Predstavljamo: Nada Turina Đurić

Nada Turina Đurić (1964.) aktualna je zamjenica župana Primorsko-goranske županije za društvene djelatnosti te kandidatkinja za novi mandat zamjenice župana. Predsjednica je HNS-a za Primorsko-goransku županiju i članica Predsjedništva državnog HNS-a. Po struci je dipl. politologinja, a radila je kao novinarka te u ugostiteljstvu i turizmu.

 

Evo kako je odgovorila na Libelin upitnik.

*U politici sam jer sam  uvjerenja da je svaki i najmanji angažman za napredak zajednice u kojoj živimo, u smislu promoviranja demokratskih načela i najviših civilizacijskih standarda, vrijedno osobnog angažmana.

*Posebno me interesiraju teme:
Djelovanje mladih i za mlade ljude što znači područje odgoja, obrazovanja i znanosti, kao i pitanja rješavanja egzistencijalnih potreba mladih obitelji – poticana stanogradnja, mobilnost i fleksibilnost u zapošljavanju.

Zdravstvo – dostupnost, kvaliteta, efikasnost sustava kao preduvjet za zdrave i zadovoljne građane županije

*Moj najveći uspjeh u politici je to što sam kao dosadašnja zamjenica župana, uspjela realizirati neke važne projekte i što to moji sugrađani, prijatelji i kolege prepoznaju i poštuju.

*Biti žena u politici je “malo” teže, nego biti muškarac u politici, ali je nadasve izazov kojeg objeručke prihvaćam.

*U slobodno vrijeme volim kuhati, uređivati svoj vrt i pričati sa svojom djecom i suprugom.

*Kandidirala sam se jer mislim da ima još jako puno posla oko ostvarenja ciljeva koje sam si zacrtala i mislim da ih mogu realizirati na opće dobro. Naravno, nadajući se da i moji birači misle,da je tome tako.

Trening o seksualnom nasilju, protokolu o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i njegovoj primjeni u praksi

Zadovoljstvo nam je što vas možemo pozvati na

TRENING O SEKSUALNOM NASILJU, PROTOKOLU O POSTUPANJU U

SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA I NJEGOVOJ PRIMJENI U PRAKSI

(28.05.-31.05. Terme Jezerčica)

      Ovaj će trening obuhvatiti teme vezane uz seksualno nasilje, razvoj Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i njegovoj implementaciji, te će sudionicama pružiti znanja i vještine potrebne za daljnje djelovanje na prevenciji i podizanju svijesti o seksualnom nasilju u zajednici. Naglasak treninga biti će na feminističkim principima u radu sa žrtvama seksualnog nasilja, kao i na feminističkoj etici brige.

      Čast nam je i zadovoljstvo najaviti trenericu, dugogodišnju aktivistkinju i stručnjakinju s područja seksualnog nasilja Lepu Mlađenović iz Autonomnog ženskog centra-Beograd. Osim Lepe, trening će voditi i Maja Mamula.

     Očekujemo se da će ovaj trening podići svijest o seksualnom nasilju u društvu te vam pružiti potrebna znanja kako biste mogli dalje djelovati u svojoj lokalnoj zajednici te na taj način pomagati u smanjenju tolerancije na seksualno nasilje.

Trening će se održati od 28. do 31.05.2009. u Termama Jezerčica, Donja Stubica. Putne troškove i troškove smještaja sudionica snosit će Ženska soba-Centar za seksualna prava, zahvaljujući podršci programa PHARE 2006.

Vaše prijave očekujemo što prije na telefone Ženske sobe (01 61 19 174) ili na e-mail zenska.soba@zamir.net.

Za seks s mlađima od 16 – u zatvor!

Prihvati li se prijedlog pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić, seksualni odnos osobe starije od 21 godine s 15-godišnjakinjom, iako je ona pristala na njega ili ga inicirala, bit će i u Hrvatskoj kazneno djelo.

Naime, pravobraniteljica je radnoj skupini za izradu novog Kaznenog zakona te Saboru predložila da se dobna granica za mogućnost davanja pristanka za spolni odnos sa sadašnjih 14 poveća na 16 godina. 

 

Sva kaznena zakonodavstva u svijetu poznaju određivanje granice do koje dijete, prema mišljenju psihologa, socijalnih radnika, odvjetnika i drugih stručnjaka, nije sposobno ni dovoljno zrelo procijeniti rizike i posljedice ulaska u spolni odnos, pa se sankcioniraju punoljetne osobe koje ulaze u takve odnose iako su oni sporazumni i bez prisile.

Hrvatski kazneni zakon određuje da je ta granica 14 godina, što je među nižim dobnim granicama u svijetu, a propisana kazna za spolni odnos s djetetom je od jedne do osam godina zatvora.

Na prijedlog za povišenje dobne granice pravobraniteljicu su potaknuli brojni pozivi roditelja maloljetne djece koji traže savjet kako “zaštititi dijete od seksualnog iskorištavanja”, odnosno veze s puno starijim partnerima, za koje vjeruju da ugrožavaju njihovu djecu.

Tako joj se, primjerice, obratila majka 15-godišnje djevojčice koja je “u vezi” s muškarcem starim 31 godinu, zatim otac 16-godišnje djevojke koja je bila u vezi s 30-godišnjakom, koji po prestanku veze prijeti cijeloj obitelji kako bi djevojku prisilio na ponovnu  vezu te roditelji 16-godišnjeg mladića koji je “u vezi” s 36-godišnjom trenericom svojeg košarkaškog kluba. Tim roditeljima nisu mogli pomoći, jer ne postoje mehanizmi kojima bi sustav sankcionirao takvo ponašanje odrasle osobe u odnosu na maloljetnike.

– Naš je cilj zaštita djece od manipulacije i iskorištavanja jer smatramo da se spolni odnos 15-godišnjakinje s 45-godišnjim muškarcem ne može nazvati vezom niti se tu može raditi o obostranoj ljubavi. Radi se o osobama u srednjim godinama koji iskorištavaju tu djecu, koja pak najčešće to ne mogu vidjeti ni razumjeti već su iskreno zaljubljeni i stoga spremni na sve – objašnjava pravobraniteljica.

    Također dodaje kako naš zakon propisuje kako osoba može stupiti u brak najranije sa 16 godina, pa bi se i najnižu dobnu granicu za pristanak na spolni odnos moglo vezati za taj propis, kao što to čine neka europska zakonodavstva.

 

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor upozorava kako Obiteljski zakon određuje da osoba mlađa od 16 godina ne smije ni biti na cesti između 23 i 5 sati bez pratnje odrasle osobe, pa joj je neprihvatljivo da već s 14 godina može ulaziti u spolni odnos.

– Apsolutno se slažem s povećanjem te dobne granice. Uistinu smatram da su djeca djeca do 18. godine, kao što to kaže Konvencija o pravima djeteta, i da ih treba maksimalno štititi. Mislim da moramo odraslim ljudima koji ulaze u spolne odnose s 15-godišnjom djecom jasno poručiti da je to iskorištavanje djece – smatra Kosor.

Djeca su u vrijeme adolescencije, ističe psihologinja Majda Rijavec, osobito osjetljiva i ranjiva i treba ih posebno zaštititi. Iako je emocionalno sazrijevanje izrazito individualno, smatra kako svaki zakon treba štititi upravo one najranjivije u određenoj skupini.

– Neka su djeca s 14 godina, dakle u osmom razredu, već dovoljno zrela da shvaćaju sve rizike i moguće posljedice seksualnog odnosa, no većina ipak nije. Upravo zbog njih mislim da bi bilo dobro dići dobnu granicu na 16 godina – ističe Rijavec.

Prvu ozbiljnu raspravu o potrebi povećanja dobne granice kod nas pokrenuo je prije tri godine slučaj 37-godišnje učiteljice glazbenog odgoja u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, koja je stupila u seksualni odnos sa svojim 14-godišnjim učenikom.

Dječak je pohađao osmi razred i to mu je bilo prvo seksualno iskustvo. Učiteljica je bila prozivana za zloupotrebu položaja, no ne i seksualni odnos s djetetom.

S druge strane, javnost je bila podijeljena treba li rigorozno kazniti 17-godišnjaka kojeg je u dobrovoljnom seksualnom odnosu s 13-godišnjakinjom  zatekao djevojčičin otac i pozvao policiju.

Stoga po uzoru na neka europska i američka zakonska rješenja, pravobraniteljica predlaže da od zakonske odgovornosti budu izuzeti oni koji ulaze u sporazumni spolni odnos s tinejdžerom starim između 14 i 16 godina, ako sami nisu stariji od 21 godine. To bi se moglo smatrati vršnjačkim, iako preuranjenim, seksualnim odnosima, koji su dio životne stvarnosti.

U praksi, ističe odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko, spolni odnosi s djecom mlađom od 14 godina u kojima nije bilo prisile tamna su brojka kriminaliteta jer se vrlo rijetko prijavljuju i procesuiraju.

– Najčešće se procesuiraju romski brakovi, u koji ulaze vrlo mlade djevojčice, jer ih prijavljuju centri za socijalni rad u slučajevima kad nastane neki problem – objašnjava Matijević-Vrsaljko.

    Roditelji čija su djeca starija od 14 godina u vezi sa starijim partnerima traže pomoć kod pravobraniteljice i civilnih udruga, no rijetko se obraćaju policiji, očigledno svjesni da policija nema zakonskih temelja za postupanje.

– Pojedinačnih slučajeva ima, no ne mogu reći da je to učestala pojava – kaže Krunoslav Borovec, načelnik Ureda ravnatelja policije.

U Europi najveći broj zemalja propisuje upravo 16 godina kao dobnu granicu za mogućnost svojevoljnog promišljenog ulaska u spolni odnos. Iznimka je Španjolska, u kojoj je ta granica 13 godina, a zanimljivo je da najnižu dobnu granicu na svijetu od 12 godina ima Vatikan. Međutim, to objašnjavaju činjenicom da je postojeći zakon vrlo star te da Vatikan uopće ne dozvoljava seksualne odnose izvan braka, već se ta granica odnosi na mogućnost ulaska u brak.

 

Prvi seks sa 17 godina
U posljednjih deset godina mladi u Hrvatskoj prvi seksualni odnos imaju s prosječno 17 godina, pokazalo je longitudinalno istraživanje na studentima zagrebačkog sveučilišta koje od 1998. provodi prof. Aleksandar Štulhofer. Mladići u odnose stupaju prosječno pola godine ranije od djevojaka.

Unatoč općoj percepciji, većih promjena u seksualnom ponašanju mladih nema niti postoji osobiti pad dobi pri prvom seksualnom odnosu. Neznatno se povećava broj seksualnih partnera.

Tako je 1998. godine 50 posto studentica do sada imalo samo jednog partnera, dok je 2008.  taj udio pao na 42 posto. Istovremeno se povećao broj onih s tri ili četiri seksualna partnera, i to s 18 na 21,5 posto. Studenti imaju nešto veći broj partnerica. No zato je sve veći broj djevojaka koje su imale seksualnih iskustva s istim spolom.

Prije deset godina takvih je djevojaka bilo tek 6,4 posto, a 2008. 20,9 posto. Raste svijest o potrebi kontracepcije, pa je tako 1998. godine pri prvom odnosu kondom koristilo 50 posto ispitanika, a deset godina kasnije njih 70 posto. Poražavajuće je pak da ih tek 20-tak posto nastavlja i dalje koristiti kondome.

Maloljetničke trudnoće u Hrvatskoj još uvijek ne predstavljaju gorući problem. Tijekom 2007. godine manje od 14 godina imalo je pet majki, a njih 1809 imalo je od 15-19 godina. Rađanje majki ispod 20 godina iz godine u godinu pada.
 

Djelatnicama tvrtke radne knjižice podijeljene iz automobila

SLUNJ – Koja plaća? Tako nam je odgovorila direktorica Snježana Štajduhar Humić kada smo je pitale što je s našim novcem.

Bez posla i novca
– Zamislite! Pa, toga ima samo u Hrvatskoj. Ostale smo bez posla, plaća, a sada nam je radne knjižice podijelila iz svoga automobila. Kao da smo stoka. To nam je hvala za sve one prekovremene sate i noćni rad, koji nam nikad nisu bili plaćeni – ogorčene su bivše radnice slunjske tvrtke Intima, koje su danas preuzele svoje radne knjižnice.

No, umjesto da sve to riješi na normalan i civiliziran način, još su na kraju direktoricu morale hvatati i tražiti da dođe pred Zavod za zapošljavanje u Slunju, kako bi uz pečat dobile i njezin potpis. Neke od radnica u tome nisu uspjele, pa će morati još pričekati neko vrijeme da se prijave na burzu. I ne samo to, neke žene još nisu dobile ni dokumentaciju o otkazu ugovora o radu.

– Bile smo guske i sve moguće životinje. Ponižavala nas je i mnoge su žene kući išle plačući. Da je bila samo koja lijepa riječ, bile bismo još učinkovitije.

Cijena rada
I ovako smo puno i kvalitetno radile. No, bile smo krive za sve pogreške i propuste, iako je često puta bila riječ o pogrešnoj procjeni direktorice – ističu Jelena Puškarić i Đurđa Cindrić, pokazujući nam listu s prosječnom mjesečnom plaćom za listopad od 1.688,15 kuna.

Bivša djelatnica Jelena Mandić kaže da je direktorica Štajduhar-Humić najveći krivac za propast tvrtke. Napominje da su za sedam dana bolovanja oduzimali i po 1.100 kuna. A za dan rada dobivale su oko 75 kuna.

Programi za žene liječene od raka dojke

Svake godine u Sisku od raka dojke obolijeva sve više žena koje se suočavaju s nizom problema. Jedan od njih je iznimno slaba pokretnost ruke i ramena nakon operacije jer nema propisane fizioterapije. Stoga je sisačka Udruga žena liječenih od raka dojke osmislila program Edukacija-područje psihosocijalne podrške, u sklopu kojeg se provodi poseban program pilatesa za osjetljivu skupinu žena.

Lakše je među istima
– To nisu samo vježbe, to je psihosocijalna podrška ženama, druženje i zadovoljstvo vježbanja u grupi u kojoj se sve razumijemo – pojasnila je Blanka Bukovec, predsjednica Udruge žena liječenih od bolesti dojke i voditeljica projekta.

Prošle su tri godine otkako je 49-godišnja Maca Polimac operirana.

– Loše sam podnosila kemoterapiju, no, na sreću, odmah sam krenula na pilates. Najviše mi u ovom načinu rada odgovara to što sam okružena ženama koje me razumiju, koje su prošle isto što i ja. Nakon operacije poznanici bi me sreli na cesti i začuđenim tonom komentirali “super izgledaš”. Znate kako to zvuči, kao da sam jednom nogom u grobu. Grozno sam se osjećala – ispričala je. Osim druženja i potpore, satovi pilatesa Maci su pomogli i fizički.

– Imala sam problema s glavoboljom i kukovima, a s rukom nisam mogla ništa. Ni sad nije super, ali je puno bolje. Volim naše druženje i veselim se svakom susretu – kaže.

Osim Mace, u grupi je još dvadesetak polaznica od 50 operiranih članica udruge. Da prepreku u vježbanju ne predstavljaju godine, dokazala je druga Maca. Sa svoje 72 godine kaže da “ih drži sve u grupi, a najstarija je”. Operirana je prije 23 godine.

– Ovo je sada maženje i paženje. Prije 20 godina to je sve bilo puno drugačije. Žene su za sve morale u Zagreb, sada se mogu liječiti i kod nas, a i dostupno im je dosta sadržaja u oporavku. Vježbam cijeli život, pa mi ove vježbe nisu problem – kaže Maca.

Povećanje pokretnosti
– Nakon operacije područje ruku, ramena i prsa ne smije se naprezati te stoga ne radimo neke vježbe koje su inače specifične za pilates. Ali radimo na poboljšanju pokretnosti ruku i ramena kako bi se ženama olakšao povratak u normalan život – kaže Ljiljana Rastovčan, voditeljica pilatesa.

Veliki dar Maloj kući

Tvrtka Procter&Gamble donirala je jučer zadarskoj Udruzi za pomoć ženi i djetetu “Duga” polugodišnju zalihu proizvoda robnih marki koje se proizvode u sklopu te multinacionalne korporacije.

Donacija uključuje deterdžente za pranje rublja, proizvode za osobnu higijenu, sredstva za čišćenje te pelene za najmlađe korisnike udruge.

 – Iako smo multinacionalna korporacija, uvijek gajimo osjećaj za društvenu odgovornost pa tako često imamo ovakve donacije u Hrvatskoj i diljem svijeta. Cilj nam je podijeliti naš profit s okolinom, a posebice ciljamo na udruge koje se bave zaštitom djece i žena te im na taj način želimo pokazati da nisu usamljeni i zaboravljeni, rekao je Goran Osojnički uime tvrtke P&G.

On je dodao da je P&G jedna od najvećih svjetskih kompanija koja uvelike pridonosi zajednicama u kojima djeluje.

– Kao društveno odgovorni član zajednice P&G podupire cijeli spektar aktivnosti radi pomoći najugroženijim članovima društva, jer smatra da je pomaganje onih koji su najpotrebitiji dužnost svake ozbiljne i društveno odgovorne kompanije, zaključio je Osojnički.

Gordana Markulin-Ježina, Koordinatorica udruge “Duga” i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, takozvane Male kuće, čijim će korisnicama ova donacija i najviše koristiti, zahvalila je na donaciji. Rekla je da su svi proizvodi prilagođeni potrebama korisnica Male kuće te da će im dobro doći.

Spomenula je da je trenutačno u Maloj kući deset korisnica koje su tamo potražile zaklon i sigurnost od obiteljskog nasilja.

 – Kuća je uglavnom, nažalost, puna, a potrebno je naglasiti da kod nas dolaze osobe koje nisu sa zadarskog područja tako da mogu slobodno izaći izvan kuće. Osim toga, moram reći da sa svim ženama koje dođu radi tim stručnjaka. Prvo radimo s majkama kojima preko raznih organizacija pokušavamo naći posao ili ih dodatno edicirati, a potom i djecu smještamo u vrtiće kako bi njihove majke mogle raditi i tako krenuti u nov život, zaključila je Markulin-Ježina.