Zagrijavanje rujansko: Bouharaoua, Butković, Maslać

U petak, 28. rujna, u 19:30 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića otvara se nova sezona već legendarnog Zagrijavanja uz 3 mlade lavice domaće pisane riječi.

Lucija Butković će nam objasniti kakav je to vučji sat i treba li ga se bojati, Luiza Boharaoua će osim najavljivanja svoje zbirke priča govoriti, neizbježno, i o aktivizmu, a Mirta Maslać će predstaviti svoj upravo sjajan roman prvijenac “Junak ili čudovište”. Kroz bure pisane riječi s ove tri vrsne autorice kormilari Andrija Škare.

Luiza Bouharaoua

Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode, Kritičnoj masi, Nemi i na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u zbornik “Izvan koridora – najbolja kratka prica” (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze “Bez vrata, bez kucanja” (Sandorf, 2012.). Finalistica Festivala europske kratke priče (2016. i 2017.). Dobitnica nagrade Ulaznica i nagrade Prozak. 

Lucija Butković

Rođena 1991. u Zagrebu gdje je diplomirala na odsjeku za filozofiju i apsolvent na studiju komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kritičke osvrte objavljivala na feminističkom portalu Muf, a zatim i na portalima Ziher.hr i portal Booksa.hr. Kratke priče i poeziju objavljivala u časopisima i na internetskim portalima. Osvojila nagradu Kultipraktika Na vrh jezika za poeziju 2017. godine. Objavila zbirku poezije “Vučji sat” (Jesenski & Turk, 2018.)

Mirta Maslać

Rođena je 1993. U Zagrebu. Studira kroatistiku I komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Više od svega voli mačke. Objavila roman “Junak ili čudovište” (Durieux, 2018.)

Zabrinutost zbog urušavanja medijskih sloboda na HRT-u

Nakon izvanrednog otkaza novinaru i uredniku Hrvoju Zovku, o kojem je informiran putem priopćenjaKuća ljudskih prava Zagreb i GONG izražavaju zabrinutost nastavkom politizacije  programa i pritiska na novinare/ke i urednike/ice Hrvatske radiotelevizije. 

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: 

Slučaj izvanrednog otkaza novinaru i uredniku Hrvoju Zovku koji je podnio ostavku na mjesto urednika HTV 4 zbog cenzure i utjecanja na uređivačku politiku posljednji je primjer neprofesionalnog i štetnog vođenja HRT-a kao javnog servisa i grubi nasrtaj na medijske slobode i pravo na slobodu izražavanja. Dodatno zabrinjava činjenica da vodstvo HRT-a nije odlučilo provesti temeljitu istragu o ovim navodima i time je propustilo otkloniti sve nepravilnosti i omogućiti svojim novinarima i urednicima nesmetan i profesionalan novinarski rad.

Nažalost, urušavanje HRT-ove javne funkcije nije od jučer i nije nepoznato. Podsjećamo na izvještaj o stanju medijskih sloboda Međunarodne misije organizacija za zaštitu medijskih sloboda iz siječnja 2018. godine, koja je ustvrdila da je HRT-ov program, osim političkog pritiska, izložen i direktnom utjecaju raznih interesnih grupa. Politizacija novinarskog i uredničkog rada jasno pokazuje da postoji temeljno nerazumijevanje uloge HRT-a kao javnog medijskog servisa u pluralističkom demokratskom društvu.

Zbog svega navedenog tražimo od vodstva i Programskog vijeća HRT da hitno provede temeljitu istragu o svim navodima vezanim uz cenzuru i pritiske na neovisnost rada svojih novinara i urednika. Također, tražimo da Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora hitno održi tematsku sjednicu o stanju medijskih sloboda i pravu novinara na neometano obavljanje svog posla na HRT-u. Također, o ovom slučaju obavijestili smo i Povjerenicu Vijeća Europe za ljudska prava gđu. Dunju Mijatović.

Konačno, ponavljamo i naš dugogodišnji zahtjev za hitnom promjenom načina odabira glavnog ravnatelja i vodstva HRT-a koji mora biti depolitiziran. Model izbora ravnatelja jednostavnom parlamentarnom većinom u Hrvatskom saboru nije dobar i u srži je politizacije HRT-a i urušavanja njegove uloge javnog medijskog servisa.

Danas je svjetski dan kontracepcije, informirajmo se!

Svjetski dan kontracepcije se širom svijeta već 11. godina obilježava 26. rujna. Glavni mu je cilj povećanje svjesnosti građana i građanki o metodama kontracepcije i važnosti odgovornog spolnog ponašanja da bi svi i sve spolno aktivni/e građani/ke, a posebice mladi/e, mogli donositi informirane odluke o očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja. Tim se povodom ograniziraju razne intervencije u vidu edukacija i informiranja o mogućnostima sprečavanja neplaniranih trudnoća i spolno prenosivih bolesti.

Kontracepcija su sve metode i sredstva koje sprečavaju začeće odnosno trudnoću, od kojih pojedine sprečavaju i prijenos spolno prenosivih infekcija (SPI), stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Kako piše Udruga PaRiter u okviru svog projekta Hopa Cupa, kontracepcija podrazumijeva različite metode i sredstva sprečavanja neželjene trudnoće. Van granica Hrvatske postoji na petnaestak metoda kontracepcije, no kod nas nisu sve dostupne. Osim zaštite od trudnoće, neke vrste kontracepcije su korisne i za zaštitu od spolno prenosivih bolesti.

Kad radimo podjelu po glavnim skupinama, kontracepciju možemo podijeliti na: maternične uloške, prirodne metode, barijerna sredstva, hormonske metode, prekinuti snošaj, kirurške metode i “hitnu kontracepciju” (tableta za dan nakon, postkoitalna zaštita). 

Nažalost, za sada nije osmišljena savršena metoda kontracepcije – dakle da nema nikakvih loših strana, odgovara i jednom i drugom partneru/ici, dostupna je i tako dalje, stoga uvijek morate napraviti kompromis. Najvažniji faktori su sigurnost i djelotvornost, iako su važni i praktičnost, cijena i dostupnost.

Prije nego donesete tu važnu odluku, važno je informirati se o svim prednostima i nedostacima, popratnim efektima i naravno – stupnju zaštite od trudnoće i spolno prenosivih bolesti, ali i onog najočitijeg, a što nam nekad promakne – o načinu upotrebe.

Prilikom donošenja odluke o vrsti kontracepcije, važno je uzeti u obzir i dob osobe, učestalost spolnih odnosa, zdravstveno stanje osobe koja će kontracepciju koristiti, ali i osobna uvjerenja i stavove. U svakom slučaju je dobro konzultirati se s liječnicom ili liječnikom koji će pomoći u donošenju odluke.

Ovdje možete pretražiti ginekološke ordinacije na području cijele Hrvatske!

Kontracepcija ponekad zakaže, i to najčešće radi nepravilne upotrebe.

Ponekad se osobe oslanjaju na prekinuti snošaj, što je jedan od najčešćih razloga neželjenih trudnoća. Ili se dogodi da pukne kondom i osoba ne nabavi tabletu za dan nakon u odgovarajućem roku.

U tom slučaju je važno utvrditi trudnoću i to odlaskom kod ginekologa/inje. U trgovinama i ljekarnama je moguće nabaviti i kućni test za trudnoću. Cijene se kreću od 50 do 200 kuna.

Kad dođe do trudnoće i ona bude na vrijeme otkrivena, osoba ima dvije opcije: odlučiti zadržati trudnoću pod nadzorom liječnika/ice ili se odlučiti na prekid trudnoće.

Ako se osoba odluči na prekid trudnoće, važno je to na vrijeme iskomunicirati s odabranim/om ginekologom/injom, napraviti tražene pretrage (vađenje krvi i utvrđivanje krvne grupe) i otići u najbližu bolnicu koja radi prekid trudoće.

Više o bolnicama i cijenama prekida trudnoće možete saznati na stranici Znaj znanje.

 

Udruga ‘U ime obitelji’ pokušala se umiješati u privatnu tužbu gej para protiv države

Na zahtjev udruge ‘U ime obitelji’ da se umiješa u spor para koji je tužio državu zbog diskriminacije na temelju seksualne orijentacije, reagirale su Dugine obitelji.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti: 

Početkom rujna udruga “U ime obitelji”, putem odvjetnika, podnijela je zahtjev za uvid u spis privatne tužbe jednog gej para u Zagrebu, kao zainteresirana strana – ali ne na strani tužitelja, nego tuženika tj. države. Prema dostupnim informacijama, ovo je prvi put da se jedna udruga civilnog društva, koje većinom štite manjine, prava i interese građana, svrstala uz državu koja je u navedenoj tužbi ta koja je tužena zbog diskriminacije.

U posljednje dvije godine nekoliko istospolnih parova u Hrvatskoj pristupilo je postupku udomiteljstva djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, međutim isti su, nakon pozitivne evaluacije stručnih službi centara za socijalnu skrb, psihologa i socijalnih radnika, odbijeni s argumentom da zakonski okvir ne prepoznaje životne i neformalne životne partnere kao potencijalne udomitelje – iako Zakon o životnom partnerstvu prepoznaje životno partnerstvo kao obiteljsku zajednicu. Jedan istospolni par iz Zagreba potom se žalio mjerodavnom Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, koje je, izvan zakonom propisanog roka, negativno riješilo njihovu žalbu. Par je tužio Republiku Hrvatsku zbog diskriminacije na temelju seksualne orijentacije kod izdavanja dozvole za obavljanje udomiteljstva, a spor je završio na Upravnom sudu.

Udruga “U ime obitelji” podnijela je zatim zahtjev za uvid u privatnu tužbu gej para i namjeru da se umiješa u pravni spor. Svoj interes obrazložili su nabrajanjem ciljeva udruge, između ostalih “promicanje obiteljskih vrijednosti, osnaživanje obitelji, poboljšanje kvalitete života djece, mladeži i obitelji koja žive u rizičnim uvjetima…”, te navela je da “udruga ima dužnost, a i legitimno pravo očitovati se, odnosno o tim pitanjima zauzeti stajališta. Budući da je u ovom postupku riječ upravo o pravnim pitanjima koja zadiru u pravnu poziciju instituta obitelji, braka, roditeljstva i zaštite djece, udruga “U ime obitelji” ima pravni interes za uvid u predmet, a sve u cilju zaštite naravnog braka i obitelji kod državnih tijela i ustanova”.

{slika}

Upravni sud je u vrlo kratkom roku odbio zahtjev udruge “U ime obitelji” za uvid u sudski spis, argumentirajući da po Zakonu o upravnim sporovima “U ime obitelji” nije stranka u postupku jer nije ni tužitelj, ni tuženik niti zainteresirana osoba, te da odluka suda u ovom slučaju nema učinak na prava i pravne interese udruge.

Koordinator udruge Dugine obitelji, koja okuplja LGBT osobe koje su roditelji ili to žele postati, Daniel Martinović smatra zahtjev udruge “U ime obitelji” iznimno problematičnim. “Udruge civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama postoje i funkcioniraju sa zadaćom zaštite prava građana i građanki pred državnim institucijama koje ta prava krše. Između ostalog, one pomažu manjinama i osobama čija su različita prava povrijeđena kršenjem zakona i konvencija od strane državnih tijela, te često pružaju pravnu pomoć i savjete onima koji si to ne mogu sami priuštiti.” kaže Martinović. “Prema obrazloženju udruge koja se pokušala umiješati, čini se da ona želi preuzeti ulogu zaštitnice naravnog braka i obitelji, iako se u ovom slučaju ne radi o braku, već o životnom partnerstvu koje je zakonom priznata obiteljska zajednica, te konkretnom postupku diskriminacije prema paru koji je htio pristupiti sustavu udomiteljstva. Mi smatramo da je udomiteljstvo jako plemenit čin i da time društvo pomaže djeci koja su smještena u domovima i koja su nažalost primorana svoje djetinjstvo provoditi u institucijama. Mnoge europske zemlje proširile su institut udomiteljstva i na istospolne parove, i prema dostupnim istraživanjima ti parovi predstavljaju iznimno vrijedan resurs državi upravo što se tiče udomiteljstva. Institut udomiteljstva trebao bi se proširiti, a ne suziti ili sprječavati osobe koje su prošle sve evaluacije i koje su se pokazale kao podobni udomitelji da zatim budu eliminirane samo zbog toga što su sklopile životno partnerstvo.”

“Također smatramo upitnom izjavu udruge “U ime obitelji” da ima značajnu podršku velikog broja građanstva, i da na temelju toga ima dužnost biti dio postupka. Na referendum o braku prije pet godina izašlo je manje od 40% građana i građanki republike Hrvatske, a politički projekt te udruge na parlamentarnim izborima nije uspio osvojiti niti jedno zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru.” nastavlja Martinović. “Pozdravljamo odluku Upravnog suda koji je odbio zahtjev udruge, i nadamo se da će jednog dana Hrvatska uistinu se posvetiti borbi za poboljšanje kvalitete života djece koja žive u rizičnim uvjetima tako da ne diskriminira djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koja zbog enormnog manjka udomitelja, posebno u urbanim sredinama, provedu čitavo svoje djetinjstvo u domovima za nezbrinutu djecu – iako postoje adekvatni udomitelji koji su prošli sve stručne procjene, a zatim su eliminirani samo zbog činjenice da su odlučili sklopiti životno partnerstvo, koje im je opet ta ista država omogućila. Republika Hrvatska kao jedan od prioriteta budućeg predsjedanja Europskom unijom postavila je učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina i zaštitu europskih vrijednosti, i nadamo se da će trenutna Vlada u budućem Zakonu o udomiteljstvu pokazati da uistinu poštuje te vrijednosti i uključiti i životne partnere.”

Velika većina istraživanja u svijetu provedena nad LGBT populacijom i obiteljima istospolnih parova u zadnjih 30 godina pokazuju da se istospolni parovi po roditeljskim kapacitetima ni u čemu ne razlikuju od heteroseksualnih parova, te da ne postoje negativne posljedice na psihosocijalni razvoj djece koja odrastaju u takozvanim duginim obiteljima.

 “Roditeljstvo LGBT osoba nije neka nova tema u znanosti, nešto što se od jučer istražuje. Kroz nekoliko desetljeća istraživanja oformljen je zamjetan istraživački opus koji daje vrlo jasne zaključke i ne podržava uobičajene stereotipe. Istraživanja sustavno pokazuju kako su LGBT osobe jednako dobri roditelji kao i osobe heteroseksualne orijentacije, bilo da se radi o biološkim roditeljima, udomiteljima ili posvojiteljima, i da psihosocijalni razvoj njihove djece nije ugrožen. Ono što je važno su odnosi u obitelji – kvaliteta obiteljskih odnosa presudan je čimbenik dobrobiti djece.” kazala je psihologinja doc. dr. sc. Marina Štambuk, jedna od autorica istraživanja o roditeljstvu LGB osoba u Hrvatskoj objavljenog 2016. godine pod nazivom “Ja nisam gay mama, ja sam mama”. “Rezultati našeg istraživanja pokazali su da LGB roditelji postoje u Hrvatskoj i da spremno ulažu vrijeme i resurse u ostvarenje svoje roditeljske uloge, unatoč nizu izazova koje to pred njih postavlja. Ti izazovi u najvećoj mjeri su povezani sa stigmatizacijom koju doživljavaju ove obitelji što je jedini znanstveno potvrđen rizik povezan s odrastanjem u duginim obiteljima. Srećom, mi kao društvo na to možemo utjecati – možemo uporno iznositi znanstvene činjenice i sukladno njima mijenjati zakonske okvire kako bi bili uključivi, a ne isključivi – kako za djecu koja provode djetinjstvo u domovima za nezbrinutu djecu, tako i za parove i osobe koje žele toj djeci pružiti topli dom i obiteljsko okruženje.” dodala je doc. dr. sc. Štambuk.

Francuska: Muškarac koji je zašlatao ženu u busu je kažnjen

Muškarac koji je uvredljivo komentirao ženu te je zašlatao u busu u blizini Pariza, postao je prva osoba koja je kažnjena po novom francuskom zakonu kojim se propisuje kažnjavanje za neumjesne komentare, zviždanje, seksizam i seksualno uznemiravanje na ulicama (i javnim sredstvima/površinama), poznatom kao ‘cat-calling’ zakon. 

Naime, u velikoj gužvi muškarac je zašlatao 21-godišnjakinju po stražnjici te joj uputio uvredljivo komentar. No, prije nego li je dovršena rasprava, vozač autobusa zatvorio je vrata, nazvao policiju i sačekao njihov dolazak. Nakon toga sud je osudio 30-godišnjaka na tri mjeseca zatvora s objašnjenjem da se njegov čin smatra seksualnom agresijom. Također, kažnjen je s 300 eura za uvredljiv komentar. 

Sudski službenici/e i Ministarstvo kazali su da je ovo prva kazna pod novom legislativom koja želi smanjiti seksualno uznemiravanje na ulicama, javnim površinama i sredstvima. Ministrica koja se nalazi iza zakona koji dozvoljava ‘kazne na licu mjesta’ do 750 eura, na Twitteru je proslavila odluku suda. 

“Bravo za brzu reakciju vozača autobusa, ali i za dodijeljenu kaznu”, kazala je Marlene Schiappa, ministrica rodne ravnopravnosti. 

Ova ja kazna došla mjesecima nakon snimke u kojoj je muškarac dobacio seksualni komentar ženi u prolazu te je nakon njene reakcije ošamario. Osumnjičenik je uhićen pred kraj kolovoza nakon što je snimka objavljena diljem Interneta. 

Jedna od tri žene na globalnoj razini bila je žrtva fizičkog ili seksualnog nasilja, prema podacima UN-a. Nedavno istraživanje u Francuskoj pokazalo je da je više od pola žena (53 posto) doživjelo seksualno nasilje ili uznemiravanje.

Natječaj za plakat: Usprkos svemu

Deseti Međunarodni festival queer filma “Merlinka” održava se od 6. do 12. prosinca 2018. godine u Domu omladine Beograda i Dvorani Kulturnog centra Beograda.

Pozivaju se dizajneri/ce i oni/e koji/e to žele biti da sudjeluju u izradi plakata za deveti Međunarodni festival queer filma “Merlinka”, koji šalje poruke tolerancije, prihvaćanja i LGBT egzistenciji kroz prizmu filmske umjetnosti.

Smernice
Prilikom izrade plakata možete se koristiti bilo kojim grafičkim elementima, možete uključiti bilo koji element koji smatrate da može doprineti vašem radu, kao i reference na prepoznatljive filmske scene stavljene u LGBT kontekst.
Izbegavajte da na plakatu bude Marilyn Monroe! Imajte u vidu da se plakat koristi za Merlinka festival u Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Tuzli i Podgorici.
Slogan ovogodišnjeg festivala je “Uprkos svemu”, kojim proslavljamo deseti rođendan.

Poruka plakata
Poslati poziv svim ljubiteljima filmske umetnosti koji žele da uživaju u kvalitetnom filmskom programu. Festival slavi deseti rođendan i plakat treba da šalje poruku da smo kadri stići i uteći i na strašnom mjestu postojati, da smo uprkos svemu uspeli da stignemo do broja 10.
Listu do sada selektovanih filmova možete videti na dnu stranice: http://merlinka.com/

Ciljna grupa
Ciljna grupa plakata su mladi ljudi, ljubitelji filma i LGBT zajednica

Nagrade
Obezbeđena je novčana nagrada za najbolji rad na konkursu.
Pobednik
20.000 hiljada dinara
Uži izbor TOP 12
Dve propusnice za sve dane festivala

Upotreba
Najbolji rad će biti oficijelni plakat desetog Merlinka festivala, naslovna strana festivalskog kataloga i festivalskog kalendara za 2019. godinu.
Dvanaest najboljih radova biće štampani u festivalskom kalendaru za 2019. godinu.

Uslovi i način prijave
Svi mogu da učestvuju na konkursu.
Na konkurs možete poslati više radova.
Pobednički radovi ostaju vlasništvo Merlinka festivala i mogu biti upotrebljeni u bilo kom obliku.

Prijave za plakat trebaju da sadrže:
1. PDF dokument ili JPG (B2, uspravno, 300 dpi, CMYK) i 2. Naziv datoteke u formi – prezime_ime_brpredloga.pdf/.jpg
Napomene: Imajte u vidu da će se dizajn koristiti sa i bez slogana, samo pozadina, za internet banere u različitim dimenzijama, većina materijala će biti uspravno ali bi bilo poželjno da se može prilagoditi i za položeno.

Radove slati na e-mail adresu merlinkaplakat@gmail.com

Konkurs je otvoren do 1.11.2018.

Više informacija na web strani www.merlinka.com

Radove od prošle godine možete videti na Merlinka FB stranici

Službena pravila
– Sve upotrebljene slike (fotografije i ostali grafički materijal) moraju biti autorsko delo učesnika, ili učesnici moraju imati prava na njihovu upotrebu.
– Sve prijave moraju biti originalne i moraju biti delo i vlasništvo učesnika. Ne smeju biti prethodno objavljivane, ili na drugi način javno distribuirane i ne smeju kršiti prava trećih lica.
– Ne prihvatamo odgovornost za dizajn učesnika. Nismo odgovorni za kršenje autorskih prava i nećemo biti uključeni u sporove oko autorskih prava.
– Učestvovanjem u konkursu učesnik pristaje prepustiti ili ustupiti sva komercijalna i nekomercijalna prava i vlasničke interese za umetničko delo na slobodnu upotrebu, na bilo koji način, trajno, Merlinka festivalu.
– Merlinka festival priznaće zasluge umetniku, gde god je prikladno i moguće u kontekstu upotrebe.
– Merlinka festival zadržava pravo:
o Predloga promene/dorade originalnog dizajna
o Dodati logo jedne ili više povezanih organizacija
– Iako će biti uložen svaki napor da se to ograniči, pravila i uslovi ovde navedeni podložni su promeni bez prethodne najave. Biće učinjen svaki napor da takve promene budu istaknute na sajtu www.merlinka.com. Zbog toga vas podstičemo da redovno posećujete našu web stranicu.
Logo Merlinka festivala: www.merlinka.com/logo