Kandidatkinji za predsjednicu RH Vesni Pusić otvorena je Facebook grupa podrške:
VESNA PUSIĆ PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE 2010
Facbook grupa podrške otvorena je i kandidatkinji Vesni Škare Ožbolt:
Vesna Skare Ozbolt – Predsjednica Republike Hrvatske
Vesnu Škare Ožbolt također možete pratiti i putem njenog bloga.
Regionalni ženski lobi (RLW) za mir, sigurnost i pravednost u jugoistočnoj Europi, koji okuplja istaknute pojedinke: političarke, članica parlamenata i vlada kao i aktivistice iz civilnog društva radi povećanja broja žena na čelnim političkim pozicijama, održava u utorak u Zagrebu prvi službeni sastanak svog upravnog i savjetodavnog odbora.
RLW je osnovan 2006. godine uz potporu UNIFEM-a. Lobi promovira zagovaranje i političko djelovanje za promicanje mira i stabilnosti u regiji, uključujući provedbu Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a “Žene, mir i sigurnost” koja poziva članice UN-a da povećaju broj žena na svim političkim razinama. Lobi čine žene iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije, rekla je Gordana Sobol, zastupnica Hrvatskog sabora i članica RLW-a.
“Regionalni ženski lobi pokuša pridonijeti prevladavanju posljedica teške prošlosti u ovoj regiji i donijeti u regiju vrijednosti koje su joj potrebne i koje zaslužuje kao što su održivi mir, sigurnost, a iznad svega pravednost i pomirbu”, rekla je na konferenciji za novinare sazvanoj povodom održavanja sastanka Edita Tahiri s Kosova.
“Mi mislimo da možemo postići te ciljeve jer vjerujemo u potencijal žena”, istaknula je Elisabeth Rehn, finska državna ministrica koja također sudjeluje na sastanku, kazala je da se “samo uključivanjem žena u političko vodstvo mogu stvarno postići dobri rezultati”.
“Ovaj sastanak danas u Zagrebu pokazuje da su žene u regiji prerasle sve predrasude prema regiji, da ujedinjuju snage na onim pitanjima koje su bitne za regiju, za širu europsku zajednicu…”, rekla je Mirjana Ferić-Vac, zastupnica Hrvatskog sabora dodajući da je “ovo i jedan doprinos da se osnaži rodna osviještenost u kreiranju sadašnjih, a posebice novih politika”.
Na sastanku, među ostalima, nazoče i bivša austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik i bivša potpredsjednica Europskog parlamenta Luisa Morgantini.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije i dobra poznavateljica položaja žena u regiji, naglasila je da emancipacija žena znači emancipaciju cijelog društva. Podsjetila je na dobar program obrazovanja žena i njihovo uključivanje u profesionalni život u zemljama bivše Jugoslavije. Dodala je, da je neophodno ponovno angažiranje regionalnih vlada po pitanju učešća žena u političkom i društvenom životu.
‘U Srbiji su žene više orijentirane na europske integracije nego muškarci. Zanimljivo je i to da su građani donijeli konsenzus o pristupanju Srbije Europskoj uniji dok parlament i politička elita još nisu usuglašeni po tom pitanju’, tvrdi Biserko.
Zabrinuti smo zbog sve većeg broja novih slučajeva gubitka života žena starije dobi ali i mladih djevojaka od ruku bračnih ili izvanbračnih partnera, sadašnjih ili bivših, ističe se u priopćenju Centra za građanske inicijative Poreč čije su predstavnice upalile svijeće na mjestu nedavnog ubojstva Mire Ljušanin u Poreču.
Žena je bila izložena sustavnom nasilju zbog kojeg je zatražila pomoć u Policijskoj postaji Poreč, koju nije dobila, ističe se u izjavi. Monstruozno ubojstvo u središtu Poreča jedno je u nizu koje nije spriječeno, a moglo je biti, da su nadležne institucije pravodobno reagirale.
Mira Ljušanin je bila svjesna opasnosti po svoj život pa je i zatražila policijsku zaštitu. Kako je nije dobila tražimo od Državnog odvjetništva istragu o (ne)postupanju policijskih službenika porečke policijske postaje kao i Suda za prekršaje u Poreču, piše u izjavi za javnost Centra za građanske inicijative Poreč povodom ubojstva nedužne žene iz Osijeka koja je sezonski bila zaposlena u Poreču.
Ogorčene predstavnice Centra za građanske inicijative očekuju podizanje optužnog prijedloga zbog nedjelotvorne zaštite i propusta državnih službenika u zaštiti ubijene žene.
U izjavi za javnost predstavnice Centra za građanske inicijative od porečkog gradonačelnika Edija Štifanića očekuju poduzimanje aktivnosti radi podizanja razine sigurnosti građana u Poreču.
Nakon izbora u Zimbabveu održanih 2008. godine došlo je do strahovite erupcije nasilja. Lokalne organizacije procjenjuju da je u samo dva mjeseca nakon izbora mučeno, silovano, oteto i pretučeno preko 2000 žena zbog njihovih političkih preferencija. Policija je ignorirala zahtjeve za zaštitom, pravdom i odgovornošću, a nacionalne vođe su također odbijale pozabaviti se s tim problemom. Podržite žene Zimbabvea u traženju pravde!
U Hrvatskoj je zadnjih nekoliko godina više od 60 žena ubijeno od ruku nasilnika s kojima su živjele ili su bile u vezi.
Brutalno i osvetničko ubojstvo Osiječanke na privremenom radu u Poreču Mire Ljušanin, koju je u središtu grada, u noći s četvrtka na petak, krvnički ubio nožem bivši partner, kronični zlostavljač, zgrozila je hrvatsku javnost. Posebice stoga što je policija nije na vrijeme zaštitila, premda joj je dobro poznat ubojičin policijski dosje i što je odlukom porečkog Prekršajnog suda imao zabranu približavanja žrtvi.
Koordinatorica udruge B.a.b.e Sanja Sarnavka ističe da dok su s jedne strane žene žrtve nasilja sve senzibiliziranije i educiranije, te prijavljuju i napuštaju nasilnike, s druge su strane zlostavljači sve nasilniji i krvoločniji,gotovo se nadmećući tko će svirepije ubiti žrtvu.
Zadovoljna je što je Europski sud u Strasbourgu izrekao prvu presudu u korist oštećene hrvatske obitelji, koja je izgubila kćerku i majku zbog propusta državnog odvjetništva, policije, zdravstvenih i zatvorskih službi.
” Ako pravosuđe izrekne mjere zaštite žrtve, one se u praksi ne provode. Razlog tomu je i nedovoljan broj stručnjaka koji bi radili na detaljnom i individualnom pristupu žrtvama, što je posljedica nedostatka novca u državnom proračunu . Pri tom je žalosno što najviši predstavnici državne vlasti oštro osuđuju nasilje nad ženama i podupiru borbu protiv toga nasilja. Međutim, jasno je da bez političke volje i potrebnog novca, borba protiv nasilja nad ženama neće biti učinkovita” poručila je Sarnavka.
Koordinatorica Centra za građanske inicijative Poreč i članica Ženske mreže Hrvatske, Biserka Momčinović traži od Državnog odvjetništva istragu o (ne)postupanju porečke policijske postaje i neprovođenju rješenja porečkog Prekršajnog suda o zabrani nasilnikovog približavanja žrtvi.
“Očekujemo podizanje optužnog prijedloga protiv odgovornih zbog toga što nisu zaštitili žrtvu, a trebali su , zbog čega je mučki ubijena. Tim više, jer je sve veći broj novih slučajeva gubitaka ženskih života, od ruku bivših ili sadašnjih (izvan)bračnih partnera. U društvu u kojem ženski životi ništa ne vrijede i ne poštuju se, tražimo odgovornost onih , kojima zaštita života i ljudskih prava spada u opis radnog mjesta , koje financiraju porezni obveznici ove zemlje .Nadamo se da će obitelj žrtve Mire Ljušanin tražiti i dobiti odštetu od države zbog propusta državnih službenika .” ističe Momčinović.
Koordinatorica Sigurne kuće Istra Jadranka Černjul izrazila je ogorčenost i zabrinutost krvoprolićem u Poreču, kao i onim nedjeljnim u Puli, od posljedice kojeg se žrtva bori za život.
Po njezinim riječima njihove djelatnice svjedoče o sve većem plimnom valu nasilja i povećanom pritisku na njihova tri tajna skloništa, ali i na druge vidove pomoći. “Zbog toga što sustav ne reagira, žrtve se sve više nama obraćaju .Mnoge od njih, time su si, vjerojatno spasile život ” smatra Černjul.
Urbanistički aktivist Saša Šimpraga pokrenuo je inicijativu za imenovanje nekoliko “ženskih” ulica kojom bi se osim odavanja počasti zaslužnim osobama, istovremeno povećao i fundus “ženskih” ulica u Zagrebu. Imenovanjem javnih površina u čast znamenitih žena koje su u mnogo čemu obogatile hrvatsku kulturu i društvo, ujedno se afirmira i rodna ravnopravnost. No, nažalost neke inicijativa su već godinama na čekanju kod zagrebačkih gradskih vlasti. Pri čemu je zanimljivo za istaknuti da je zagrebački Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova unazad nekoliko godina donio zaključak u kojem stoji da će se posebna pažnja pridavati rodnom pitanju, a do danas je imenovao svega jednu žensku ulicu, onu Ivane Lang u Sopnici-Jelkovcu. U proceduri su trenutno inicijative za tri javne površine, a radi se o slobodnim i za imenovanje primjerenim ulicama.
Saša Šimpraga za Libelu predstavio je te tri inicijative koje su u proceduri:
STUBE MIJE SLAVENSKE
Inicijativu za Stube Mije Slavenske Grad ignorira već godinama, od ponovio sam ju par puta, no uvijek bez rezultata. Slavenska uđe u proceduru, ali se ona nikad ne privede kraju, iako je Odbor utvrdio da se nedvojbeno radi o zaslužnoj osobi i stubama slobodnim za imenovanje.
Predložene se stube nalaze na Šalati, između Jurkovićeve i Posilovićeve ulice.
Mia Slavenska najveća je hrvatska balerina, prva zagrebačka i hrvatska primabalerina i svakako jedna od najvećih hrvatskih umjetnica koja je pritom ostvarila i izuzetnu međunarodnu karijeru, između ostalih i kao primabalerina u njujorškom Metropolitenu.
Predloženo ime stuba je Stube Mije Slavenske, a ne Mije Čorak Slavenske. Neovisno o mojoj inicijativi, inzistiranje ustanova poput zagrebačkoga HNK ili Ministarstva kulture na korištenju dva prezimena kako bi se naglasili njeni hrvatski korijeni, posve je nepotrebno pa i neukusno, obzirom da sama umjetnica nikad nije koristila oba prezimena. Prezime Slavenska bilo je njen životni odabir i ime s kojim je ostvarila svoje najveće uspjehe. Konačno, bila je udana Neumann. Stube bi se trebale zvati onako kako je ona sama sebe predstavljala, a ne kako netko misli da se je trebala zvati.
ŠETALIŠTE NADE KLAIĆ
Inicijativa za Šetalište Nade Klaić se ignorira od 2006. godine, unatoč tome što je ime Nade Klaić već od ranije uvršteno na službeni gradski popis za buduća imenovanja i to “kad se za to ukaže prilika”. No, iako je predložena konkretna, slobodna i primjerena lokacija, šetalište do danas nije imenovano.
{slika}
Radi se o bezimenom i uređenom pješačkom prostoru s drvoredom koji se nalazi uz sjeverni rub osnovne škole u Utrinama, a spaja Barčev trg i Šišićevu ulicu.
U Utrinama su sve ulice nazvane u čast povjesničara čime bi se preloženo imenovanje uklopilo u postojeći urbanistički kontekst. Štoviše, budući da na području užega (planiranog) Novog Zagreba nikad nije, niti danas postoji, nijedna ulica nazvana po nekoj ženi, imenovanjem Šetališta Nade Klaić postojeći se kontekst u Utrinama ne samo nadopunjuje već i nadograđuje. Istovremeno bi i ukupni prostor užega Novoga Zagreba dobio prvu javnu površinu nazvanu u čast neke žene.
Nada Klaić jedna je od najistaknutijih hrvatskih znanstvenica, nedvojbeno najznačajnija hrvatska medijevalistica, a dala je i osobiti doprinos povijesti Zagreba.
ULICA KSENIJE KANTOCI
Ulica Ksenije Kantoci predložena je u sklopu skupne inicijative za imenovanje ulica oko novoga Muzeja suvremene umjetnosti u Središću gdje će sve novonastale javne površine tek trebati imenovati i za koje sam predložio da budu nazvane po znamenitim umjetnicima i umjetnicama. Trenutno su u izgradnji četiri ulice, a predloženo je da, uz spomenutu Kantoci, budu nazvane i u čast Vojina Bakića, Julija Knifera i Vjenceslava Richtera. Usvajanjem predloženoga “umjetničkoga” obrasca i buduće planirane ulice u Središću bi također bile imenovane po nekima od umjetnika ili umjetnica.
{slika}
U povijesti urbanizacije Novoga Zagreba upravo su kapitalni objekti poput Brodarskoga instituta u Sigetu ili kompleksa graditeljskih škola u Sopotu odredili logiku naziva ulica koje ih okružuju. U prvom slučaju po osobama i pojmovima iz svijeta pomorstva, a u drugom po istaknutim arhitektima. Predložena se imenovanja u tome smislu uklapaju u (novo)zagrebačku tradiciju smislenih grupnih imenovanja.
Ove se godine ujedno obilježava i stota obljetnica rođenja Ksenije Knatoci čija će djela biti izložena i u stalnom postavu novoga muzeja.
Navedene inicijative su do sada službeno podržali Projet marginal, grupa koja se bavi javnim prostorima Zagreba; Lokalna baza za osvježavanje kulture – BLOK, organizatori Urbanfestivala; Udruga mladih muzeologa – Kontraakcija, koja tematizira Novi Zagreb kroz projekt Muzej kvarta; Uprava Muzeja suvremene umjetnosti i prof.dr.sc.Tvrtko Jakovina ispred Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sve su podrške upućene ove godine.
Libela poziva čitatelje i čitateljice da također podrže inicijative na način da upute podršku inicijativi Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova, Ćirilometodska 5, 10 000 Zagreb ili mailom na kontakt-centar@zagreb.hr.
