CENZURA

U petak, 6. ožujka, u 21 sat, na Televiziji Jadran pogledajte TV emisiju Cenzura, na temu položaja i političke participacije žena u Hrvatskoj.

Uoči Međunarodnog dana žena i približavajućih lokalnih izbora, kada će demokracija u Hrvatskoj ponovo biti na testu rodne ravnopravnosti, gošće u studiju biti ce predstavnice CESI Gordana Obradović-Dragišić, izvršna direktorica i Tajana Broz, voditeljica projekata vezanih uz političku participaciju žena.

TV emisiju Cenzura, u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus iz Splita, moguće je gledati i putem Max TV-a, kabelskog koncesionara B Net-a i internet televizije Smart TV. Televizija Jadran emisiju reprizira subotom, u 13.30 sati, a Gradska televizija Zadar i Atila TV iz Bjelovara je re-emitiraju srijedom i petkom navečer.

Ženama pola svijeta, muškarcima pola kućanstva

Ženska inicijativa HNS-a Velika Gorica povodom Dana žena organizira treću u nizu akciju “Ženama pola svijeta, muškarcima pola kućanstva”. Ove godine ženama dijele ručno izrađeni bookmark kao poticaj za daljnje učenje i osnaživanje, a muškarcima mali set za šivanje kao poziv na pravedniju raspodjelu kućanskih obveza. Akcija će se održati u subotu 7.ožujka u Velikog Gorici na relaciji krčma “Tur” – Gradska tržnica od 10.00 – 12.00 sati.

Liste bez žena su talibanske

Činjenica da hrvatskom političkom scenom dominira muški dio populacije ne može osporiti očito – marginalizaciju žena u političkom životu, istaknula je dopredsjednica aktiva žena ARS-a Emanuela Martinčević Šopić na press konferenciji na kojoj su ARS-ovci uputili apel da se ženama da ne samo veća nego glavna uloga u hrvatskoj politici. Dodala je kako sveprisutni seksizam otežava ženama pristup političkim institucijama te obeshrabruje one koji se uključe. Isto tako, kazala je kako je za prevladavanje ovakvog stanja nužno da žene glasuju, kako za programe koji će osigurati promjene, tako i za kandidatkinje, dodajući da će ARS zadovoljiti sve izborne kriterije o učešću žena na izbornim listama.

Član županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova i aktiva žena ARS-a Branimir-Pero Dešković naglasio je kako liste bez žena naziva talibanskim listama, jer ih smatra suprotnim svim demokratskim kriterijima, a založio se da Dan žena postane državnim praznikom. Inače, ARS-ovci će povodom Dana žena svojim sugrađankama uz čestitke dijeliti vrtne sadnice.

Iz rada ženskih stranačkih organizacija u Zadarskoj županiji

Žene HSS-a nisu organizirale skup niti javno događanje u Zadru jer će, kako je pojasnila predsjednica Organizacije žena HSS-a “Hrvatsko srce” Zadarske županije Irena Devčić, sudjelovati na programskoj skupštini u Karlovcu.

– U Zadarskoj županiji nismo pripremili skup budući da smo 7. ožujka na programskoj skupštini Organizacije žena HSS-a Hrvatsko srce u Karlovcu gdje će predsjednica Marija Ledinski-Anić predstaviti program rada za sljedeću godinu, tako da ćemo Međunarodni dan žena obilježiti radno unutar stranke, rekla je Irena Devčić.

– Ništa nismo planirali za taj dan, ali sljedeća dva mjeseca pripremamo provođnje edukativnih radionica za maturante koji će sljedeće godine polagati državnu matruru, kazala je Mirjana Brnadić predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinska” Zadarske županije.

– U ovom trenutku Forum žena HSLS-a u Benkovcu prikuplja pomoć u odjeći, igračkama i novcu za dvije obitelji s puno djece, a pripremamo i radionicu za djecu u povodu Dana dječje knjige 2. travnja koja će se održati ili u Biogradu ili u Gračacu, a za Dan žena očekujmo da nas muškarci iznenade, odgovorila je predsjednica Foruma žena HSLS-a Zadarske županije Morana Babajko.

Stranačkim skupom Međunarodni dan žena obilježit će i Forum žena SDP-a, ali njihov će se skup održati u Zadru, točnije u hotelu “Kolovare” u petak 6. ožujka s početkom u 18 sati.

– Kao i svake godine Forum žena će obilježiti Međunarodni dan žena. Organiziramo skup pod nazivom “Žene su snaga lokalne zajednice” na kojem će govoriti predsjednica Foruma žena Irena Dragić, kandidatkinja za gradonačelnicu Ingrid Antičević-Marinović i kandidatkinja za zamjenicu župana dr. Renata Sabljar-Dračevac. Bit će riječi o položaju žena i programima SDP-a za poboljšanje pložaja žena u lokalnoj zajednici i o spremnosti žena SDP-a da ponude takve projekte, kazala je Omerka Šarić napominjući da u Forumu žena nisu samo članice stranke, već su i Forum i skup otvoreni za sve zainteresirane.

Od Mirne Polić, predsjednice Interesnog odbora žena HNS-a Zadarske županije saznajemo da u povodu Međunarodnog dana žena ova stranka u subotu 7. ožujka planira na Narodonom trgu između 10 i 12 sati informirati građanke o njihovim pravima temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova s posebnim naglaskom na diskriminaciju prilikom zapošljavanja, ali i anketirati žene o tome koliko su zadovoljne postojećim zakonom i u kojim bi ga segmentima željele vidjeti izmijenjenog.

“Žene u Hrvatskoj ne poznaju dovoljno svoja prava”

Koordinacija žena Hrvatske udruge sindikata (HUS) s današnje je konferencije za novinare, u povodu Međunarodnog dana žena, poručila kako žene u Hrvatskoj ne poznaju dovoljno svoja prava. U posebno su lošem položaju žene u trgovini, jer ih se maksimalno iskorištava, a minimalno plaća ustvrdila je predsjednica Sindikata radnika Name Dragica Petrinjak dodajući kako većina njih, ne poznajući svoja prava, trpi ‘torturu’ poslodavca kako bi sačuvala radno mjesto.

Po njezinim tvrdnjama, u većini trgovina žene su zaposlene na maksimalno šest mjeseci, pa su u stalnom strahu za radno mjesto. Žalosno je da je čak i u onim tvrtkama gdje su radnice imale ugovor na neodređeno vrijeme, poslodavcima dopušteno da ga raskinu i preinače na određeno vrijeme, rekla je Petrinjak navodeći za primjer “Pitarello”.

Među nezaposlenima više od 30 posto su mladi, a među njima je čak 60 posto žena istaknula je koordinatorica mladih HUS-a Gordana Ilakovac. Prilikom zapošljavanja mlade su žene izložene pritiscima i pitanjima o planiranju trudnoće i obitelji, a u praksi smo imali čak i slučajeva da je žena prekidala trudnoću samo kako bi sačuvala radno mjesto, rekla je Ilakovac. Kao poseban problem istaknute su žene koje rade u kladionicama. One, kako je rečeno, jednom tjedno same nose novce u banke i trezore, bez ikakve zaštite.

U povodu 8. ožujka Međunarodnog dana žena, ženske sindikalne udruge HUS-a, Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) potpisale su danas prosvjedno pismo protiv Prijedloga zakona o plaćama državnih službenika i namještenika. Osudile su taj zakonski prijedlog, jer se njime ukida institut dodatka na minuli rad, a uvodi se novi model promicanja u plaći temeljem ocjene rada i učinkovitosti.

Također su uputile i pismo potpredsjednici Vlade i ministrici obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranki Kosor tražeći ratifikaciju 183. Konvencije Međunarodne organizacije rada o zaštiti majčinstva na radnom mjestu. Time bi se i formalno u Hrvatskoj prihvatili međunarodni standardi koji su najvećim dijelom već uključeni u hrvatsko zakonodavstvo i praksu.

Sindikalistice se ove godine neće pridružiti povorci Ženske mreže u povodu 8. ožujka jer, kako su kazale, ovogodišnja tema “Žene i religija” nije sindikalna, a njezini zahtjevi vrijeđaju osobna uvjerenja drugih žena.

Šest godina kazne koja to nije

Jedna od najčešćih zaštitnih mjera koju suci izriču nasilnicima prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji je psihosocijalni tretman. Mjera je u cijeloj Hrvatskoj podigla prašinu među sucima i psihijatrima, ali i udrugama koje skrbe o žrtvama nasilja, i to zbog toga što od 2003. postoji samo na papiru, a u praksi se uopće ne provodi. Naime, samo u Istri je prošle godine zbog raznih oblika nasilja u obitelji prekršajno prijavljeno 777 osoba, od kojih je za 437 osoba predložen psihosocijalni tretman.

S obzirom na statistike nasilja u obitelji, koje pokazuju da je pred društvom još uvijek dug i mukotrpan put u iskorjenjivanju psihičkog i fizičkog zlostavljanja unutar obitelji, te činjenicu da je jedan od pravnih lijekova tek mrtvo slovo na papiru, s pravom se možemo zapitati žele li nadležni doista pridonijeti rješavanju tog problema ili ne. Trenutačno stanje stvari ne govori u korist pomaku naprijed, jer oštre mjere bivaju rijetko izrečene, dok one najčešće predložene mogu dodatno naškoditi žrtvi, koja se zbog toga može naći u bezizlazno frustrirajućoj situaciji, odnosno izložena pravoj “kvaki 22”.

Ipak, nakon pola desetljeća stvari su se počele pomicati. Tako je prošle godine u Zagrebu Društvo za psihološku pomoć organiziralo izobrazbu za psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji. Iz Istarske županije edukaciju su prošle godine završile četiri osobe, među kojima i voditeljica Odsjeka za maloljetničku delinkvenciju Policijske uprave istarske, socijalna pedagoginja Štefanija Prosenjak Žumbar. Od nje doznajemo da je za provedbu tretmana potrebno prvo ishoditi licencu Ministarstva pravosuđa, koje bi za to trebalo uskoro objaviti natječaj. Naime, zaštitnu mjeru mogu provoditi i pravne i fizičke osobe s kojima je Ministarstvo sklopilo ugovor o međusobnim odnosima za pružanje usluge, a koje ispunjavaju uvjete predviđene Pravilnikom o načinu i mjestu provođenja psihosocijalnog tretmana.
– Edukacija je bila organizirana u dva navrata, na proljeće i jesen 2008., a do sada ju je završilo 30-ak osoba iz cijele Hrvatske. Po dvije osobe radit će s grupama nasilnika za koje su dobile rješenje nadležnih sudova, kazala je Prosenjak Žumbar.

Prema pravilniku, koji je 2005. donijelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, svrha provođenja zaštitne mjere je sprječavanje daljnjeg nasilničkog ponašanja postizanjem pozitivnih promjena u ponašanju počinitelja, odnosno zaštita članova obitelji. Cilj tretmana je potaknuti osvještavanje nasilnog ponašanja kod počinitelja putem njegova uključenja u strukturirani kognitivno-bihevioristički tretman zahvaljujući kojemu može steći uvid i prihvatiti odgovornost za vlastito nasilno ponašanje, usvojiti samokontrolu ponašanja, naučiti socijalne vještine i promijeniti uvjerenja koja pridonose održavanju nasilnog odnosa. Radi se, dakle, o terapiji koja nije usmjerena na dubinsku promjenu ličnosti, a niti liječenju psihički bolesnih nasilnika koji bivaju upućeni u zdravstvene ustanove. Što se tiče uključenja u terapiju ovisnika o alkoholu ili drogama, oni najprije trebaju završiti tretman odvikavanja, a jesu li zaista ovisnici ili tek zloupotrebljavaju navedena sredstva, trebao bi procijeniti stručnjak tijekom ulaznog postupka. Na kraju tretmana počinitelji bivaju ocijenjeni te se o tome obavještava žrtva, ali i institucija koja ga je uputila na tretman.

Istraživanja su pokazala da otprilike 70 posto počinitelja nakon tretmana promijeni ponašanje i uvjerenja te da usvaja pozitivne, ravnopravne i nenasilne obrasce odnosa ne samo s članovima obitelji, već i ostalim osobama s kojima stupaju u kontakt. No, ponekad sudjelovanje u tretmanu može povećati rizik za članove obitelji, i to stoga što se kod njih povećava nada u promjenu nasilnika. On, pak, može zloupotrijebiti svoje sudjelovanje u programu da bi nastavio manipulirati ili kontrolirati članove obitelji. Zato u tretman može biti uključena i žrtva, koju voditelj upoznaje s programom te joj pomaže u izradi plana sigurnosti za članove obitelji u kriznim situacijama.

Međutim, kvalitetan korak naprijed ne može biti napravljen ne samo zbog toga što suci izriču nepostojeći psihosocijalni tretman, već i zato što u Hrvatskoj nedostaju obiteljski sudovi, koji bi žurnije rješavali slučajeve nasilja u obitelji, smatra koordinatorica Sigurne kuće Istra Jadranka Černjul. Uz to, počiniteljima je potrebno izricati oštrije kazne, ali ih se ne smije novčano kažnjavati.
– Ova posljednja mjera tiče se i žena, jer je novčana kazna direktni atak na kućni budžet, a uz to često se dešava da je na kraju plaćaju žene, kazala je Černjul i dodala da je nepojmljivo i to da nasilnike puštaju iz zatvora zato što u njima nema mjesta te da oni i dalje slobodno hodaju ulicama. “Također, neprihvatljivo je da žena ne zna kada će im partner biti pušten iz zatvora”, nastavila je koordinatorica i zaključila da je potrebno uspostaviti kvalitetniju suradnju između zatvorskog sustava i Sigurne kuće Istra, kao što su to postigli s policijskim postajama.