Pučki pravobranitelj član Europske mreže tijela za promicanje jednakosti

Pučki je pravobranitelj, nakon što je stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije postao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, od 01. siječnja 2009. punopravni član Europske mreže tijela za promicanje jednakosti (eng. European Network of Equality Bodies, EQUINET) sa sjedištem u Bruxellesu.

Pučki pravobranitelj time je postao 29. tijelo u EQUINET mreži te je uz Norveškog pravobranitelja za jednakost i nediskriminaciju jedino tijelo iz države koja nije članica Europske unije. EQUINET mreža je osmišljena da bi se razvijala suradnja i pospješio protok informacija između tijela za promicanje jednakosti i suzbijanje diskriminacije koja diljem Europe vrše sličnu zadaću, ali i da bi se podržalo ujednačavanje tumačenja i primjene europskog anti-diskrkiminacijskog prava. Cilj je EQUINET-a pomagati tijelima da vrše svoje ovlasti putem održavanja mreže za razmjenu pravne ekspertize i strategija primjene zakonskih odredbi, za terninga djelatnika, učenje o pozitivnim primjerima iz prakse, ali služi i kao platforma za dijalog za europskim institucijama baziranim u Bruxellesu.

Sljedeći tjedan počinje 8. sjednica Hrvatskog sabora

Hrvatski će sabor prvu ovogodišnju sjednicu započeti 28. siječnja. Na dnevnom redu je 46 točaka među kojima su Vladin prijedlog Zakona o radu o kojem će se odlučivati po hitnom postupku te prijedlog Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu čiji je predlagač SDP.

Vlada je pred Sabor stavila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika. Na dnevnom su redu i prijedlog Zakona o potvrđivanju memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske Zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu “Marco Polo II” (poboljšanje ekološke djelotvornosti sustava prijevoza tereta) u okviru kojeg je predviđeno korištenje financijskih sredstava iz pretpristupnog programa PHARE/IPA te prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma o financiranju između Vlade RH i Komisije Europskih Zajednica za višegodišnji operativni program “Razvoj ljudskih potencijala” čiji je cilj stvaranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta – privlačenje i zadržavanje što većeg broja zaposlenih kroz povećanje ulaganja u ljudski kapital, jačanje socijalne uključenosti te poticanje prilagodljivosti poduzeća i radnika/ca.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić je najavio kako bi sjednica trebala trajati tri tjedna uz mogućnost njezina produljenja, zbog najava iz Vlade da će u Sabor uputiti nove zakonske prijedloge. Među njima bi trebali biti i zakoni kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Takvih bi zakona u ovoj godini Sabor trebao donijeti 57, najviše u prvoj polovici godine.

Više žena na listama za izbore

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zagrebačke županije na prvoj ovogodišnjoj sjednici prihvatilo je odluku da se 25. studenog obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Također će se zalagati za usklađivanje radnog vremena službi koje skrbe o djeci  s radnim vremenom roditelja. S obzirom da se bliže lokalni izbori provodit će kampanju za što više žena na listama.

Članak preuzet s www.kaj.hr

Radionica o vještinama medijske prezentacije u Puli

Kako dati izjavu pred TV-kamerama, sročiti poziv na konferenciju za novinare, kako novinare zainteresirati da objave priopćenje te koje su najčešće greške u obraćanju medijima bile su glavne teme radionice održane u Puli, a na kojoj su prisustvovale žene iz političkog, gospodarskog i znanstvenog života Istre. Radionicu o medijskoj prezentaciji vodila je Branka Žužić, diplomirana novinarka s 30-godišnjim stažem i aktivistica za ravnopravnost žena, koja je praktičnim i živopisnim primjercima prisutnim ženama pojasnila kako se obraćati medijima i na koje cake pritom treba obratiti pozornost. Primjerice, da kamera ne trpi karirane i prugaste uzorke, da treba pripaziti na neverbalnu komunikaciju i geste, da novinari vole točnost te pisane materijale i sažetke. Ona ih je, odmah nakon predstavljanja, upozorila da obrate pozornost na funkcionalnu rodnu pismenost jer su se neke od prisutnih predstavljale kao predsjednici i vijećnici, a ne predsjednice i vijećnice. Sudionice radionice naučeno su isprobale okušavši se u simulaciji javnog nastupa pred kamerama, koju je vodio filmski djelatnik Igor Galo.
Radionicu je organizirala Udruga za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda Homo, a dio je projekta ove udruge, koji je počeo prije godinu dana, s ciljem da prije predstojećih izbora poveća zastupljenost žena na stranačkim listama.
– Želimo da žene na listama ne budu samo broj, već da se kandidiraju pametne, educirane žene koje će aktivno participirati u vlasti i donošenju odluka za boljitak svih žena bez obzira na stranačku pripadnost, rekla je Mirjana Galo, voditeljica projekta i predsjednica udruge Homo. Navela je da u Županijskoj skupštini ima 37 posto žena, a u gradskim vijećima tek devet posto.
Nakon praktične radionice Helena Štimac Radin, predstojnica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova, sudionicama je predstavila drugo izdanja preporuke Vijeća Europe o uravnoteženom sudjelovanju žena i muškaraca u političkom odlučivanju.
Čitav projekt osmišljen je u suradnji s povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Pule, uz financijsku podršku Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske te će se nastaviti i idućih mjeseci organizacijom radionica i tribina.

Preneseno iz Glasa Istre

Tko je ovdje zapravo lud?

piše: Tajana Broz

Novinarka Vedrana Bekavac-Šuvar u Slobodnoj Dalmaciji s uskličnikom konstatira kako je Imotski poludio jer je u zadnje četiri godine pokrenuto 85 brakorazvodnih parnica. A među razlozima za razvode, uz poslovičnu neozbiljnost i neodgovornost mladih parova, nalazi i “sve veću osviještenost žena na nasilje njihovih muževa”. Navodi da je samo u 2008. godini na području Imotskog evidentirano 89 prekršaja vezanih uz nasilje u obitelji. Pritom se ne čudi što ispada da puno više žena ostaje u braku sa svojim nasilnim muževima negoli što ih zatraži razvod, već se naravno čudi broju razvoda. Čak sa žaljenjem konstatira da uz službeno razvedene još postoje i parovi koji su nesretni, ali to još nisu formalizirali. Jedino što je u tekstu ludo jest činjenica da se ludim smatraju razvodi, a ne nasilje nad ženama.

 

Samo 10% građana i građanki ima povjerenja u političke stranke

Odnos hrvatskih građana prema EU i članstvu Hrvatske u posljednjih šest mjeseci drastično se pogoršao, uglavnom zbog slovenske blokade pristupnih pregovora, zaključak je najnovijeg istraživanja javnog mnijenja Standard Eurobarometer.

Postotak onih koji misle pozitivno o EU u tom se razdoblju tako smanjio sa 32 na 24 posto, a onih koji imaju negativno mišljenje porastao je sa 26 na 29 posto. Čak 38 posto ispitanika smatra da bi članstvo Hrvatske u EU bilo loše, a prije šest mjeseci tako je razmišljalo 25 posto ispitanika. Broj onih koji misle da bi članstvo bilo dobro pao je sedam posto – na 23 posto.

Istraživanje Standard Eurobarometer provodi se dvaput u godini, po narudžbi Opće uprave za komunikacije EU.

U Hrvatskoj je istraživanje provela agencija Puls na uzorku od tisuću stanovnika, a podatke je obradio i izvještaj napisao dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa Stojan de Prato. Više od dvije trećine građana Hrvatske (68 posto) zadovoljno je svojim životom, a nezadovoljnih je 32 posto. Muškarci su zadovoljniji od žena (70:66). Dobno gledano, najzadovoljnije su mlade osobe do 24 godine, njih čak 83 posto je zadovoljno, a zadovoljstvo opada sa starenjem, pa je u skupini starijih od 55 godina najmanje zadovoljnih, 59 posto. Najzadovoljniji su Dalmatinci, u kojih je zadovoljstvo poraslo osam posto – na 81 posto, a najslabiji je rezultat u Slavoniji u kojoj je zadovoljno samo 57 posto ispitanika.

Kad je riječ o povjerenju u institucije, hrvatski građani još više cijene europske od domaćih. Tako povjerenje u Vladu, Sabor i pravosuđe iskazuje oko 20 posto ispitanika, a u političke stranke samo deset posto. Europskim, pak, institucijama vjeruje između 30 i 40 posto ispitanika.

Oko dva mjeseca prije očekivana ulaska u NATO, toj instituciji vjeruje samo 31 posto ispitanika, a 56 posto mu ih ne vjeruje. Zanimljivo je da je, unatoč hrvatskom predsjedanju Vijećem sigurnosti, povjerenje u UN palo prema prethodnih šest mjeseci sa 43 na 38 posto, a broj onih koji UN-u ne vjeruju povećao se sa 45 na 51 posto.

Čak 63 posto hrvatskih građana vjeruje da se stvari u državi kreću u lošem smjeru, što je 15 posto više nego prije pola godine, a 54 posto građana kaže kako ima sve više teškoća s plaćanjem računa. Zdravstvenom skrbi u Hrvatskoj zadovoljno je tek malo više od polovice ispitanika, njih 56 posto. Mirovinskim sustavom nezadovoljno je čak 91 posto građana.

Članak je prenesen s vecernji.hr.