiji posijednjih nekoliko mjeseci dostiže alarmantne brojke (Renato Jerončić, HZZ), koje istovremeno potvrđuju i bazičnu diskriminaciju žena (Mirjana Kučer, Domine). Situacija u ženskom poduzetništvu također svjedoči u prilog teške lokalne i globalne ekonomske krize, a također i nezadovoljavajućeg i neuravnoteženog položaja žena poduzetnica (Dragica Jerkov, Krug). Pored potrebe za primjenom načela ravnopravnosti spolova, uključivanja poltičkih struktura u stvaranje uvjeta za provođenje politike jednakih mogućnosti (Ivanka Luetić Boban, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije; Sandra Mitrović Nikšić, Forum žena SDP-a, Omiš), nužno je zajedničko djelovanje svih dionika – poslodavaca, sindikata i organizacija civilnog društva – na iznalaženju novih načina za zapošljavanje i brži ulazak i ostanak žena na tržištu rada (Vesna Ivić – Šimetin, HUP). Nevladine organizacije i udruge civilnog društva, komunikacija, umrežavanje, suradnja i usklađivanje aktivnosti s ciljem osnaživanja žena, osvještavanje, te uključivanje i edukacija svih dionika, neizostavni su i učinkoviti čimbenici u razvoju civilnog društva, pa tako i na tržištu rada (Ivanka Buzov, Domine).

Međusobna razmjena znanja i iskustava, kao i podrška na lokalnoj i globalnoj razini, naročito u postojećim ekonomsko-političkim i socijalnim okolnostima, nužni su za učinkovitije osmišljavanje i primjenu novih modela na tržištu rada, kao što su npr. samozapošljavanje i samofinanciranje, te socijalno poduzetništvo koje promovira ženske feminine principe globalnog (samo)održivog razvoja.

Segregacija romske djece je protuzakonita

Posted on March 17, 2010 by sdadmin

Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava jučer je u slučaju Oršuš i ostali protiv Hrvatske donijelo presudu kojom se segregacija romske djece u posebnim razrednim odjeljenjima ocjenjuje kao protuzakonita diskriminacija i povreda Europske konvencije o ljudskim pravima.

Slučaj Oršuš obuhvaća četrnaestoro djece, polaznika redovitih osnovnih škola u tri hrvatska sela, koja su svrstana u romska razredna odjeljenja zbog navodnih jezičnih poteškoća. Podnositelji tužbe tvrde da je njihovo svrstavanje u romska razredna odjeljenja očita diskriminacija na temelju etničke pripadnosti. Politika dotičnih škola našla je podršku i u općenito negativno nastrojenom većinskom lokalnom stanovništvu prema Romima.

Podnositelje tužbe na sudu su zastupali Europski centar za prava Roma (ERRC), Hrvatski helsinški odbor te lokalna odvjetnica Lovorka Kušan. Slučaj je došao pred Europski sud za ljudska prava 2004., a nakon negativne presude donesene 2008.., podnesena je žalba i slučaj je dospio pred Veliko vijeće.

“Presuda Velikog vijeća od velike je važnosti za podnositelje tužbe kao i za ostalu romsku djecu u Hrvatskoj te potvrda da su bili izvrgnuti protuzakonitoj diskriminaciji,” rekla je odvjetnica L.Kušan. “Na Vladi je da se pobrine da ovoj protuzakonitoj praksi dođe kraj i da se oštećena romska djeca obeštete.”

Sud je svakom od podnositelja tužbe dodijelio 4.500 eura nenovčane odštete uz dodatnih 10.000 eura za sve prouzrokovane troškove.

“Današnja presuda zaokružuje sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava vezano za učestale uzroke segregacije s kojom se susreću romska djeca u obrazovnim sustavima diljem Europe” rekao je Robert Kushen, upravitelj Europskog centra za prava Roma. “Nacionalne vlade moraju poduzeti odlučne mjere za okončanje segregacije u obrazovanju u svim njezinim pojavnim oblicima i poticanje istinske integracije ove djece unutar školskog sustava.”

Presuda Velikog vijeća nastavlja se na ranije odluke suda koje su na neki način označile prekretnicu, u slučajevima D.H. i ostali protiv Republike Češke i Sampanis protiv Grčke, koje su segregaciju romske djece u škole za djecu s mentalnim poteškoćama ili unutar redovitih škola ocijenile kao etničku diskriminaciju.

“Oršuš daje do znanja da manjkavo poznavanje jezika ne može biti temelj za rasnu segregaciju,” kaže član odbora Europskog centra za prava Roma i izvršni direktor Pravne inicijative Otvorenog društva James A. Goldston, koji je pomogao u ovom slučaju. “Segregacija je u Europi uvriježena, i došlo je vrijeme da se obračunamo s tom ponižavajućom praksom.”

Pozitivna presuda Velikog vijeća je veliki korak za unaprjeđenje prava Roma općenito, kao i prava na jednako obrazovanje romske djece i ostalih skupina na marginama društva.

The European Roma Rights Centre (Europski centar za prava Roma) je međunarodna javna organizacija za pravnu pomoć koja djeluje na području borbe protiv diskriminacije Roma i ugrožavanja njihovih temeljnih ljudskih prava. Aktivnosti Centra uključuju strateške sudske postupke, međunarodnoposredovanje, istraživanje, kreiranje politika i obuku romskih aktivista.

The Open Society Justice Initiative (Pravna inicijativa Otvorenog društva) koristi se pravnim instrumentima kako bi zaštitila ljude diljem svijeta. U sudskim postupcima, posredovanjem, istraživanjem, tehničkom pomoći, Pravna inicijativa otvorenog društva promiče ljudska prava i izgrađuje pravne kapacitete otvorenih društava.

The Croatian Helsinki Committee (Hrvatski helsinški odbor) bavi se zaštitom i promicanjem ljudskih prava u Hrvatskoj. Potiče razvoj institucija demokratskog društva i pravne države, te pomaže žrtvama povreda ljudskih prava.

Projekt “Cvjetni” nije od javnog interesa!

Posted on March 17, 2010 by sdadmin

Gfk Centar za istraživanje tržišta u suradnji sa zagrebačkim uredom Heinrich Böll Stiftunga proveo je početkom ožujka 2010 godine ispitivanje javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku od 500 građana/građanki Grada Zagreba. Ovo kratko istraživanje bilo je usmjereno na percepciju javnosti o razvoju grada, upravljanju resursima i proračunom, kao i na stavove javnosti u slučaju ‘Varšavske’.

Iz rezultata istraživanja vidljivo je da:

 je čak dvije trećine građana Zagreba nezadovoljno sadašnjom politikom upravljanja gradskim resursima i proračunom Grada Zagreba;

 više od polovice građana smatra da će – ako se nastavi upravljati Zagrebom kao što se to čini danas – za deset godina Zagreb biti jedan od zapuštenijih gradova sa nižim standardom, lošijom kvalitetom življenja i nedostatkom mogućnosti da građani oblikuju daljnji razvoj grada;

 čak 86% građana podržava aktivnosti i metode Prava na grad i Zelene akcije;

 više od polovice građana smatra da projekt “Cvjetni” nije od javnog interesa;

 više od dvije trećine građana uopće ne podržava ustupanje javnog prostora pješačke zone za potrebe projekta “Cvjetni”;

 čak 83% građana preferira proširenje pješačkih zona u centru grada u odnosu na izgradnju novih podzemnih garaža;

 više od tri četvrtine građana ne smatra opravdanom policijsku intervenciju u Varšavskoj ulici ;

 građani Zagreba za slijed događaja u Varšavskoj najveću odgovornost pripisuju zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i Gradskoj skupštini

Izbor iz rezultata istraživanja sa grafičkim prikazima i više informacija možete naći u prilogu.

1. U kojoj mjeri ste zadovoljni sa sadašnjom politikom upravljanja gradskim budžetom i resursima u gradu Zagrebu?

{slika}

2. Ukoliko se nastavi upravljati gradom Zagrebom sljedećih deset godina na način na koji se to danas radi, što mislite kakav će grad Zagreb biti u 2020.-oj godini?

{slika}

3.Podržavate li aktivnosti i metode Prava na grad i Zelene akcije?

{slika}

4. Podržavate li ustupanje javnog prostora pješačke zone u Varšavskoj ulici za potrebe privatnog projekta “Cvjetni”?

{slika}

5. Smatrate li opravdanom policijsku intervenciju nad aktivistima u Varšavskoj ulici koji su protestirali zbog projekta “Cvjetni”?

{slika}

6. Što mislite tko je najodgovorniji za cijeli slijed događaja u svezi projekta Cvjetni?

{slika}

7. Zamislite da postoje samo dvije mogućnosti u svezi uređenja centra grada koje ćemo Vam sada pročitati. Za koju biste se Vi odlučili, ako morate jednu odabrati?

{slika}