Donna Haraway: Pripovijedanje za zemaljski opstanak

Datum/ vrijeme: 15.09.18 19.00; 21.09.18 19.00
Lokacija: Kino EUROPA (dvorana Müller)

Feministkinja i povjesničarka znanosti Donna Haraway vjerojatno je najpoznatija kao autorica dvaju revolucionarnih djela: eseja “Kiborški manifest” (“A Cyborg Manifesto”) i knjige Vizije primata (Primate Visions). Oba djela su uzdrmala ustaljene “zdravorazumske” kategorije, rušeći granice između ljudi, životinja i strojeva te propitujući esencijalizam roda i implicitne pretpostavke ljudske fascinacije primatima kroz postkolonijalnu optiku.

Film DONNA HARAWAY: PRIPOVIJEDANJE ZA ZEMALJSKI OPSTANAK donosi zaigrano i intrigantno putovanje kroz njezin život, utjecaje i ideje. Haraway je strastvena i rječita pripovjedačica, a film je strukturiran oko serije rasprava u njezinom domu u Kaliforniji, koji je pomogla izgraditi vlastitim rukama, o temama kao što su kapitalizam i antropocen (termin koji “koristi ali smatra problematičnim”), znanstvena fantastika kao filozofski tekst, nekonvencionalni bračni i seksualni odnosi, uloga katolicizma u njenom odgoju, ljudi i psi, represija ženskog pisma, iznenađujuće fascinantna povijest ortodontske estetike i nužnost novih postkolonijalnih i postpatrijarhalnih narativa. Riječ je o impresivnom rasponu tema – s intelektualkom okretnog i radoznalog uma.

Haraway i režiser Fabrizio Terranova (kojeg čujemo, ali ne vidimo) očito se osjećaju opušteno u zajedničkom društvu, dajući razgovorima – koji su nadopunjeni slikama umjetnina i otkačenim animacijama – ugodnu, intimnu atmosferu. Terranova se poigrava zelenim ekranom kako bi ilustrirao Harawayine riječi ili dao svoj komentar. Kada Haraway govori o pripovijedanju, vidimo sliku nje u pozadini kako piše. Kada razgovor krene u smjeru njenih neuobičajenih intimnih odnosa i opresivne moći heteronormativnosti, sekvoje koje vidimo kroz njezin prozor zamjenjuje sređena ulica u predgrađu. Morski beskralježnjaci, jedna od Harawayjinih fascinacija, plutaju u pozadini sobe.

Jelena Blagović – Nove Samoće

Izložba je otvorena do nedjelje 16.9.
Radno vrijeme Galerije Forum: svaki dan od 10 do 20 sati. 

Fotografski koncept problematizira temu majčinstva, pružajući intimni pogled na različite strahove, sumnje i samopropitivanja s kojima se autorica i njezine bliske prijateljice suočavaju u razdoblju života u kojem planiraju postati majke, ili to već jesu.

Ova generacija mladih žena u prosjeku rađa kasnije i manji broj djece, nego što su, ne tako davno, rađale njihove majke. Nije neuobičajeno da neke žene odluče ne postati majke. Razlozi za odgađanje ili neostvarivanje majčinstva za svaku od njih su različiti, stavovi o majčinstvu također. Zajedničko svim portretiranim ženama su različite nijanse straha, sveprožimajućeg novog osjećaja odgovornosti i zebnje od gubitka dijela sebe – gubitka mentalne i fizičke slobode.

Fotografirane žene, mahom i međusobno prijateljice, prikazane su u trenucima između. Usprkos tradicionalnom shvaćanju majčinstva, njegovom uvriježenom kulturalnom konstruktu i određenim svjetonazorskim inzistiranjima na majčinstvu kao jedinom putu prema ženskom samoostvarenju, ono nije, niti je ikada bilo, jedina i najvažnija uloga žene. Ona je ujedno i nečija kći, sestra, partnerica, supruga, prijateljica, zaposlenica ili poslodavka, suradnica… 

Samoća, koju većina žena nauči cijeniti i u njoj uživati tek u odrasloj dobi, s majčinstvom se nepovratno mijenja. Upravo to stanje između uloga, osvještavanje da se rođenjem djeteta i žena iznova formira kao individua, prikazano je kroz ove inscenirane portrete, koji vizualiziraju trenutak odsutnosti i izmijenjene, nove vrste samoće, s kojom se svaka od portretiranih žena suočava. Najčešće unutar vlastitog doma i sama sa sobom.

Hala Alyan: Ljubavna priča koja nije moja

Nakon poezije Jehan Bseiso, Ghayatha Almadhouna i Dunye Mikhail, na Libeli smo lani predstavile još jednu pjesnikinju (porijeklom iz) arapskog svijeta, Halu Alyan. Tada smo objavile prijevod pjesme Sahar i njene sestre, objavljene u njenoj prvoj zbirci poezije Atrium, a nedavno smo vam predstavile i prijevod njene pjesme Obroci.

 

Alyan je američko-palestinska pjesnikinja, koja je većinu života provela u gradovima diljem Bliskog istoka i SAD-a. Za prvu zbirku pjesama Atrium osvojila je 2013. godine Arab American Book Award. Prošle je godine objavljena njena treća zbirka Hijra, u kojoj se bavi temama rata i migracija kroz prizmu ženskog iskustva i značaja bivanja ženom.

 

Jeseni ususret, donosimo vam prijevod još jedne Haline pjesme, Ljubavna priča koja nije moja. Za Libelu ju je prevela Ivana Perić.

 

Ljubavna priča koja nije moja

 

 

Upoznaš nekoga dok ti kosa

izrasta. Prosipaš ukosnice dok plešete. Zabava je

 

pjegava od hašiša, noć kao napuhani balon

pred puštanje u zrak. On crta scenu rođenja

 

na tvojoj ruci i ljubi ti čeljust. Moliš se da je

pogrešna kalkulacija. Ljubav koja slijedi je

 

mačja.  Odlučna da ne budeš božanstvo, tisuću

asteških hramova naspram njegovih nakrivih krugova.  Ali proljeće

 

dolazi i on prolijeva tekilu po tvojoj haljini. Ljubav te

otima i posjećujete špilju zajedno. Kad mu prstom pokažeš

 

sjenu, naziva te oštećenom robom. Smiješ se:

napušten zvuk. Dok se upisuješ u knjigu posjetitelja,

 

koristiš riječi kao šepav i potišten. Krevet kao zatvor,

kuhinja pustopoljina. Pašta ostavlja pijesak u grlu.

 

Tirkizna ogrlica i trula jabuka ukrašavaju

Umivaonik u jutro kad te napušta. Provodiš tjedne sastavljajući

 

Popise, debele plavetne riječi. Papir te podsjeća na

Žumanjke. Tvoj se gubitak kostriješi. Kosa te napušta.

24. Međunarodni festival – Grad žena

24. Međunarodni festival suvremene umjetnostiGrad žena posvećen je svim neustrašivima, svim borkinjama za slobodu, zaboravljenima i priznatima, svima hrabrima, poznatima ali i još uvijek nepoznatima.

Od 21. rujna do 30. listopada 2018. godine, u Gradu žena, Ljubljani, moguće će biti posvjedočiti inspirativnim pričama, slikama, stihovima, i ritmovima ujedinjenih, prkosnih, militantnih i glasnih, autorica iz cijelog svijeta. ‘Highlight’ međunarodnih događanja održat će se od 4. do 8. listopada 2018. godine.

Protivljenja, zastrašivanja, kršenja ljudskih prava, rasističke, trans i homofobične izjave patrijarhata – 2018. godine svejedno se još uvijek moramo nositi sa svime ovime na malom iscrpljenim planetu Zemlji. Ništa nas neće zaustaviti. Budućnost će biti feministička ili je uopće neće biti!

Pridružite nam se na renomiranom festivalu ‘Grad Žena’ i upoznajte nas na raznim lokacijama u Ljubljani:

Kino Šiška Stara mestna elektrarna – Elektro Ljubljana Španski borci – Center kulture v Mostah NOVA POŠTA ŠKUC Kinodvor. Mestni Kino. Atrij ZRC Klub Gromka, AKC Metelkova mesto Slovenski gledališki inštitutPritličje

 

ULAZNICE: https://goo.gl/tvfyTU

PROGRAM: https://goo.gl/Scu4tY

Knjiga #ŽeneBiH postaje stvarnost

Za četiri dana, 12.09.2018. godine, počinje crowdfunding kampanja projekta #ŽeneBiH, po čijem će završetku biti objavljena knjiga o izuzetnim bh. ženama, prva takva u povijesti Bosne i Hercegovine. Povodom izdavanja knjige izdato je i priopćenje koje u nastavku prenosimo u cijelosti:

Početkom marta, Amila Hrustić Batovanja, Masha Durkalić i Hatidža Gušić, tri prijateljice i aktivistice iz Sarajeva, pokrenule su malu kampanju na društvenim mrežama kako bi podsjetile na značajne žene iz bh. historije, koje su zaboravljene ili zanemarene u modernoj historiografiji.

“Počelo je tako što se Amila, izrevoltirana načinom ‘obilježavanja’ Mjeseca ženske historije od strane jedne korporacije koja je nudila ‘ženska’ pakovanja čipsa, javila nama dvjema s idejom da na adekvatan način nas tri obilježimo taj Mjesec. Tako smo počele istraživati, pisati, i objavljivati informacije o značajnim bh. ženama na društvenim mrežama. Reakcije na svaku objavu bile su fantastične”, kaže Hatidža.

{slika}

Tako je iz dana u dan tokom mjeseca marta, uz hashtag #ŽeneBiH, kroz vizuale s kratkim biografijama predstavljeno 30 žena koje su dale i daju neizmjeran doprinos emancipaciji žena i rodnoj ravnopravnosti u BiH. Rađen volonterski sa tri strane svijeta, iz Sarajeva, Rejkjavika i Praga, projekat je brzo izazvao veliko interesovanje i pobrao brojne simpatije, pa priča o njemu nije završila zadnjim danom marta. Naprotiv, okupio je destine fantastičnih žena iz BiH, sa adresama širom planete, ujedinjenih oko jednog cilja – objaviti knjigu o bh. heroinama.

“Nakon brojnih poruka interesovanja i podrške, shvatile smo da želja za ovakvim znanjem postoji i da je forma knjige najbolji put da se prenese poruka koju želimo poslati, a to je da ove iznimne žene bh. historija mora pamtiti, uvažavati i dati im mjesto koje zaslužuju”, kazala je Amila.

Knjiga #ŽeneBiH će se sastojati od kratkih biografija više od 50 žena, uz jedinstvene ilustracije 50 bh. umjetnica, dizajnerica i/ili ilustratorica. U izradi su angažirane isključivo žene, jer su na taj način autorice projekta željele doprinijeti vidljivosti žena i promovirati rad bh. umjetnica, dizajnerica i ilustratorica. Knjigu su počele pripremati neovisno od toga što nisu imale nikakva unaprijed osigurana finansijska sredstva, a odlučile su je izdati samostalno.

“Gotovo polovinu potrebnog iznosa smo osigurale uz pomoć privatnih donacija pojedinaca i pojedinki, te organizacija, odnosno ljudi koji vjeruju u ideju ovog projekta. Angažman nas tri je od početka potpuno volonterski. Kako bismo prikupile ostatak potrebnih sredstava, odlučile smo pokrenuti crowdfunding kampanju preko platforme Indiegogo. Zaista vjerujemo da će značajan broj ljudi prepoznati važnost ovog projekta. Žene o kojima pišemo su oblikovale našu historiju i dale nemjerljiv doprinos našem društvu, a njihova imena, likovi i djela, ostaju nepoznati. To je nedopustivo i pogrešno iz milion razloga“, kaže Masha.

Prikupljanje sredstava zvanično počinje u utorak, 12.9.2018, kada će svi/e zainteresirani/e moći klikom na link donirati željeni novčani iznos i, ovisno od toga, rezervirati za sebe primjerak same knjige. Kampanja će donatorima i donatorkama ponuditi i druge zanimljive proizvode poput simpatičnih broševa s minijaturnim portretima nekih od značajnih žena iz bh. historije, društvene igre, originalne umjetničke radove bh. umjetnica i još mnogo toga.

Pratite #ŽeneBiH na društvenim mrežama i budite u toku sa kampanjom!

Žrtve silovanja u Mauritaniji optužene za ‘seks izvan braka’

Žene žrtve silovanja u Mauritaniji, državi na zapadnom dijelu Sjeverne Afrike, obeshrabruje se u prijavljivanju zločina jer bi i same mogle završiti u zatvoru zbog spolnih odnosa izvan braka.

Organizacija Humans Rights Watch (HRW) razgovarala je s pet žena i djevojaka koje su bile optužene za “zinu” – seks izvan braka – nakon što su prijavile silovanje, uključujući i 15-godišnju djevojku koja je grupno silovana i nakon toga poslana u zatvor, navode u izvješću.

U pisanom odgovoru HRW-u, mauritanijska Vlada je navela da seksualne napade istražuje pravosudna policija, i to gotovo 900 slučajeva zabilježenih od 2014. godine. Izvješće HRW-a dolazi u trenutku kada Mauritanija čeka rezultate izbora, za koje aktivisti/kinje navode da nudi novu šansu parlamentu da izglasa zakon o rodno uvjetovanom nasilju kojim bi se ojačala podrška žrtvama silovanja. Zakon stoji pred parlamentom već dvije godine.

Mauritanija, zemlja u sjeverozapadnoj Africi, islamska je republika s kaznenim zakonom koji se djelomično temelji na šerijatskom zakonu. Spolni odnosi izvan braka službeno su kažnjivi bičevanjem, zatvorskom kaznom te, u slučaju preljuba, smrću kamenovanjem, iako se takve kazne u praksi uglavnom ne provode.

Kada je HRW posjetio ženski zatvor u glavnom gradu Nouakchottu ranije ove godine, devet od 22 zatvorenice su bile optužene zbog “zine”, no nije poznato koliko od njih su žrtve napada. Ne postoje statistike na državnoj razini o broju optužbi za seks izvan braka, a u posljednja dva desetljeća broj optužbi žrtava silovanja za navedeni “zločin” se smanjuje.

No, rizik od optužbi i posljedičnih kazni je i dalje vrlo visok, zbog čega neke organizacije civilnog društva savjetuju žrtvama silovanja koje su starije od 18 godina ili trudne da ne prijavljuju policiji.

Mauritanijsko društvo ne prihvaća silovanje, a žrtve često bivaju odbačene od strane vlastitih obitelji“, navodi Aminetou Mint Ely, predsjednica organizacije koja vodi centre za podršku žrtvama silovanja.

Iako organizacije civilnog društva pružaju hitnu pomoć žrtvama silovanja i ženama koje su pobjegle od obiteljskog nasilja, u zemlji ne postoje skloništa u kojima žrtve mogu prespavati, navodi HRW. “Nevjerojatno je apsolutno odsustvo države kada je u pitanju pružanje usluga izravne potpore žrtvama”, ističe Ofime.