Bugarke tužile proizvođača pića zbog seksističke reklame

SKUPINA Bugarki odlučila je kako je dosta bilo ponižavanja žena u svrhu povećanja prodaje različitih proizvoda te su pokrenule tužbu protiv proizvođača pića čija reklama prikazuje ženu u toplesu s lubenicama ispred grudi uz slogan “Stigla je sezona lubenica”.

Reklama je razbjesnila ženske udruge koje tvrde kako su muškarci u Bugarskoj ionako prenapuhani te žene gledaju s visoka i bez ovakvih ohrabrenja. Sada skupina od 13 žena tuži proizvođača Peshtera. “Ne možeš hodati cestom, a da ti neki seronja ne dobaci: ‘Hej, dobre lubenice’ i pokuša provjeriti jesu li dozrele”, rekla je glasnogovornica bijesnih žena. “Reklama potiče seksizam i ženama uistinu šteti te ih ponižava”, dodala je. U tužbi koju su Bugarke podignule stoji: “Ova reklama duboko i neprestano diskriminira žene, protuzakonito narušava naše privatne živote i krši europski zakon o jednakom postupanju prema ljudima bez obzira na spol”.

Sigurno je da ovo nije ni prvi, a vjerojatno ni posljednji primjer omalovažavanja žena. Uvriježeno je stajalište da seks prodaje sve – sokove, dnevne novine, tjednike, automobile, filmove, albume, vodu i sapune, a što je više seksi od zgodne, putene žene? Reklamnoj industriji važno je samo da reklama privuče pozornost i proda proizvod, a pritom je manje važno hoće li žene biti svedene na potrošni objekt.

Muškarci primjećuju samo bitno – pivo!

Mnogobrojni su primjeri koji svjedoče ovom trendu. Jedan od vodećih proizvođača mesnih prerađevina, Gavrilović snimio je reklamu za kobasicu koja prikazuje muškarca koji leži s dvije djevojke koje se mazno trljaju od njega. On ležerno napušta djevojke kako bi veće zadovoljstvo pronašao u hladnjaku u obliku kobasice. U istu kategoriju spada i reklama za Ožujsko pivo, “Žuja zakon br. 11 – muškarci primjećuju samo bitno” u kojoj muškarac sjedi i bulji u TV, a žena dolazi pretrpana vrećicama iz nabavke. On joj pohrli u susret, ona se ozari što joj se dragi tako veseli, kad, odjednom, on izvadi boce piva, okrene se i vrati u prvobitni položaj ni ne pogledavši ju.

“Reklama nam sugerira da ono bitno što muškarci primjećuju nije niti njihova partnerica, niti činjenica da je (i za njega) dovukla prepune torbe namirnica, već boca piva. Ovakvim načinom prikazivanja odnosa među spolovima direktno se omalovažava i diskreditira žena i njezina uloga u zajedničkom kućanstvu, i istovremeno vrijeđa muškarac koji se, u ovom slučaju, svodi na bezobzirnog pivopiju ograničenog polja interesa”, komentar je pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordana Lukač- Koritnik.

 

Ovakvi primjeri nalaze se na svakom koraku, tako su i rusku reklamu za mlijeko mnogi nazivali pornografskom, a jedan od najuvredljivijih reklamnih plakata bio je onaj koji prikazuje djevojku u gimnastičkoj pozi špage uz slogan:  “Prilagodljiva svakoj podlozi”. Zanimljivo je da je autorica fotografije koja korištena u reklami, također žena.

Here I Go Again…

Već nam ponestaje zabavnih naslova kojima bismo popratile postove o emisijama koje uređuje i vodi Dijana Čuljak Šelebaj. Nakon emisije o rodnoj ravnopravnosti i nakon emisije u kojoj je patronizirala glasnogovornicu studenata/ica Filozofskog fakulteta, sada je uredila i odvodila emisiju o seksualnim navikama ‘Rvata i ‘Rvatica. Manje ili više što je to bila tema na dan smjene ravnatelja policije Fabera, sasvim je moguće da nitko od stalnih gostiju Otvorenog nije htio sjesti pred najdražu im urednicu, ali zašto je kao sugovornike/ce profesoru Štulhoferu dovela Žuži Jelinek i Ćiru Blaževića, ostat će vječna enigma. Tako je Žuži Jelinek uobičajeno lamentirala da su si žene same krive što ih muževi varaju, a Ćiro je pokušao natjerati profesora Štulhofera da kaže svekolikom pučanstvu jel gore kad muž prevari ženu ili kad žena prevari muža. Kao stvoreno za informativni program javne televizije.

Programsko vijeće HRT-a pokušalo je glavnoj urednici informativnog programa Hloverki Novak Srzić objasniti da nešto ozbiljno nije štimalo s Otvorenim tu večer, a i inače, pa je tako Suzana Jašić rekla: “HRT ne bira prave teme, a ako ih bira onda nisu pravi gosti. Možemo razgovarati o tome je li bilo aktualnije teme od ‘Seksualnih navika Hrvata’. Mislim da je to važna tema, ali ne mislim da je gospođa Žuži Jelinek osoba koja bi o njoj trebala govoriti u terminu večernje političke emisije. Zašto takve ljude moramo gledati i u emisijama u 21 sat i u kasnom političkom programu? Koja je poruka HRT-a kroz nastup gospođe Jelinek? Da žene trebaju oprostiti svojim muževima nevjeru?“. na što je Hlo spremno odvratila: “Je, to je bila odlična tema s odličnim gostima. Pitanje izbora gostiju i gostovanja Žuži Jelinek je pitanje izbora autora. I ja bih zvala Žuži Jelinek u emisiju o seksu. Možda bih ja pozvala još neku mlađu ženu i muškarca.“.

Pa vi plaćajte svaki mjesec TV pretpaltu.

Zakon je diskriminatoran!

Poštovani, 

 

Na dnevnom redu 85. sjednice Vlade Republike Hrvatske dana 8. lipnja 2009. godine bio je Nacrt prijedloga zakona o medicinskoj oplodnji, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona (EU).

 

Radi se o zakonu koji zadire, između ostalog, i u pitanja ravnopravnosti spolova, jer se tiče i pitanja  reproduktivnog zdravlja  i reproduktivnih prava žena i zabrane diskriminacije na temelju bračnog i obiteljskog statusa.

 

Međunarodni dokumenti koje je Republika Hrvatska ratificirala i koji je pravno i politički obvezuju (UN Konvencija o ukinuću svih oblika diskriminacije žena, Pekinška platforma i Plan akcije – kao dokumenti doneseni na Svjetskoj konferenciji žena održanoj u Pekingu 1995.) te nacionalni dokumenti koji se odnose na ravnopravnost spolova, više su nego jasni kada je u pitanju zdravlje žena. Prema tim dokumentima država je dužna “promicati i osigurati prava žena na najviše standarde tjelesnog i duševnog zdravlja žena”, te se ističe “važnost seksualnoga i reproduktivnoga zdravlja žena.”

 

Preporuka CM/Rec (2007) 17 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o standardima i mehanizmima ravnopravnosti spolova i Memorandum s objašnjenjima među elementima koji ukazuju na postojanje političke volje i opredijeljenost država za ravnopravnost spolova na području zaštite zdravlja, seksualnih i reproduktivnih prava, u članku 44. se navodi:

“44. To nadalje implicira da zdravlje žena i muškaraca mora biti razmatrano kao jednako vrijedno i da i žene i muškarci moraju imati neprikosnoveno pravo da odluče o svom tijelu, uključujući i seksualna i reproduktivna prava. Takva potvrda mora se reflektirati u razvoju, provedbi, pristupu, nadzoru i evaluaciji zdravstveno – socijalnih usluga te u istraživačkim prioritetima.”

 

U svom izvješću o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja Ustavni sud Republike Hrvatske navodi ”  U odnosu na obitelj Ustav ne čini razlike između bračne i izvanbračne zajednice.Obje vrste zajednica Ustavom su priznate i obje vrste uređuju se zakonom…..Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o potrebi dopune ZOMO-a radi uređenja zakonskih pretpostavki za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu i izvanbračnoj udovici odnosno udovcu osiguranika, kao članu njegove obitelji.” ( U-X-1457/2007 od 18. travnja 2007., Narodne novine br.: 43/07)

 

Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova izrijekom  se zabranjuje diskriminacija na temelju bračnog ili obiteljskog statusa ( čl. 6.).

 

Zbog svega navedenog smatram, a polazeći od činjenice da je Zakon o ravnopravnosti spolova organski zakon a pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ovlaštena ocjenjivati usklađenost propisa s tim zakonom, te upozoravati i davati preporuke, da su sve odredbe predloženog Nacrta prijedloga zakona o medicinskoj oplodnji, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona koje ne daju ista prava izvanbračnim parovima kao ni osobama koje nisu ni u jednoj od tih zajednica, diskriminatorne prema tim osobama i parovima.

 

Smatram, također, da se Nacrt tiče i reproduktivnih prava i reproduktivnog zdravlja žena i muškaraca i da stoga odredbe navedenog zakona u izboru medicinskih metoda kod medicinske oplodnje moraju omogućavati ženama i muškarcima, najviše standarde tjelesnog i duševnog zdravlja, jer oni imaju pravo na one koje su  najmanje štetne po njihovo zdravlje.

 

 

       Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
                       Gordana Lukač Koritnik

Otvoreno pismo ženskih organizacija

 

U proteklih desetak dana svjedokinje/ci smo potpuno diskriminatornog i potpuno neprihvatljivog (ne) postupanja u slučaju seksualnog nasilja protiv maloljetnica iz navedenog doma, koje su beskrupulozno izmanipulirane od strane odraslih, koji pri tome nisu kažnjeni ni/niti procesuirani..

Cijeli slučaj se zlonamjerno interpretira kao slučaj prostitucije, što odvlači pozornost i skida odgovornost s počinitelja i institucije u kojoj su maloljetnice bile na skrbi, te društva u cjelini. Ovakav odnos spram slučaja dovodi do toga da se medijska pažnja usmjerava samo na žrtve, koje se okrivljuje za zločin i osobno napada, koristeći upitne i nerelevantne podatke, što dovodi do sekundarne viktimizacije žrtava kaznenog dijela.

Ovaj slučaj ukazuje na nepostojanje društvene svijesti o problemima ženskih ljudskih prava.. Seksualno nasilje kao jedan od najtežih oblika nasilja protiv žena i djevojčica koji je istodobno najmanje prepoznat i sankcioniran u našem društvu, ovim ponovno ostaje problem žrtve koja je  okrivljena, stigmatizirana, odbacivana i na kraju zaboravljena. Istovremeno su počinitelji zaštićeni, a institucije, mediji i društvo općenito ne sagledavaju svoju odgovornost i ne bave se uzrocima problema nego vode senzacionalističke rasprave.

Policijsko postupanje u ovom slučaju posebno je zabrinjavajuće, jer potvrđuje potpuni nemar i neosviještenost o problemu seksualnog nasilja,  te postaje opasan presedan koji dovodi u pitanje funkcioniranje državnih institucija u zaštiti građana/građanki od nasilja, u ovome slučaju posebno ranjive skupine djevojčica i djevojaka.

Nakon niza propusta svih uključenih institucija i dalje nitko nije preuzeo odgovornost. Vrijeme je da građani i građanke reagiraju i zahtijevaju provođenje zakona Republike Hrvatske, te zahtjevaju sankcije za sve one čije su pogreške i propusti doveli do ovakvog razvoja događaja.

 

S toga, svi/sve mi niže potpisani/e:

1. Osuđujemo svaku vrstu iskorištavanja i zlouporabe položaja prema ranjivoj skupini maloljetnih osoba pod državnom skrbi.

2. Pružamo podršku maloljetnim djevojkama i zahtijevamo da se u procesu koji slijedi ne manipulira njima, da ih se dodatno ne traumatizira, te da im se pruži odgovarajuća skrb, kao  i psihološka i druga potrebna pomoć.

3. Zahtijevamo da se ispitaju svi odgovorni – od podvoditelja, do nadležnih osoba u domu,  te klijenata, kako bi se utvrdilo ima li elemenata kaznenih djela, pri čemu se treba voditi računa o tome da su to nezaštićene djevojke  i da ima navoda da ih se prisiljavalo na prostituciju. U tom slučaju, iako naplatni seks nije kažnjiv, može biti riječi o prisili na spolni odnos, te spolnom odnošaju s nemoćnom osobom.

4. Zahtijevamo da političari snose i političku odgovornost, ako se utvrdi da su sudjelovali u seksualnom iskorištavanju maloljetnica.

5. Osuđujemo diskriminirajuće zakonodavstvo po kojem prekršajno odgovaraju “prostitutke”.

6. Smatramo da je ovo prilika da se promisli i o zakonodavstvu u području seksualnih delikta, posebice treba li kriminalizirati naplatni seksualni odnos s maloljetnom osobom.

 

 

Otvoreno pismo potpisuju:

Ženska soba, Zagreb

Ivana Radačić

Centar za mirovne studije, Zagreb

CESI, Zagreb

Poduzetnički centar ROSA

Centar za ženske studije, Zagreb

Autonomna ženska kuća Zagreb

Ženska akcija Rijeka

ZaMirNET

LORI, Rijeka

CGI Poreč

GORD Dalj

Centar za mentalno zdravlje i ljudska prava, Zagreb

Domine, Split

Mirovna grupa OAZA, Beli Manastir

Centar za žene žrtve rata, Zagreb

Ženska grupa Brod

O-zona, Zagreb

Centar za podršku i razvoj civilnog društva – Delfin, Pakrac

Centar za civilne inicijative Zagreb

Udruga žena Vukovar

Ženska infoteka

DEŠA Dubrovnik

UŽRH “Bolja budućnost”

Udruga ZORA; Čakovec

SOS Virovitica

Udruženje “Baranja” Bilje

Ženska udruga Izvor

Zadrugarke PZ-a Neven spremaju se za berbu lavande

Nekad zapuštena parcela u vlasništvu Grada Lepoglave na području Putina pokraj rijeke Bednje, puna raslinja i kamenja, danas je neprepoznatljiva. Umjesto divljeg smetišta, pred očima namjernika steru se ljubičasta polja lavande, što su je tu prije tri godine zasadile vrijedne zadrugarke Ženske poljoprivredne zadruge Neven iz Lepoglave.

Žetva u srpnju
Dok se nevoljko sjeća teškog posla kada su minijaturne sadnice, duge tek dva do tri centimetra, sadile na površinu na kojoj je bilo više kamenja nego zemlje, voditeljica Poljoprivredne zadruge Darinka Kuča ponosi se sada razlaslim grmovima, promjera od 70 centimetara do metra. Ima ih 4000.

– U žetvu ćemo polovicom srpnja jer se dosad otvorilo tek oko deset posto cvjetova. Na vlastitim greškama u tome poslu stekle smo veliko iskustvo.

Neugodna iskustva
Neka od njih bila su i vrlo neugodna, pa ono što sa sigurnošću danas mogu reći jest to da ćemo lavandu ove godine nakon žetve sušiti i na tržište je plasirati isključivo kao gotov proizvod, primjerice, suhi cvijet u vrećicama. Isporuka za destilerije nije isplativa. No, i tu treba biti oprezan jer unatoč općem uvjeravanju da lavande na tržištu nema dovoljno, naša iskustva su drukčija. Ima je jer je mnogi uzgajaju, pa je sve teže naći dobro tržište – otkriva Darinka Kuča.

Proizvodnja aromatična i ljekovita bilja nije jednostavna ni jeftina.

– Veliko polje koje smo lani zasadile posve nam je propalo, jer nam je zbog kiše zemljište ostalo pod vodom, a to lavanda ne podnosi – kaže Darinka Kuča.

Zašto sam za mir

Tribina Dekonstrukcije u ponedjeljak, 29. 06. 2009. u 19 sati, u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb, poziva Vas na predstavljanje zbornika “Zašto sam za mir” (SHURA, Opatija, 2009).

Na tribini bit će riječi o zborniku u kojem umjetnice, teologinje, znanstvenice i aktivistice (Anna Maria Gruenfelder, Vesna Krmpotić, Nadežda Radović, Adriana Valerio, Zilka Spahić-Šiljak, Katarina Kruhonja, Mirjana Ojdanić, Darija Žilić i Mira Pavlaković) iz Hrvatske, regije i iz Italije, propituju naše izbore (rat ili mir), mirovno djelovanje i aktivizam i to kroz svoj umjetnički i esejistički rad.

U razgovoru sudjeluju: urednica knjige, publicistica i aktivistica Šura Dumanić, publicistica i teologinja Anna Maria Gruenfelder, književnica Vesna Krmpotić i publicistica Mira Pavlaković.