Diskriminacija svuda oko nas

 Manje od polovice ispitanika u Hrvatskoj smatra da je diskriminacija na temelju etničkog podrijetla, dobi, invalidnosti jako raširena u našoj zemlji, ali ih više od polovice drži da je diskriminacija na temelju spolne orijentacije jako raširena, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni u ponedjeljak u Bruxellesu.

Po tim rezultatima, 41 posto ispitanika u Hrvatskoj drži da je diskriminacija na temelju etničkog podrijetla jako raširena, a u zemljama EU-a taj je postotak puno viši – 61 posto.

Glede diskriminacije na temelju dobi u Hrvatskoj 47 posto ispitanika drži da je raširena, a u EU 58 posto. Na temelju invalidnosti Hrvati su također veći optimisti nego građani EU-a, 44 posto ih smatra da je raširena, a u EU-u 53 posto.

Međutim, glede spolne orijentacije 53 posto ispitanika u Hrvatskoj drži da je diskriminacija jako raširena, a u EU taj je postotak 47.

Većina ispitanika u Hrvatskoj, svaki put s rezultatom višim od europskog prosjeka, izjavila je da njihov krug prijatelja i poznanika obuhvaća osobe različite vjere (75 posto, a u EU-u 64 posto), osobe s invalidnošću (65 posto, u EU-u 58 posto), osobe različita etničkog podrijetla (69 posto, u EU-u 57 posto). Međutim, samo devet posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da njihov krug prijatelja ili poznanika uključuje homoseksualce, a u EU-u je takvih u prosjeku 38 posto.

Hrvati se od europskog prosjeka prilično razlikuju u redoslijedu potencijalno diskriminirajućih kriterija pri zapošljavanju.

Jedina zajednička točka: i u Hrvatskoj i EU-u po 48 posto ispitanika smatra da je dob glavni diskriminirajući kriterij s kojom se suočava kandidat za posao. U svim drugim kriterijima odgovori su prilično različiti. Hrvatski građani smatraju da je drugi najviši diskriminirajući kriterij invalidnost (34 posto), zatim spol kandidata (31 posto) i ime i prezime kandidata (25 posto), a u EU drugi je diskriminirajući kriterij izgled, način odijevanja ili predstavljanja kandidata, zatim boja kože ili etničko podrijetlo te opći fizički izgled kandidata.

Ako su žrtve diskriminacije ili uznemiravanja, Hrvati bi se najprije obratili policiji (65 posto), a prosjek u 27 zemalja članica je 55 posto, odvjetniku 47 posto, u EU-u 51 posto.

Hrvati imaju puno veće povjerenje u nevladine udruge nego građani zemalja članica EU-a: u slučaju diskrimanacije 40 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je da bi se obratilo nekoj nevladinoj udruzi, a u EU-u 18 posto.

Vježbanje pljuvanja homofobije u dalj

Queer Zagreb podržao je Iskorak u slučaju Institucije vs. “Stražnja strana”. Priopćenje koje potpisuje predsjednik udruge Zvonimir Dobrović donosimo u cijelosti.

“Stražnja strana” je brošura udruge Iskorak o sigurnom gay seksu, koja je otisnuta uz financijsku podršku Ureda za ljudska prava Vlade RH, Grada Zagreba te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u svrhu prevencije HIV-a / AIDS-a među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima. Vrlo jednostavno i pohvalno zapravo, zar ne? Možda je tako ipak samo u Velikoj Britaniji, odakle je spomenuta brošura preuzeta i prevedena uz potporu Terrence Higgins Trusta, najveće tamošnje organizacije za prevenciju HIV-a i AIDS-a. U Hrvatskoj čak i kampanja za prevenciju širenja HIV-a i AIDS-a te ostalih spolnih bolesti namijenjena homoseksualnim muškarcima postaje mjesto za javno vježbanje pljuvanja homofobije u dalj.

Tekstovi koji su objavljeni u Slobodnoj Dalmaciji, Jutarnjem listu i Nacionalu vezano uz spomenutu brošuru pokazuju da se na temu homoseksualnosti opet reagira iz homofobičnog želuca, a ne iz racionalne glave. Brošura je zbog eksplicitnog stila pisanja i ilustracija s lutkama proglašena vulgarnom, skandaloznom i pornografskom. Da su se autori/ce napada na brošuru posavjetovali sa stručnjacima, ili da su makar prosurfali internetom, možda bi naučili da eksplicitan i direktan pristup seksualnosti u konačnici puno kvalitetnije komunicira s ciljnom grupom (u ovom slučaju homoseksualnim muškarcima), a rezultat toga je i bolje ostvarenje ciljeva kampanje – prevencija i zaštita od spolnih bolesti. Naime, zaraza HIV-om se ne dešava “po duhu svetome”, već po konkretnom seksualnom činu i zato je brošura Stražnja strana važna – jasno i glasno govori o oblicima seksualnosti i nakon toga upozorava o mogućim posljedicama nezaštićenog seksa.
No, ciljevi kampanje nisu važni dežurnim moralistima, niti ih je briga može li brošura doprinijeti borbi protiv HIV-a / AIDS-a, jer njih je prvenstveno briga za osjećaj mučnine u vlastitom želucu. A mučnina se kod takvih obično pojavljuje na sam spomen i od mnogo benignijih stvari od  “igrica s guzom”, kako se recimo poglavlje o analnom seksu naziva u Iskorakovoj brošuri. I tek usputno, svaki homoseksualni muškarac se naslušao već one izlizane, pripitomljeno zamaskirane, ali ipak homofobične rečenice koja zapravo leži u srži spornih novinskih tekstova: “Nemam ništa protiv, ali samo da ne moram gledati dva frajera da se ……  (dopuniti prema vlastitom stupnju homofobije)!”. Stoga, virusi nek’ se šire među nastranima, zaslužili smo to (kao puki heterofobi i braća guzoranti kako nas od milja zove jedan novinar), zar ne?
Upitna je i reakcija Vladina ureda za ljudska prava, koji se na sva zvona ograđuje od brošure, kao da u pitanju nije populacija koja bi trebala biti u djelokrugu aktivnosti tog istog ureda. No, dolazi se tu već do šireg problema, homoseksualnost je prihvatljiva jedino kad je nevidljiva, jer nevidljivost je čini pristojnom. Do sada je postalo uobičajeno da se izlazak iz te nevidljivosti znao proglašavati agresivnim nasrtanjem manjine, ali je ovo prvi put da se međunarodno provjerena kampanja prevencije protiv HIV-a i AIDS-a proglašava pornografskom samo zato što otvoreno govori o gay seksu, dakle na način na koji nije uobičajeno u hrvatskom društvu.

Ovim putem pozivamo dužnosnike Vladina ureda za ljudska prava te Ministarstva zdravstva, ali i medije da ne robuju vlastitim stereotipima i predrasudama o gay seksualnosti i da ne dozvole da zbog vlastitih predrasuda indirektno doprinose širenju HIV-a među gay populacijom.
Također, Queer Zagreb  pruža punu podršku udruzi Iskorak u načinu borbe protiv HIV/AIDS-a, a u znak solidarnosti navedenu brošuru distribuirati ćemo na štandu Queer Zagreba na ovogodišnjem Interliberu koji se održava od 11.- 15. studenog 2009.

INFO tjedan MMH

 

INFO TJEDAN MREŽE MLADIH HRVATSKE

Zagreb, 16.-20. studenog, 2009.

 

// Ponedjeljak, 16. studenoga, 11:00h, Centar za ljudska prava, Kralja Držislava 6

Konferencija za tisak: Fokus:mladiaktivno sudjelovanje mladih kao ključni korak prevencije ovisnosti

 

Konferencija se održava se u okviru INFO TJEDNA Mreže mladih Hrvatske, a povodom Svjetskog dana borbe protiv ovisnosti, MMH će prezentirati pozicijski dokument o problemu ovisnosti i zloporabe sredstava ovisnosti. Konferencija je dio kampanje Zarazi se aktivizmom financijski podržane od strane Ureda za ljudska prava.

 

// Utorak, 17. studenog, 18:00h, Europski dom, Jurišićeva 1/I

Okrugli stol: “Trkom u EU – mladi u zadnjim redovima”

 

Upravo su mlade građanke i građani Hrvatske oni koji će većinu svoga životnog i radnog vijeka provesti u Europskoj uniji, po uspješnom zaključenju pristupnih pregovora te nakon ratifikacije sporazuma u nacionalnim parlamentima članica EU. Međutim, istraživanja pokazuju kako među mladima postoji zadrška oko vlastite EU budućnosti: među negativnim posljedicama ističu kako će ulaskom u EU postati radna snaga “na periferiji”, strahuju da će Hrvatska izgubiti kulturni identitet i prirodne resurse te da će zemlju preplaviti jeftina radna snaga iz susjednih zemalja kao i da će otvaranje granica uzrokovati veći odljev mozgova. Pozitivne strane članstva vide u međunarodno priznatim kvalifikacijama, smanjenju korupcije i birokratskog aparata, procvatu malog poduzetništva te decentralizaciji zemlje. Uvodničari/ke će biti: Dr. Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, Mirjam Katulić, ravnateljica Uprave za potporu procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (tbc), David Hudson, Privremeni otpravnik poslova Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, te Emina Bužinkić, predsjednica Mreže mladih Hrvatske i Suzana Kunac, voditeljica projekta ‘Trkom u EU’.

 

// Srijeda, 18. studenog, 10:00h, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

Prezentacija istraživanja: “Mladi i izgradnja mira”

 

U okviru projekta ‘Mladi i izgradnja mira’, podržanog od Europske komisije, napravljeno je istraživanje politike financiranja tijela državne uprave usmjerenih razvoju projekata izgradnje mira koje provode udruge mladih i za mlade. O istraživanju govore: Lovorka Bačić (Centar za mirovne studije), Dunja Potočnjak (Institut za društvena istraživanja), Berto Šalaj (Fakultet političkih znanosti u Zagrebu) te Emina Bužinkić (Mreža mladih Hrvatske). Uz prezentaciju istraživanja, raspravljat će se preporuke za financiranje projekata koje se tiču izgradnje mira, a provode ih udruge mladih te preporuke za uvođenje obrazovanja za mir u obrazovni sustav.

 

// Petak, 20. studenog, 12:00h, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Dalmatinska 12

Konzultacije o provedbi Zakona o savjetima mladih s predstavnicima/ama JLRS iz Zagreba, Zagrebačke, Karlovačke, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke i Krapinsko-zagorske županije

 

U okviru projekta ‘Jačanje mehanizama za uključivanje mladih i poticanja njihova sudjelovanja u savjetodavnim i procesima donošenja odluka’, Mreža mladih Hrvatske organizira zadnju od 4 regionalne konzultacije sa predstavnicima regionalnih i lokalnih vlasti odgovornih za kvalitetnu i transparentnu provedbu zakona. Nakon konzultacija, MMH će organizirati nacionalnu konferenciju za osnovane savjete mladih gradova, općina i županija te objaviti publikaciju s preporukama za efikasnu i kvalitetnu primjenu Zakona o savjetima mladih. Konzultacije financijski podržava Ured Svjetske Banke – predstavništvo u Hrvatskoj.

Dnevni red:

 12.00 – 12.30 Pozdravni govori

12.30 – 12.45 Zakon o savjetima mladih – standardi razvoja lokalne politike za mlade, Emina

                       Bužinkić, MMH

12.45 – 13.00 Zakon o savjetima mladih – problemi u provedbi i preporuke, Nikola Pandurić  

                       MMH

13.00 – 13.15 Savjetovanje u europskoj praksi, Ante Martić, bivši politički savjetnik Europskog

          foruma mladih i suradnik Mreže mladih Hrvatske

13.15 – 14.45 Prezentacija rezultata provedbe Zakona o savjetima mladih, predstavnici JLS

14.45 – 15.00 Zaključivanje konzultacija

 

Mirjana Krizmanić u Cenzuri

 

Isprepličući stručno znanje i životno iskustvo, profesorica Mirjana Krizmanić ispisala je hrabar, okrepljujući psihološki priručnik “Tkanje života”.

O knjizi i mnogim važnim društvenim temama razgovaramo sa profesoricom Mirjanom Krizmanić gošćom emisije Cenzura.

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “CENZURA PLUS”, a emitira se u petak u 21:00h (reprizno u subotu), na TV Jadranu. Emisiju Cenzura možete pratiti i na Max TV-u i B Net-u, a idućeg tjedna na internet televiziji Smart TV (www.smarttv.com) te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.

Bioetika i dijete – moralne dileme u pedijatriji

 

Program rada simpozija

“Bioetika i dijete – moralne dileme u pedijatriji” 

(Zagreb, hotel “International”, subota, 14. 11. 2009.)

 

8.30-9.00         Prijava sudionika

9.00-9.30         Otvaranja skupa i pozdravne riječi

 

Prva sjednica – predsjedava: Lidija Gajski        

9.30-9.50        Ante Čović: Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika

9.50-10.10       Luka Tomašević: Bioetika: kršćansko-teološke perspektive

10.10-10.30    Hrvoje Jurić: Odgovornost za dijete kao paradigma bioetičke odgovornosti

10.30-10.50    Rina Kralj-Brassard, Ivica Martinović: Dojilje za nahočad – javna služba u Dubrovačkoj Republici

10.50-11.20     Rasprava

11.20-11.50     Pauza

 

Druga sjednica – predsjedava: Jasminka Pavelić

11.50-12.10     Ingeborg Barišić: Etički aspekti genetičkog testiranja djece                   

12.10-12.30    Ivo Barić, Karin Juras, Vladimir Sarnavka: Novorođenački skrining i nasljedne metaboličke bolesti – etički aspekti

12.30-12.50    Srećko Gajović: Terapija matičnim stanicama – tehnološka ograničenja i bioetičke dileme

12.50-13.10    Vida Čulić: Utjecaj genetskog testiranja i pružanja genetske informacije osobama sa sindromom Down

 

13.10-13.40    Rasprava

13.40-15.10     Popodnevna pauza

 

Treća sjednica – predsjedava: Koraljka Gall-Trošelj

15.10-15.30     Ksenija Turković: Informirani pristanak kod djece                                                      

15.30-15.50    Marija Radonić: Hospitalizacija djeteta i emocionalni problemi nakon hospitalizacije

15.50-16.10    Lucija Čikeš: Novi pristup zbrinjavanju djece s poremećajima u razvoju – iskustvo Centra za rehabilitaciju “Mir”

16.10-16.30     Ivana Vinković Vrček: Kemijsko “nasilje” nad hranom i prava djece

16.30-17.00     Rasprava

17.00                 Zatvaranje skupa

 

 

BIOETIKA I DIJETE

 

Moralne dileme u pedijatriji

Sve one dileme i moralni prijepori koji prate medicinsku i socijalnu skrb o bolesniku pojavljuju se u potenciranim i izmijenjenim oblicima u slučaju kada se dijete nađe u ulozi pacijenta. Posebnost i sva složenost moralnih aspekata pedijatrijske prakse dolazi do jasnog izražaja u problemu informiranog pristanka kod djece. Situacija smanjene ili izostale sposobnosti samostalnog odlučivanja i preuzimanja odgovornosti, koja kod odraslih pacijenata predstavlja iznimku, u slučaju djeteta kao pacijenta postaje pravilom. Problem odgovornosti u području medicinske i društvene skrbi o djeci zapravo se prelama kroz dvostruku prizmu te utoliko iziskuje poseban pristup. Naime, dijete kao pacijent pojavljuje se u dvostruko oslabljenoj socijalnoj poziciji – kao dijete i kao pacijent. Zato u odgovornom društvu treba izgrađivati takve sustave zaštite koji se općenito odnose na prava djeteta i posebno na zaštitu djeteta kao pacijenta. 

Polazeći upravo od navedenih uvida i stavova – Hrvatsko bioetičko društvo, Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju i Hrvatsko pedijatrijsko društvo odlučili su zajednički organizirati bioetički simpozij na kojem bi moralne dileme koje se pojavljuju u pedijatrijskoj praksi, ali i problemi koji postoje u području društvene skrbi o djeci uopće, bili postavljeni u središte interdisciplinarne znanstvene i stručne rasprave. Ovo je prvi takav simpozij koji se organizira u Hrvatskoj. Njegova je posebnost i u tome što je programski osmišljen na metodološkim zasadama integrativne bioetike, inovativnog bioetičkog koncepta koji je razvijen u okvirima šireg međunarodnog projekta sa sjedištem u Hrvatskoj. Takav pristup omogućuje svestrano sagledavanje i rješavanje specifičnih moralnih dilema pedijatrijske prakse i društvene skrbi o djeci u cjelovitom horizontu koji objedinjuje kulturne, socijalne, znanstvene i etičke perspektive.

Prof. dr. sc. Ante Čović

 


Organizatori

Hrvatsko bioetičko društvo

Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju

Hrvatsko pedijatrijsko društvo

 

Organizacijski odbor

 

Supredsjedatelji:

Ante Čović i Marija Radonić

 

Članovi:

Ilonka Artuković

Ingeborg Barišić

Branka Čović

Andrea Dasović-Buljević

Hrvoje Jurić

Gordana Pelčić

Đurđa Španović

 

Pokrovitelj

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Republike Hrvatske

 

Sponzori

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Republike Hrvatske

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Republike Hrvatske

 

Kontakt

Dr. sc. Hrvoje Jurić

e-mail: hjuric@ffzg.hr

mobitel: 091 5789 989