Osmomartovska šetnja gradom

Zagreb, nedjelja, jutro, sunčano, 8.mart, može i 8.ožujak za one mlađe.

Međunarodni Dan žena.

Libelin investigativni tim bogato opremljen fotićem, blokićem i dobrom voljom, krenuo je u potragu za osmomartovskim sadržajima u centru Zagreba.

U tramvaju čestitka na displayu, lijepo od ZET-a, početak obećava.

Na Trgu slijedimo mnoštvo građana i građanki koji se penju Bakačevom.

Iduća postaja katedrala, nedjeljna misa u 9h.

Doduše, Crkva inače tradicionalno slavi Majčin dan (druga nedjelja u svibnju) al tko zna možda spomenu i Dan žena. 21 stoljeće i sl.

Al ni riječi, na kraju svećenik poželio blagoslovljenu nedjelju i radni tjedan. Žene nije spominjao.

Dobro, idemo dolje. Nazad na Trg. Prva gomilica se grupirala oko štanda Udruge za prevenciju prekomjerne težine. E ovo je nešto za nas. Doduše nema direktne veze sa 8. martom, al koristan savjet uvijek dobro dođe.

 

{slika}

 

Malo dalje, parlamentarna stranka dijeli cvijeće i letke, pripadajući gradonačelnik također.

 

{slika}

{slika}

 

Još dalje, neparlamentarna stranka dijeli razne napitke, hladne i tople.

 

{slika}

 

U tom trenutku se sa Krvavog mosta začuje glasno bubnjanje. Ženska mreža Hrvatske organizira prosvjednu  povorku pod nazivom “Crkva bez politike, država bez propovijedi”. Zli bubnjari sviraju, aktivistice i aktivisti nose razne transparente, idu prema Katedrali.

 

{slika}

 

Libelin investigativni tim vidi da mu nema druge nego za povorkom opet pred Katedralu.

Pred Katedralom su predstavnice Ženske mreže rezanjem vrpce simbolički odvojile Crkvu i Državu.

 

{slika}

 

Reakcije slučajnih namjernika i namjernica su bile podijeljene. Najviše su čudile psovke i uvrede osoba koje su vikale da su one vjernice/vjernici i da što tu neko ima prosvjedovati.

A neki od njih su upravo izašli sa mise.

I onda psuju. Džabe se ispovijedali. Kad će trebati opet. Slijedeću nedjelju. Onu 3. korizmenu.

Opet dolje, na trg, tu nas zaskočio muško ženski duo, ona sa ulošcima, on sa čokoladicom.

Hvala lijepo, i to je korisno.

Eto, ukratko to su osmomartovska događanja sa Trga i okolice, bilo je još sadržaja u noćnim satima, raznih žurki, koncerata…

Bio je i Čolić, tu nijesmo nazočile.

Čekamo Brenu.

U Hrvatskoj 23 posto slabije plaćene

Iako se i u Hrvatskoj žene u većoj mjeri odlučuju na visoko obrazovanje, pa čak i u većem postotku završavaju fakultete, one i dalje imaju veći u dio u ukupnoj nezaposlenosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) žene su u siječnju 2009. činile 61,5 posto ukupnog broja nezaposlenih, dok je muškaraca bilo tek 38,5 posto. Među ukupno 254.291 nezaposlenom osobom, bilo je 156.348 žena.

Istraživanje o visini plaća koje je MojPosao proveo krajem 2008. pokazalo je da žene u Hrvatskoj u prosjeku imaju 23 posto manju plaću od muškaraca, dok posljednji podaci Europske komisije pokazuju da žene unutar 27 zemalja članica zarađuju 17,4 posto manje od muškaraca.

Nejednakost je najizraženija u Estoniji gdje žene zarađuju čak 30,3 posto manje od muškaraca, dok je najmanja razlika u Italiji (4,4 posto).

Iako se do prije samo godinu dana smatralo da su plaće žena na globalnoj razini 16,5 posto manje od plaća muškaraca, Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) je upozorila da bi razlika u plaćama muškaraca i žena mogla bi biti i veća nego što to inače pokazuju službeni podaci.

Naime, u izvještaju “(Ne)ravnopravnost spolova na tržištu rada” koji se temelji na rezultatima istraživanja provedenog nad 300.000 žena i muškaraca u 20 zemalja, stoji da žene u prosjeku imaju 22 posto manju plaću od muškaraca.

Brojna su istraživanja posljednjih mjeseci sugerirala da bi trenutka ekonomska kriza negativno mogla utjecati na zapošljavanje žena i mogućnosti njihova napredovanja unutar organizacija, a ITUC ne dvoji da bi se takve slutnje mogle i ostvariti.

I prijašnje su krize posebno negativno utjecale na položaj žena u državama u razvoju te u sektoru izvoznih industrija i poljoprivrede, ističu u izvješću. Uz to, napominju, bilo koje smanjenje izdvajanja vlada zemalja za zdravstvo, socijalnu zaštitu i obrazovanje često najjače pogađaju žene.

Istovremeno, Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorila je da bi zbog krize bez posla moglo ostati od 24 do 52 milijuna ljudi, pri čemu bi se broj nezaposlenih žena mogao povećati čak i za 22 milijuna. Stopa nezaposlenosti žena trebala bi se u tom slučaju povećati na čak 7,4 posto, dok bi se stopa nezaposlenosti muškaraca mogla povećati na 7 posto. (V. K.)

Sa svih strana: HNS obilježio Dan žena

Zagreb: Sestrama Rajki i Zdenki Baković, antifašističkim borkinjama koje je 1941. godine pogubio ustaški rezim, hitno treba vratiti prolaz koji spaja Masarykovu i Varšavsku ulicu, a naprasito je i bez objašnjenja promijenjen u Miškecov prolaz, poručila je HNS-ova gradska zastupnica Morana Paliković Gruden, koju je u inicijativi povodom Dana žena došla podržati i stranačka predsjednica Vesna Pusić.

Rajka Baković imala je 21 godinu, a njezina sestra Zdenka bila je tri godine starija kada su u prosincu 1941. uhapšene u svom stanu u Gundulićevoj ulici i smaknute, da bi prije nekoliko godina njihovo ime bilo izbrisano iz prolaza u centru grada i ponijelo naziv poznatog zagrebačkog brijača Miškeca. Do danas nije jasno kako je brijač dobio prioritet nad dvjema djevojkama u cvijetu mladosti koje su radi plemenitih ideja izgubile život.

– I službeno ćemo proslijediti Gradskoj skupštini zahtjev da se prolazu vrati ime sestara Baković koje su se borile za ljudske slobode i zbog toga bile pogubljene. Čitav život provele su u ovom kvartu, da su živjele u neko drugo vrijeme danas bi možda bile uspješne znanstvenice, upozorila je Paliković- Gruden.

Na ulazu u prolaz, tik uz kino Europa, i danas stoji njihova bista, no ime prolaza izgubile su u godinama kada se sustavno uništavao svaki javni znamen antifašizma, odnosno kada je uz preimenovanje ulica popularno bilo i dinamitaško uklanjanje spomenika partizanskim borcima.

Zahtjev HNS-a mora dobiti zeleno svjetlo Odbora za imenovanje ulica i trgova kojemu predsjeda SDP-ovac Ivan Šikić, politički mentor Milana Bandića iz vremena kada je aktualni gradonačelnik bio anonimni stranački član na Peščenici. Šikić je poznat po tome što u osjetljivim pitanjima izmjene naziva ulica osluškuje naloge stranačkog vrha tako da će se o povratu Prolaza sestara Baković vjerojatno odlučiti u gradskoj centrali socijaldemokrata u Praškoj ulici. Povrat staroga imena bio bi i simbolički obol respektu prema zagrebačkim ženama, čija imena, u odnosu na muškarce, nosi svega pet posto ulica u metropoli.

 

Rijeka: O krizi u gospodarstvu u HNS-ovim očima s aspekta žena progovorile su čelnice riječkih HNS-ovki Nada Jelinić Starčević, Radmila Rajlić, Ljiljana Mikin i Milena Milih, potpomognute muškim kolegom Šimom Jagičićem. I dok su istaknuli veliku uključenost žena u HNS-u, izdvojeni su poražavajući rezultati koji pokazuju neravnopravnost žena i muškaraca po pitanju zaposlenja, što pokazuje 64 posto nezaposlenih žena PGŽ u odnosu na ukupan broj nezaposlenih ili pak 156 tisuća žena bez posla u Hrvatskoj naspram oko 100 tisuća nezaposlenih muškaraca. Ovi problemi, osobito brojne visoko kvalificirane žene bez posla, veliki su udar na razvoj gospodarstva, o čemu HNS u kontinuitetu govori. Također, muškarci imaju čak 23 posto veće plaće od žena, prednjače u poduzetništvu, iako su žene spretnije u pokretanju i organizaciji posla.

– Ženama treba pomoći u organizaciji privatnog života kako bi se mogle više posvetiti poslu i politici. Pozivamo sve žene da se politički i sindikalno aktiviraju, kao i poduzetnike da zapošljavaju žene, čime bi ostvarili porezne olakšice, a i smanjila bi se izdvajanja za socijalne programe. U PGŽ čak 11 posto žena s VSS čekaju duže od godine dana na posao, kazale su članice HNS-a.

 

Zadar: Pod motom “Mislite li da je to dovoljno” članice i članovi zadarskog  HNS-a u subotu su na Narodnom trgu informirali žene  o njihovim pravima, ali i tražili povratnu informaciju o  tome koliko su žene zadovoljne postojećom zakonskom regulativom koja zabranjuje diskriminaciju žena i  provedbom te regulative u  praksi. Uz predsjednicu zadarskog  HNS-a Vesnu Sabilić i  predsjednicu Interesnog odbora žena dr.  Mirnu Polić, ženama  su karanfile darivali i  vijećnik ove stranke u  Gradskom vijeću dr.  Želimir Maštorivć te  dr. Ljiljana Klarin,  Robert Mezirović,  Predrag Šarić, Damir  Miletić, Renata Lijić i  Mirjana Dopuđ.
– Karanfil simbolizira borbu žena za  ravnopravnost, borbu  protiv diskriminacije.  Mi se i danas borimo  protiv diskriminacije  u našem društvu u kojem je čak i ovaj cvijet  diskriminiran, poručila je Sabolić.
Zainteresiranim  građanima HNS-ovci su dijelili letke putem kojih su informirali o situaciji u kojoj se  danas žene nalaze kad je pitanju, prije svega, pravo na  rad te je među ostalim navedeno i da žene u RH čine  52,5 posto nezaposlenih, dok  je u Zadarskoj županiji nezaposleno 10.364 žena, odnosno 63,18 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Pri  tom je istaknuto da žene čine  51,8 posto stanovništva Hrvatske. Na letku se također  podsjeća i da Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju u području rada, kako u javnom, tako i  privatnom sektoru za što poslodavac podliježe kazni od  1.000 do 350.000 kuna te da  žena koja doživi diskriminaciju ima ne samo mogućnost  obraćanja pravobraniteljici za  ravnopravnost spolova, već i  za podizanje sudske tužbe.
– Hrvatska narodna stranka  – liberalni demokrati žele  izraziti zabrinutost, jer unatoč  različitim instrumentima i  dalje postoji raširena diskriminacija žena, što pokazuju  podaci Državnog zavoda za  statistiku. Ukazivanje na nedorečenost Zakona o ravnopravnosti spolova samo je jedan segment u lepezi “jamstava” koje ne  dovode do  pravde. Zato mi u HNS-u  smatramo da je pored donošenja normativnih “jamstava” potrebno izmijeniti tradicionalnu ulogu muškaraca,  kao i ulogu žena u društvu i  obitelji da bi se postigla puna  ravnopravnost, stoji u priopćenju koje je u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena uputio zadarski HNS,  a koje potpisuje predsjednica  Interesnog odbora žena dr.  Mirna Polić.
U priopćenju se podsjeća  da su unatoč zakonskim zabranama “žene  i danas prilikom zapošljavanja prisiljene  odgovarati na pitanja  o bračnom statusu i  trudnoći” te kako su  “kršenja prava radnica  na stanku, dnevni i  godišnji odmor, osobito u trgovačkim lancima, rasprostranjena  do nedopustive razine”.
– Međunarodni dan  žena je prilika da još  jednom pozovemo  mjerodavne institucije da započnu provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova i  Zakon o radu te da  ženama koje su objekt  diskriminacije poručimo kako nije vrijeme  za šutnju, već za djelovanje u kojem žene poput  Klare Zetkin i Rose Luxemburg pružaju trajnu inspiraciju, zaključuje se u priopćenju.
HNS u Zadru će, kazala je  predsjednica Vesna Sabolić, u  svojoj kvoti na koalicijskoj listi s SDP-om imati 50 posto  žena.

 

Velika Gorica: Ženska inicijativa HNS-a Velika Gorica posljednje tri godine obilježava Međunarodni dan žena 8.ožujka, uličnom akcijom “Ženama pola svijeta, muškarcima pola kućanstva”.
Na Međunarodni dan žena 2007.godine ženama su poklanjale ručno izrađene buketiće od suhog cvijeća, a muškarcima kuhinjske spužvice. Sljedeće 2008. godine izradile su pop-up čestitke (trodimenzionalne) i to za žene s cvijetom, a za muškarce sa užetom i ovješenim rubljem.
Ove godine marljive članice ŽI HNS Velika Gorica same su izradile oko 300 bookmarka (označivača za knjige) od žice i perlica za žene, a muškarcima su namjenile malene setove za šivanje.
Ručno izrađeni bookmark poklanjale su ženama kao znak potpore za daljnja učenja i osnaživanja, a mali set za šivanje kao poziv muškarcima da preuzmu pola skrbi o zajedničkom kućanstvu i obitelji, te tako pridonesu pravednijoj podjeli rada i obveza.

 

Sa svih strana: SDP obilježio Dan žena

Split: SDP-ovke su s muškim kolegama na Rivi ženama dijelile ruže. Prema riječima Vesne Alač, županijske vijećnice SDP-a, na taj način željele su pozvati na solidarnost prema ženama te obilježiti dan koji mnogi više ne poštuju jer ga nepravedno povezuju s bivšim državnim uređenjem.

 

Slavonija: Povodom Međunarodnog dana žena članovi Foruma mladih SDP-a uz čestitke i najljepše želje, darivali su karanfile.

 

Zadar: Žene zadarskog SDP-a organizirale su jučer svoju tradicionalnu proslavu u povodu Dana žena. U popunjenoj dvorani hotela Kolovare organizarn je prigodni prijem i druženje na kojem su uz kandidatkinju za gradonačelnicu Ingrid Antičević-Marinović, okupljene žene pozdravile i Gordana Sobol, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, Renata Sabljar Dračevac, kandidatkinja za zamjenicu župana i Irena Dragić, predsjednica zadarskog Foruma žena SDP-a.

Saborska zastupnica SDP-a i predsjednica sabroskog Odora za prava žena Gordana Sobol je rekla kako su zadarska i županijska organizacija SDP-a predvodnice u uključivanju žena u politički život budući da su žene kanidatkinje za najviše dužnosti. -Ponosna sam što SDP nikad nije prestao obilježavati Dan žena, pa ni onda kada se tvrdilo da je to relikt komunizma, rekla je Sobol.

Ingrid Antičević Marinović je podsjetila prisutne na borbu Rose Parks koja je svojim primjerom zapalila borbu protiv rasne segregacije u Americi. -Ona je bila mala žena i radnica koja je bila umorna od bespomoćnosti i koja je jednostavno rekla “dosta” ugnjetavanju. Usprkos teškoćama, jedna mala žena napravila je velik korak u demokratizaciji Amerike, rekla je Antičević Marinović.

Domaćica skupa je izjavila kako i u Zadru treba reći “dosta” podobnosti i situaciji da diploma manje vrijedi od stranačke iskaznice vladajuće stranke. -Ako je mogla Rosa Parks, možemo i mi. Možemo izgraditi grad dostojan čovjeka i po mjeri Zadrana, zaključila je Antičević Marinović.

Ideološki praznik borbe za ljudska prava

Dan žena nije sladunjavi, ženski praznik, nego ideološki praznik borbe za ljudska prava i prava rada, iako se u zadnje vrijeme sveo na karanfile i ruže. Činjenica je da sva prava žena nastaju i nestaju u tom jednom danu, izjavila je predsjednica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Irena Gregorović-Filipčić na press konferenciji na kojoj je najavljena kampanja “Uravnotežimo se”, posvećena povećanju učešća žena u političkom životu. Tijekom kampanje dijelit će se leci, a pripremljen je i prigodan spot, koji je premijerno prikazan na pressici, dok će se krajem mjeseca održati okrugli stol na kojeg su pozvani predstavnici svih političkih stranaka. Gregorović-Filipčić istaknula je kako je učešće žena u gradskim i općinskim vijećima te županijskoj skupštini u prosjeku tek 17,7 posto, a još je poraznije što se niti jedna žena ne nalazi na čelu nekog grada ili općine. Osvrnula se i na problem nezaposlenosti žena, koje čine 64,7 posto nezaposlenih u županiji, a najveći udio imaju žene od 50 do 54 godine sa završenom srednjom školom. Isto tako, kazala je kako dolazi do feminizacije siromaštva, kao i da je spolna diskriminacija pri zapošljavanju još uvijek snažna.

Ivanka Bralić kazala je kako će Povjerenstvo predložiti riječkoj Turističkoj zajednici i karnevalskim udrugama, da se svake godine, pored kraljice bira i novi meštar karnevala, koji bi isto tako trebao dokazivati svoje sposobnosti. Prema Bralić, riječ je o još jednom primjeru koji dokazuje kako se žene na svim razinama društvenog djelovanja moraju dokazivati više od muškaraca.

Gregorović-Filipčić je rezimirajući dosadašnji rad kazala kako se Povjerenstvo svojim brojnim inicijativama, uključujući sjednice, okrugle stolove i razne kampanje, potvrdilo kao jedno od najaktivnijih ovakvih tijela u Hrvatskoj.

Najveći gubitnici u krizi su opet – žene

Veća ravnopravnost između žena i muškaraca, iste plaće za isti rad, te veća ravnopravnost u političkom životu. Sve će se to po stoti put ponoviti i ovog 8. ožujka. U Ujedinjenim narodima, u Europskoj uniji, u vladama sjeverno i južno od Ekvatora te istočno i zapadno od Greenwichovog meridijana. Naravno, ako izuzmete zemlje poput Irana ili Saudijske Arabije.

Uvijek izvuku deblji kraj

Ali, ako su to do sad bile samo prazne riječi, sada se tome pridružuje kriza i nedostatak novca. I tako se mogućnost veće ravnopravnosti za mnoge žene ponovno povlači u drugi plan.

U industrijskim zemljama na zapadu nezaposlenost pogađa žene snažnije nego muškarce. One su u zanimanjima u uslužnim djelatnostima nesrazmjerno više zastupljene, proteklih su godina bile upućivane upravo u tom smjeru, a sada se na tom polju najviše – štedi.

Uvijek ista priča

Manje novca u kućnim budžetima znači i manje novca za njegu starijih i bolesnih članova obitelji, ili manje novca za brigu o djeci. Žene neće smao brže ostati bez posla od muškaraca, one moraju ponovno preuzeti i neplaćene domaćinske poslove. Time im se smanjuju izgledi da se jednom ponovno vrate na tržište rada.

Osim toga i izgledi za pristojnom mirovinom tope se zajedno s gubicima na burzama. Plaće koje su za žene i dalje niže nego za muškarce, kao ionako veća zastupljenost žena u lošijem plaćenim zanimanjima navode žene primjerice u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji na trgovinu: jadna državna mirovina trebala bi se pojačati onom privatnom. A privatne mirovine su sada zbog krize u velikoj opasnosti.

Stanje u zemljama u razvoju i onima čijem je gospodarstvu uoči krize bilo krenulo nije ništa bolje. Ima li sustav mikrokredita, razrađenih posebno za žene koje žele samostalno pokrenuti manje tvrtke, u doba financijske krize uopće nekih izgleda? Hoće li se mjere i projekti usmjereni na pomoć ženama i dalje moći financirati? Kako se uopće mogu popraviti uvjeti za žene u zemljama s visokim stopama oboljenja od AIDS-a, a da za to ne postoje sustavi potpore i zdravstvene njege?

Zloglasni stakleni strop

Još uoči krize je navodna sloboda radne snage funkcionirala na račun žena. Dobro obrazovane žene u Europi redovito su udarale glavom o čuveni stakleni strop, kada su se htjele popeti na najodgovornija mjesta u svom poduzeću.

One slabije obrazovane rintale su za bijedne satnice u lošim radnim uvjetima u jeftinim trgovačkim lancima. U njima ju primjerice bio prodavan tekstil, kojeg su proizvele žene u Aziji s još gorim satnicama i u još lošijim radnim uvjetima. Vlasnici tih istih trgovačkih lanaca pri tom su se basnoslovno bogatili.

Udariti gdje najviše boli – po džepu

Dakle krajnje je vrijeme da se iz ove finacijske krize nauči nešto korisno. Krajnji je čas za polaganje političkih temelja i za sređivanje nepravednih odnosa između spolova. Elementi koji uzrokuju neravnopravnost u nekoj politici uglavnom se mogu unaprijed predvidjeti i izbjeći. Samo diskusija na tu temu mogla bi potaknuti značajne procese. Stoga je krajnje vrijeme da politika prestane zatvarati oči pred problemom neravnopravnosti spolova.

Tko, poput njemačke vlade, pred odborom UN-a za prava žena “Gender mainstreaming” ili koncept javne politike ravnopravnosti spolova odbije jer je navodno “prebirokratski”, sam sebe na dulje staze čini neuvjerljivim. Slobodna fluktuacija radne snage na kraju krajeva u samoj politici razvoja suradnje neće biti samo propovijedana. Dodjeljivanje financijskih sredstava ovisit će o razvoju koncepta ravnopravnosti spolova. A to bi trebalo postati opći zakon.