Mirjana Oštrec, kandidatkinja HSS-a za gradonačelnicu Sv. Ivana Zeline, također se upustila u virtualan svijet.
Pored Marine Lovrić, kandidatkinje SDP-a za sisačko-moslavačku županiju, te drugih kandidatkinja koje možete podržati putem facebook grupe, o čijim smo virtualnim kampanjama već pisale, Mirjana Oštrec otvorila je također svoju web stranicu http://mirjana-hss.org/index.php .
U Karlovačkoj županiji, četiri su kandidata/kinje za župana/icu. Pored tri muškarca, kandidatkinja za županicu je i Bernardica Topolnjak Halapa iz HSP-a. Bernardica je predsjednica županijskog HSP-a od siječnja ove godine te bivša načelnica Lasinje. {slika}
U Dugoj Resi gradonačelničku fotelju priželjkuje Nela Dugi Novački iz Zelene liste o kojoj smo već pisali na Libeli.
Ozalj
Od petero kandidata u utrci za gradonačelnika/cu Ozlja, dvije su žene, i to Đurđica Perko sa Zelene liste, inače predsjednica podružnice Zelene Liste Ozalj, te aktualna SDP-ova gradonačelnica Ozlja Biserka Vranić. Biserka Vranić, upravna referentica, gradonačelnica je Ozlja u drugom mandatu. Predsjednica SDP-a Ozlja, članica Glavnog odbora SDP-a Hrvatske. Od 1995. do 2001 zaposlena u SSSH – povjereništvo Karlovačke županije. Imenovana povjerenicom SSSH za Ozalj i Žakanje. Članica SDP-a od 1997. godine. Članica Gradskog vijeća Ozlja od 1997. do 2001. godine. 1999. godine izabrana za predsjednicu Gradske organizacije SDP-a Ozalj, a na toj funkciji potvrđena je i 2001. i 2005. godine. Članica Odbora za lokalnu samoupravu pri Vijeću Europe.
Gej strejt alijansa i organizacija Labris započeli su pripreme za organizaciju gay parade koja će se ovo ljeto održati u Beogradu. Bit će to punih osam godina nakon prve takve parade u Beogradu koja je nasilno završila nakon nasrtaja srbijanskih ekstremista na sudionike povorke.
Ovogodišnji program nosi naziv Parada ponosa 2009., a njeni organizatori ističu kako je krajnje vrijeme da LGBT populacija u Srbiji pobijedi strah i prijeđe iz uloge žrtve u ulogu borca za ravnopravnost LGBT osoba i svih građana i građanki, javlja agencija “Beta”.
Srbijanske gay udruge tvrde da imaju podršku širokih slojeva društva, nevladinih organizacija i nekih političara.
‘Parada je osnovno ljudsko pravo’
Predstavnica organizacije Labris Dragana Vučković izjavila je da Parada ponosa nije provokacija niti paradiranje s negativnom konotacijom.
– Parada ponosa je nešto što je osnovno ljudsko pravo, odnosno pravo na mirno okupljanje. To je politički prosvjed, politički marš, povorka kojim jedna marginalizirana grupa u društvu vrlo jasno upućuje određene političke zahtjeve državi, onima koji vode tu državu, skreće pozornost na sebe, postaje vidljiva i doprinosi poštovanju ljudskih prava – rekla je Vučković.
Organizatori tvrde i da se odnos policije prema LGBT populaciji u Srbiji promijenio zbog čega se ove godine ne bi trebao ponoviti krvavi scenarij iz 2001. Tada su sudionike beogradske gay parade fizički napali pripadnici ekstremističke organizacije Obraz.
Obraz: ‘Ponosni smo na prebijanje pedera’
Predsjednik Obraza Mladen Obradović prošle je godine izjavio da je ponosan na prebijanje sudionika parade jer mu je velika čast što je njegova organizacija sudjelovala u “obrani duhovnog zdravlja srpskog naroda.
– Nećemo dopustiti bilo kakav vid pederske parade, nek’ po svojim kućama rade što hoće, ali po ulicama srpskog Beograda to neće proći. Riječ je o najnormalnijem odgovoru svih Srba i Srpkinja koji su zabrinuti za zdravlje svog naroda, i sami znate u kakvom je stanju naše društvo – rekao je Obradović u svojoj prošlogodišnjoj izjavi za srbijanske medije.
S obzirom na najavu nove gay parade u Beogradu nesumnjivo je da će biti novih medijskih obraćanja Obraza i sličnih organizacija u kojima će se prijetiti potencijalnim sudionicima povorke.
Sport je muškog roda – i to ne samo u gramatici. No, u njemačkim sportskim klubovima aktivno je jako puno žena i djevojčica, ali ih se istovremeno rijetko nalazi na najvažnijim vodećim položajima. Kako to promijeniti?
To je pitanje aktualnije nego ikada. Za razliku od 50-ih godina prošlog stoljeća, kada se samo 10% žena bavilo sportom u nekom klubu, danas je sportski aktivna svaka druga stanovnica Njemačke. Na prošlogodišnjim Olimpijskim igrama u Pekingu svaki drugi član njemačke sportske ekspedicije bila je – žena. To je dobra vijest. Loša je vijest da žena nema na vodećim dužnostima u sportu. Samo 12% svih trener(ic)a su osobe ženskog spola.
“Obuka trenerica je vrlo zahtjevan proces. Žene se rijetko odlučuju na taj korak – one najprije moraju imati šansu da nakon izobrazbe uopće dobiju radno mjesto, da im taj posao bude glavno zanimanje, da u sportu budu prihvaćene kao trenerice. Ženama je teško naći posao u klubovima, na tome još moramo poraditi”, kaže Ilse Ridder-Melchers, dopredsjednica Njemačkog olimpijskog i sportskog saveza (DOSB). A tamo gdje je moć, dodaje ona, žena u sportskim krugovima nema: “To nije moderna slika sporta koju mi želimo imat u Njemačkoj. Na sastancima naših sportskih saveza sjede gotovo bez izuzetka samo muškarci.” {slika}
A gdje su žene?
Iznimki od pravila ipak ima. To je na primjer Bibiana Steinhaus. 28-godišnjakinja je prva žena koja sudi nogometne susrete 2. njemačke (muške!) lige. Ona sama priznaje kako joj je na putu u profesionalni sport od velike pomoći bila podrška Njemačkog nogometnog saveza (DFB): “DFB me je podržavao, nudio mi mogućnosti dodatne izobrazbe, pomagao mi je u mom predstavljanju u medijima, uvijek smo bili u vrlo tijesnom kontaktu”.
Napretka ima, ali još uvijek se u njemačkom sportu premalo koriste sposobnosti žena. Zato će DOSB u 2009. posebnu pozornost posvetiti upravo promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca u sportu. “Mi znamo da su žene u pravilu dobro kvalificirane, ali i da često nemaju hrabrosti i odlučnosti da krenu na taj put. Mi ćemo ih pokušati ohrabriti pomoću ciljanog mentoringa i seminara posvećenih isključivo ženama u sportu”, kaže Ridder-Melchers.
Napretka ima, ali…
Sve to u teoriji dobro zvuči. No, što je s praksom? Vrijeme će pokazati imaju li njemački projekti poput “Žene na čelo” ili “Više migrantkinja u sportu” uopće ikakvih konkretnih rezultata. Ukoliko se pokažu da nemaju, onda se mora preći na radikalnije, strukturne reforme kakve je primjerice provela Norveška, kaže Ilse Ridder-Melchers i objašnjava: “Tamo se u 80-im godinama prošlog stoljeća uvelo kvote, a rezultat je danas vidljiv: udio žena na odgovornim pozicijama je porastao na preko 30%.” {slika}
Kvote nisu jedino rješenje, i žene moraju pokazati inicijativu ukoliko i izvan sportskih borilišta žele nešto promijeniti u sportu, smatra Bibiana Steinhaus: “One si moraju postaviti ciljeve i ne dozvoliti da ih netko koči u tom procesu. Moraju se boriti i izboriti za svoj status.”
I Bilić odbio ženu…
Jedna od rijetkih koja se izborila za taj status je Katja Kraus. Ona je članica Uprave HSV-a. Tako je upravo ona u ime kluba iz Hamburga prije nekoliko mjeseci u Zagrebu pregovarala i sa Slavenom Bilićem oko njegovog angažmana na trenerskoj klupi bundesligaša.(DW/sma)
Listu s kandidatima za predstojeće lokalne izbore koalicijski partneri na županijskoj razini SDP-HNS te na gradskoj SDP-HNS-SHUS predali su sinoć u Zadru. Iako neće s listama ići u javnost do srijede, neka od imena i pozicije uspjeli smo saznati.
Tako je Ingrid Antičević-Marinović prva na listi za Gradsko vijeće, što znači da će, ako ne postane gradonačelnica, opet sjediti u Gradskom vijeću. Među prvih sedam kandidata za Gradsko vijeće su i dosadašnji vijećnici SDP-a Željko Mikin i Omerka Šarić te Željko Ivančević koji je jedan mandat “pauzirao”, ali i Sabina Glasovac koja je u prošlom mandatu bila vijećnica Županijske skupštine. HNS-ov Ivo Gregov koji je jedan od kandidata za zamjenika gradonačelnice je osmi na listi, dok je predsjednica GO HNS-a Vesna Sabolić druga na listi. Predsjednica SHUS-a Gordana Mrkić je 15. na listi. Stanislav Antić i dr. Erma Ivoš Nikšić su na 14., odnosno 15. mjestu na listi za Gradsko vijeće, a oboje su u prošlom mandatu postali gradski vijećnici kao nestranački kandidati iz kvote SDP-a.
Na županijskoj listi prvi je predsjednik ŽO SDP-a Svetko Šarić, dok je drugi na listi predsjednik ŽO HNS-a Željko Kurtov Buš. SDP-ov kandidat za župana Duško Vidov je peti na listi, dok je kandidatkinja za njegovu zamjenicu dr. Renata Sabljar Dračevac treća. Od novih imena na sedmom mjestu je Nikola Turčinov koji je bio u rukovodstvu Foruma mladih SDP-a, a važno je napomenuti da je aktualni načelnik Općine Vir Kristijan Kapović četvrti.
– Prije svega imamo paritetnu zastupljenost, i to u vodstvu, kao što znate gradonačelnicu i zamjenike, isto tako i za županiju gdje je naš kandidat Duško Vidov koji ima dvije dožupanice. Prema tome, i imena će jednako tako biti zastupljena, imamo mladih i novih lica te imamo 50 posto žena, rekla je Antičević-Marinović ističući kako će listu objaviti tek u srijedu.
U izbornoj utrci za međimurskog župana sudjelovat će pet kandidata, odreda muškarci.
Samo dvije žene
Dovoljno potpisa skupili su Branimir Bunjac uime HSR-a, Mladen Križaić uime koalicije HDZ-HSLS-HDSS, Željko Pavlic iz MDS-a, Ivan Perhoč, predstavnik koalicije SDP-HSS-HSU-HNS, te nezavisni Josip Posavec. Od desetero kandidata za zamjenika župana samo su dvije žene – Petra Andrašec, na listi HSR-a, i dr. Nevenka Breslauser, na listi Posavca.
Malo je koja stranka i koalicija postupila prema preporuci da na listama ima najmanje 40 posto žena. Na listi za Skupštinu HČSR ima samo osam žena od 41 kandidata, HDZ-HSLS-HDSS ima ih devet, SDP-HSS-HSU deset, MDS 12, HNS 14, Nezavisna lista J. Posavca 16 i HSR 20. Na listama za županiju i gradove, koje je danas objavilo Županijsko izborno povjerenstvo, nema većih iznenađenja.
Riješena je enigma koga će sve na listu uvrstiti župan Posavec, koji ima najviše visokoobrazovanih kandidata. Na njegovoj je listi i Zdenko Horčićka, koji je također izišao iz HNS-a, kipar Mihael Štebih, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Siniša Golub, liječnik Andrej Pal, Juraj Kolenić, mr. Bernarda Miser, Sonja Fažon…
Trojica u Prelogu
Kandidati su za gradonačelnika Čakovca Sanja Bacinger (MDS), nezavisni Stjepan Baranašić, Nenad Hranilović (HNS), Branko Šalamon (SDP-HSS-HSU) i mr. Stevo Tkalčec (HDZ-HSLS-HDSS). U Prelogu su se kandidirali Stjepan Belić (HSS), Juraj Delladio (SDP) i Dragutin Glavina (HNS-HDZ), a u Murskom Središću Josip Dobranić (HSLS-HDZ-HSU-HSS), Marijan Kutnjak (SDP-HNS), nezavisni Stjepan Novak i Nada Žilavec (HDS).
