Kako bi vi mijenjali seksualnu orijentaciju djeteta?

Ženska mreža Hrvatske reagira na iskazivanje diskriminativnih stavova po osnovi seksualne orijentacije i omalovažavanja ljudi predsjedničkog kandidata Milana Bandića u sučeljavanju predsjedničkih kandidata 30. prosinca 2009. u 20 sati na HRT-u.

Naime, na pitanje novinara: “Ukoliko saznate da vam je kćer lezbijka, da li biste joj dopustili da živi u istospolnom braku?” g. Bandić odgovorio je Živimo u 21. stoljeću, no učinio bih sve kroz odgoj da do toga ne dođe”.

Ovim putem javno postavljamo pitanje g. Bandiću “Koje odgojne metode smatrate prikladnima upotrijebiti kako biste promijenili seksualnu orijentaciju djeteta?”

Seksualna orijentacija je dio identiteta pojedinca, a negiranje osobama za vrijeme odrastanja prava na samoopredjeljenje je napad na osobnost pojedinca/ke.

Podsjećamo g. Bandića da je Ustavom propisano (čl.63.st.2.): “Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti”, dok je diskriminacija na temelju seksualne orijentacije zabranjena u hrvatskom zakonodavstvu nizom zakona.

Iskazivanje ovakvih diskriminativnih stavova predsjedničkog kandidata odraz je omalovažavanja ljudi po osnovu njihove seksualne orijentacije i stvara okruženje u kojem je isto opravdano, ako ne i poželjno. Takvo okruženje protivi se civilizacijskim načelima ravnopravnosti u društvu i predstavlja istinsku degradaciju svih postignuća u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Činjenica da jedan predsjednički kandidat na sučeljavanju pokazuje nepoznavanje zakonodavstva svoje države, kao i nepoštovanje prema osnovnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama kroz korištenje diskriminativnog diskursa u javnosti, zabrinjavajuće je za sve građane i građanke Republike Hrvatske kojima je stalo do izgradnje demokratskog društva s poštovanjem prava pojedinca/-ke na vlastiti identitet i samoopredjeljenje.

Stoga tražimo javnu ispriku od gospodina Bandića, kao i garancije da na isti način više neće postupati.

Sanja Juras,
koordinatorica Lezbijske grupe Kontra
Bojana Genov,
koordinatorica Ženske mreže Hrvatske

Mirjana Nazor u Cenzuri

TV EMISIJA CENZURA     PETAK  01.01.2010.

Vrijeme darivanja,dobrote i suosjećanja je barem teorijski stiglo. Međutim naša svakodnevnica po mnogočemu odudara od uobičajenog blagdanskog ozračja. Toliko gladnih, očajnih i nesretnih ljudi u našoj zemlji već davno nije bilo.

O tome koliko smo pojedinačno i kao zajednica spremni doprinjeti pravednijem društvu, u Cenzuri, razgovaramo sa Prof.dr. Mirjanom Nazor.

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “Cenzura Plus”, a emitira se izravnim prijenosom u petak u 21:00h, na TV Jadranu. Emisiju je moguće pratiti i na Max TV-u i B Net-u (i reprizno, subotom u 13.30 h), a tijekom slijedećeg tjedna i na internet televiziji Smart TV, te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.

Glas žena u BiH

KP: Fondacija CURE prošle je godine pokrenula inicijativu Oživljavanje ženskog pokreta u BiH. Možete li nam nešto više reći o tom projektu?

FC: Oživljavanje ženskog pokreta u BiH je dugoročna CURE inicijativa koja promoviše dostignuća bh. ženskih grupa. Fondacija CURE je posvećena kreiranju i jačanju bh. ženskog društva i feminističkog pokreta na duge staze i to je glavni razlog što je tokom 2008. godine realizirana inicijativa Oživljavanje ženskog pokreta u BiH. Inicijativa nudi edukacije i kreativne resurse o ženskim grupama dostupne javnostima na jednostavan i besplatan način. Osnaživanje ženskog pokreta u BiH kao dugogodišnja inicijativa obuhvaća više procesa, a CURE su do sada uradile:

  • Kompletirano istraživanje o opremljenosti, uslugama, potrebama bh. ženskih grupa;
  • Kreiran je i objavljen Direktorij ženskih grupa u BiH (bhs i engleski jezik), koji raste u obliku online platforme i zajednice;
  • U 2009. godini su isplanirane i urađene brojne edukacije – trening za predstavnice ženskih grupa u BiH i 30 radionica sa mladima iz sarajevskih srednjih škola;
  • Inicirale, kreirale i zajedno sa još 30-tak ženskih grupa usvojile Platformu Ženske mreže BiH, na konferenciji tokom PitchWise festivala ženske umjetnosti 2009. godine.

Plan je da Ženska mreža BiH raste, da se bh. feministička zajednica poveže sa drugim ženskim grupama i grupama za ljudska prava.


KP: Koliko ima ženskih grupa u BiH, kako su profilirane?


FC:
U Direktoriju Ženskih grupa BiH se nalazi 99 organizacija, ali to nije ukupan broj svih ženskih grupa, jer u BiH postoji još najmanje 50 ženskih organizacija. Naišle smo na prepreke kada su neke organizacije sporo odgovarale na upitnik, a tu je i nezainteresovanost pojedinih velikih, dobrostojećih organizacija. Još jedan od problema jest i veliki raspon između grupa ruralnih i urbanih sredina. Voljele bismo vidjeti više solidarnosti između grupa i pomoći manje razvijenim ženskim grupama da uspiju ostvariti svoje ciljeve i potrebe, jer je manjim ženskim grupama potrebna pomoć starijih, velikih grupa i upravo to može biti od primarnog značaja za dalji uspjeh i opstanak.


KP: U istraživanju ženskih grupa došli ste do informacija koje su postale važne u kreiranju Direktorija ženskih grupa u BiH. Možete li nam reći nešto više o Direktoriju?

FC: Cilj nam je bio da svaka osoba u BiH ili svijetu može doći do tačnih informacija o svakoj bosanskohercegovačkoj ženskoj grupi, na jednostavan način. Tako smo kreirale direktorij, koji smo postavile na web portal i možete ga naći ovdje. Direktorij Ženskih grupa BiH je sastavljen po organizacijama abecednim redom, a uz svaku organizaciju se nalazi misija i vizija te organizacije, kada je organizacija registrovana, ključne riječi/oblasti rada za žene i/ili sa ženama, glavni kratkoročni i dugoročni projekti.

Direktorij je dostupan na dva jezika, na bosanskom i engleskom jeziku. Datoteka omogućuje povezivanje i partnerstva, tako da svaka osoba ili organizacija može saznati sve informacije o ženskim grupama u BiH, povezati se sa njima.

Zanimljivo je da ima grupa koje nemaju infrastrukturu za komuniciranje i stoga se naš posao u ovoj domeni nastavlja, kroz e-mail podršku, jer nam je bitno da sve ženske grupe BiH opstanu i daju svoj doprinos stvaranju rodno ravnopravnog i boljeg društva.

KP: Fondacija Cure aktivna je u organiziranju brojnih radionica za srednjoškolski uzrast. Kojim se problemima bavite, koje su se teme nametnule kao, recimo tako, goruće?
    
FC:
Fondacija CURE je tokom 2009. godine educirala mlade osobe kroz tridesetak tematskih i interaktivnih radionica za osnovni i srednjoškolski uzrast. U ovim radionicama CURE su omladini predstavile spektar tema koje sežu od pravnog okvira, rodne jednakosti u BiH do naslilja u adolescentskim vezama.

Mladi su iskazali potrebu da ih se pita o njihovim stavovima, da slobodno mogu govoriti, iskazivati svoje mišljenje, da žele biti aktivni/e i iskazali/e su želju za još sličnih radionica.

CURE su uradile i edukaciju za 60-ak cura iz Zenice, Doboja, Travnika, Maglaja, TeslićaHrasnice tokom 2009 godine. U slopu Cure incijative Upoznaj svoja prava, žensku istoriju, osnaži se i aktiviraj! mlade aktivistice su prošle šestodnevnu edukaciju o najmanje dvadesetak tema koje nisu imale priliku saznati, a važne su za osnaživanje žena. Cure iz svakog grada su imale priliku da urade neku promjenu u svojoj zajednici uz podršku Fondacije CURE i tako su mlade aktivistice uspjele uraditi orginalne, odlične akcije i uključiti građanstvo u svoje aktivnosti i dodatno ih informisati i educirati.


KP: Organizirate i PitchWise, festival ženske umjetnosti, a posebno je zanimljivo da se festival održava i u Sarajevu i u Banja Luci.


FC:
I u Zenici. PitchWise festival ženske umjetnosti održavamo četvrtu godinu u Sarajevu, koji je posvećen feminističkom umrežavanju i aktivizmu. U 2009. godini smo željele okupiti umjetnice i aktivistice, umjetnike i aktiviste, koji/e svojim upornim radom kontinuirano transformišu kulturu nasilja u kulturu mira, bilo da se radi o Bosni i Hercegovini, ili široj regiji.

Mi smo imale želju i volju da PitchWise festival održimo i u drugim gradovima BiH, samo smo trebale imati osobe koje će koordinirati iz tih gradova, jer CURE fizički nisu mogle biti prisutne u drugim gradovima i organizirati sve te aktivnosti.

Ove godine, Cure iz Zenice koje su bile učesnice CURE incijative Upoznaj svoja prava, žensku istoriju, osnaži se i aktiviraj, željele su uraditi svoju prvu akciju i odlučile su se za jednodnevni PitchWise festival.

Sarajevo i Banja Luka – isto vrijeme, isto trajanje, različita mjesta. Intezivan, raznovrstan, dinamičan, energičan i vrlo posjećen festival ženske umjetnosti.
 
Svake godine, CURE PitchWise tim traga i/ili upozna novo lice s neke muzičke scene BiH, bez obzira da li rade DJ-ing ili repuju. PW je uvijek otvoren za spremne i aktivne mlade umjetnice koje mijenjaju stvari stvaranjem muzike. Mlada reperka Eya iz Hrasnice koja je ove godine kreirala pjesmu pod nazivom Cure priključila se otvaranju PW festa zajedno sa mladom reperkom iz Doboja – Sarah. Angažirani tekstovi Eye i Sarah dijele sa slušateljstvom izazove s kojim se susreću mlade žene u savremenoj BiH, i na taj način jasno poručuju kako one gledaju na stvari.

Od samog nastanka festivala, a sigurno protekle tri godine, PW kani ugostiti dinamični hor iz ZagrebaLe zbor. Ono što ih karakteriše jest spoj aktivizma i inovativne feminističke politike, ali najviše radi talenta za ono što rade uistinu izvrsno – pjevanje.
 
Fem-forum teatar je bila prilika da se kroz pozorište i pozorišne vježbe na sjajan način suočimo sa problemima koje vidimo u društvu. Jedna od poruka koja se simbolično i doslovno prikazuje kroz forum teatar jest da svaka osoba drži dio rješenja u svojim rukama.

Izložba fotografija Biljane Rakočević i Vesne Pavlović iz Srbije, dugogodišnjih fotografkinja poznate organizacije Žene u crnom Beograd su kroz svoja djela pokazale koliko je bitno dokumentiranje ženske istorije i upisivanje ženskog iskustva.

Na PitchWise festivalu ženske umjetnosti održana je X-Press sesija, ručak sa novinarima/kama, urednicima/cama na temu Zašto urednici/e sporta ignoriraju ženski fudbal?, a uvodničarka sesije bila je Samira Hurem, inače selektorica ženske fudbalske reprezentacije i trenerica ŽFK SFK 2000. Sesiju je obilježila projekcija dokumentarnog filma SFK Aldina Arnautovića (Produkcija) a praćena je izložbom fotografija Irfana Redžovića. Ženski sport nije primjećen u našoj državi, pa čak i kad se zna da su upravo fudbalerke postigle najbolji rezultat u istoriji bh. fudbala.


KP: O tome da se glas žena ne uvažava dovoljno pokazuju i Butmirski pregovori iz kojih su žene isključene, pa su neke nevladine organizacije uputile protestno pismo, kojeg su potpisnice i CURE. O čemu je riječ?

FC: Glas žena se ne uvažava, a više od polovine populacije Bosne i Hercegovine čine žene. Na Butmirskim  pregovorima, jasno se može vidjeti da u tom sastavu nema niti jedne jedine žene, iako se radi o veoma bitnim pitanjima za Bosnu i Hercegovinu. To je ogledalo položaja žena u bosanskohercegovačkom društvu. Na okruglom stolu na temu Od lokalnog do globalnog dijaloga sa EU koji je održan od 21. do 23. oktobra 2009. godine u Banja Luci, učesnice ovog okruglog stola iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije su odlučile da napišu protestno pismo koje je upućeno Carlu Bildtu, ministru inostranih poslova Švedske, koji trenutno i predsjedava EU. Zemlje članice EU imaju dužnost da vode računa o rodnom balansu u skladu sa rezolucijama, deklaracijama, pravilnicima i mapama prilikom donošenja bilo kakvih odluka na nivou EU.

Činjenica je da se u toku Butmirskih pregovora ignoriše sve gore navedeno i da su žene iz BiH isključene iz bilo kakvog procesa pregovaranja i odlučivanja, pa ih stoga i nema za pregovaračkim stolom. Naš cilj je bio da se omogući i da se odrede žene koje će sjediti za ovim pregovaračkim stolom, da se izbjegne bilo koji oblik diskriminacije kada su one u pitanju i da se napokon čuje glas žene u bitnim i ključnim stvarima za Bosnu i Hercegovinu. Butmirski procesi nisu ni do dana današnjeg završeni, niti se uopće spominje da bi se mogla priključiti neka od žena za pregovarački sto.

Mi znamo da postoje žene kvalificirane za pregovore oko budućnosti BiH i zahtjevamo da budu aktivan, sastavni dio svih procesa oko ustavnih promjena i Butmirskih pregovora.

U suradnji sa Kvina till Kvina (KtK) Švedske, činimo napor kako bismo imale predstavnice na svim odlučujućim sastancima. Više o ovim aktivnostima početkom 2010. godine…   

Iz zatvora može, iz rodilišta ne može

Na ovotjednom pregledu kaže mi moj ginekolog da mogu očekivati podmladak nešto ranije od predviđenog i to oko 10. siječnja. I tu me naravno uhvatila teška panika jerbo 10. siječnja su izbori. A izbori se ne propuštaju. Pogotovo ne ovi koji bi nam mogli donijeti Milana Bandića za predsjednika. Nisam raspoložena za emigraciju pa ću glasovati, možda pomogne. I tako se krenem informirati kako ostvariti pravo glasa u rodilištu, očekujući da to ne bi smio biti problem. Ako organiziramo glasovanje u vojnoj misiji u Afganistanu, na naftnim platformama, i u bespućima Argentine i Čilea, što ne bi glasovali bolesnici/e i privremeni stanovnici/e bolnica. Kad ono hrvatski izborni sustav ima veliko iznenađenje za mene. Ako se 10. siječnja zateknem u bolnici ne mogu glasovati. Jer Republika Hrvatska ne organizira glasovanje u bolnicama. Niti u staračkim domovima, kad smo već kod toga. Ne budi lijena, pošaljem upit Državnom izbornom povjerenstvu na koji mi oni mrtvo hladno odgovore: “Zakonom o popisima birača propisan je način i rok prethodne registracije odnosno privremenog upisa birača koji se na dan izbora (1. i 2. krug, samo 1. krug ili samo 2.krug) neće zateći u gradu ili općini u kojoj imaju prebivalište. Zakonski rok za prethodnu registraciju odnosno privremeni upis istekao je 12. prosinca 2009. godine te više ne postoji zakonska mogućnost da se birač naknadno registrira za glasovanje u 2. krugu predsjedničkih izbora izvan mjesta svog prebivališta.”. Dakle, ne samo da ne mogu glasovati u bolnici, nego se više ne mogu niti registrirati da glasujem na, bolnici najbližem, biračkom mjestu. Možda DIP misli da mi je podmladak mogao prije 12. prosinca nekako signalizirati precizan datum rođenja kako bih obavila njihovu proceduru. Mogla bih glasovati u bilo kojem hrvatskom zatvoru, uz malo truda lokalnog biračkog odbora mogla bih i mrtva glasovati, ali ne mogu glasovati u rodilištu. Jel to samo meni ironično?

 

Imamo Ministarstvo uprave, Ured za E-Hrvatsku, Državno izborno povjerenstvo kao stalno tijelo i nismo sposobni organizirati glasovanje u bolnicama?!! Ah, da, DIP-u su ovo već drugi izbori ove godine, pa su jadni potpuno stresirani od tolikog posla. Ministarstvo uprave postoji tek pola godine, nismo još ni ministru ime upamtili i ne možemo očekivati da nešto rade. Ured za E-Hrvatsku se pak sigurno još uvijek samoeducira da se ovo “e” čita kao “i”. Eh, bila su jednostavnija ona vremena kad je sve išlo po Vuku.

 

A bar predsjednički izbori nisu posebno komplicirani. Svi spadamo u istu izbornu jedinicu, imamo iste glasačke listiće, i sve što treba je spriječiti da ujutro glasujem u bolnici, a popodne na svom uobičajenom biračkom mjestu (a poznato je da se ljudi žarko žele prijaviti u bolnicu i jesti bolničku hranu samo kako bi mogli dva puta glasovati, primjerice za Milana Bandića). Neke zemlje vam omoguće da glasujete poštom, neke vam lupe štambilj doslovno na ruku ili u glasačku knjižicu te vas tako spriječe da to još negdje učinite. No, nismo mi nekakva necivilizirana zemlja da bismo ljudima lupali štmbilje. Mi jednostavno bolesnicima i novopečenim roditeljicama ne dozvoljavamo da glasuju. I to učinimo po zakonu i s poštovanjem, jel te.

Predložite članove i članice Savjeta za razvoj civilnog društva

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva (“Narodne novine” br. 140/2009.), a prema postupku provedenom sukladno Poslovniku Savjeta, Vlada Republike Hrvatske imenuje članove i zamjenike članova Savjeta iz reda udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz sljedećih područja:

demokratizacije, vladavine prava, te razvoja obrazovanja,

djelovanja mladih,

djelovanja udruga proizašlih iz Domovinskog rata,

kulture,

skrbi o djeci,

skrbi o osobama s invaliditetom,

socijalne skrbi,

športa,

tehničke kulture,

zaštite i promicanja ljudskih prava,

zaštite okoliša i održivog razvoja,

zaštite zdravlja i unaprjeđenja kvalitete življenja.

 

Na temelju Poslovnika Savjeta za razvoj civilnoga društva, donesenog na sjednici održanoj 11. prosinca 2009., kriteriji za isticanje kandidata za člana Savjeta i zamjenika člana iz reda udruga i drugih organizacija civilnoga društva su:

– da je punoljetni državljanin Republike Hrvatske,

– da nije dužnosnik političke stranke i

– da ima minimalno tri godine djelatnog iskustva u području djelovanja udruge ili druge organizacije civilnog društva koje predstavlja.

Udruge i druge organizacije civilnog društva mogu predlagati kandidate isključivo za područje u kojem djeluju. Svaka udruga odnosno formalna mreža ili savez udruga može istaknuti samo po jednog kandidata za člana i zamjenika člana Savjeta. U suprotnom se kandidatura smatra nevažećom.

 

Podatke o istaknutim kandidatima za člana Savjeta i zamjenika, udruge šalju poštom Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske, a kandidatura treba sadržavati sljedeće:

– popunjeni standardizirani obrazac za isticanje kandidata dostupan na internetskoj stranici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske,

– kopiju zadnjeg rješenja o registraciji udruge odnosno druge organizacije civilnog društva (zadnje promjene upisa u odgovarajući registar) ili izvadak iz registra ne stariji od 30 dana,

– životopis kandidata na standardiziranom obrascu,

– pismo motivacije kandidata s opisom načina komunikacije i informiranja svog područja u slučaju da bude izabran za člana Savjeta odnosno zamjenika člana,

– potvrdu o aktivnom djelovanju (profesionalnom i/ili volonterskom) u odgovarajućem području djelovanja udruge ili druge organizacije civilnog društva kontinuirano najmanje tri godine, ovjerenu od odgovorne osobe u udruzi ili drugoj organizaciji civilnog društva.

 

Rok za isticanje kandidata za članove Savjeta i zamjenike je 25. siječnja 2010, a popunjeni kandidacijski listić, sa svim potrebnim prilozima, dostavlja se isključivo poštom na adresu:

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Radnička cesta 80/V, 10000 Zagreb

s napomenom “ISTICANJE KANDIDATA ZA ČLANOVE SAVJETA”.

U roku osam dana od isteka roka za kandidiranje Povjerenstvo za izbor članova Savjeta (imenovano od strane Savjeta) pregledat će prijave pristigle u roku i utvrditi zadovoljavaju li formalne uvjete zadane pozivom te pripremiti listu važećih kandidatura.

Ured za udruge na svojim internetskim stranicama potom će objaviti sve važeće kandidature s pozivom udrugama da daju svoj glas jednom kandidatu za člana i zamjenika člana istaknutom u području njihova djelovanja. Ujedno se objavljuju i nevažeće nominacije te određuje rok od 8 dana za prigovore.

U roku od osam dana od isteka roka za glasovanje Povjerenstvo za izbor članova Savjeta utvrđuje broj glasova prispjelih u zadanom roku, prebrojava glasove po područjima i priprema popis kandidata s najvećim brojem glasova po područjima djelovanja udruga te konačne rezultate kandidacijskog i izbornog postupka dostavlja Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ured za udruge potom na svojim internetskim stranicama objavljuje popis kandidata s najvećim brojem glasova koji će biti predloženi Vladi Republike Hrvatske za imenovanje za člana i zamjenika člana Savjeta ispred pojedinog područja te popis ostalih kandidata s brojem dobivenih glasova.

Eventualna pitanja oko kandidacijskog postupka mogu se postaviti elektroničkim putem, na adresu e-pošte: info@uzuvrh.hr.

U nastavku se mogu preuzeti: Odluka o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva, Poslovnik Savjeta za razvoj civilnog društva te potrebni obrasci za isticanje kandidata.

Odluka o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva

Poslovnik Savjeta za razvoj civilnog društva

Obrazac za isticanje kandidata

Obrazac životopisa

Regionalni pilot trening na temu “EU financiranje”

Projekt “Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva” (TACSO) provodi se u osam IPA zemalja. Provoditelj projekta je SIPU International iz Švedske.

Sveukupni ciljevi projekta TACSO su jačanje civilnog društva unutar participativne demokracije, stimulacija okoline i kulture koja potpomaže civilno društvo kao i jačanje sveukupnih kapaciteta i odgovornosti organizacija civilnog društva u zemljama korisnicama IPA programa (zapadni Balkan i Turska), u cilju garancije kvalitete usluga koju pružaju organizacije civilnog društva i održivosti njihove uloge u demokratskom procesu. Važna komponenta projekta je razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, te sukladno tome organiziramo     

Regionalni pilot trening na temu “EU financiranje”

Istanbul, Turska

2.-3. veljače 2010. 

Cilj treninga

Cilj treninga je povećati kapacitete i vještine sudionika iz organizacija civilnog društva u području prikupljanja sredstava sa posebnim naglaskom na sredstva iz EU fondova. Trening  će potaknuti i motivirati organizacije civilnog društva da prodube svoje znanje i vještine u području prikupljanje sredstava. Fokus regionalnog pilot treninga će biti (1) kako razviti sveobuhvatnu strategiju prikupljanja sredstava, i (2) kako uspješno aplicirati za dostupna EU sredstva.

Zainteresirane predstavnike/ice organizacija civilnog društva molimo da najkasnije do 14. siječnja 2010. pošalju:

  • Motivacijsko pismo (slobodna forma, ne duže od jedne stranice)
  • Ispunjeni obrazac za sudionike
  • Životopis u EU formatu

Na e-mail adresu: info.hr@tacso.org