Seminar o primjeni Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji za žene s invaliditetom

U svijetu živi oko pola milijarde žena s invaliditetom, a iako ne postoje točni podaci o broju takvih žena u Hrvatskoj, procjenjuje se da u nas živi ukupno oko pola milijuna osoba s invaliditetom, rečeno je na  seminaru o unaprjeđenju primjene Protokola o postupanju u slučaju nasilja za žene s invaliditetom održanom 21. siječnja u Zagrebu. 

Skup je okupio stručnjake koji postupaju prema Protokolu – predstavnike policije, kaznenih i prekršajnih sudova, te socijalne skrbi, koji su iznosili poteškoće sa kojima se susreću tijekom procesuiranju takvih djela, ali i predstavnice žena s invaliditetom koje su govorile o konkretnim problemima i iskustvima.

Marica Mirić iz Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske zatražila je da se počne voditi evidencija nasilja nad osobama s invaliditetom, te da se poboljša komunikacija pri postupanju kada su u pitanju žene s invaliditetom.

Tako primjerice, kada nadležni organi dolaze u kuću gluhe žene mora biti nazočan prevoditelj ili tumač.

Na skupu je istaknuto obveza svih društvenih struktura, kao što su socijalna skrb, zdravstvo, sudstvo ili školstvo, da čim uoče nasilje odmah ga prijave.

Voditeljica SOS telefona za žene s invaliditetom Štefica Roginić rekla kako se tijekom proteklih godinu i pol, koliko radi taj telefon, na njega javilo 150 ljudi. Od ukupnog broja poziva njih 40 je bilo informativnog karaktera, dok se 35 osoba žalilo na nasilje. Nisu se javljale samo žene već i nekolicina muškaraca, a velik broj poziva završio je šutnjom, jer osoba koja je nazvala nije smogla snage da progovori, rekla je Roginić. Dodala je da je najviše nasilja bilo psihičke i verbalne prirode, a imali su i slučaj seksualnog nasilja.

Neke žene ne znaju, ne usude se ili ne mogu zatražiti pomoć, rekla je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, dodajući kako jedino organizirani sustav može stati na kraj nasilju nad invalidnim osobama.

Protokol o postupanju u slučaju nasilja je provedbeni dokument Nacionalne strategije za sprečavanje nasilja u obitelji i provodi se od 2005. godine.

On je za žene s invaliditetom od velike važnosti jer je, kako su rekle, umrežio sustave, te se jasno zna put postupanja prilikom prijave o nasilju.

Skup je organiziralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i dio je provođenja strategije o poboljšanju položaja žena s invalitidetom.

Pučki pravobranitelj član Europske mreže tijela za promicanje jednakosti

Pučki je pravobranitelj, nakon što je stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije postao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, od 01. siječnja 2009. punopravni član Europske mreže tijela za promicanje jednakosti (eng. European Network of Equality Bodies, EQUINET) sa sjedištem u Bruxellesu.

Pučki pravobranitelj time je postao 29. tijelo u EQUINET mreži te je uz Norveškog pravobranitelja za jednakost i nediskriminaciju jedino tijelo iz države koja nije članica Europske unije. EQUINET mreža je osmišljena da bi se razvijala suradnja i pospješio protok informacija između tijela za promicanje jednakosti i suzbijanje diskriminacije koja diljem Europe vrše sličnu zadaću, ali i da bi se podržalo ujednačavanje tumačenja i primjene europskog anti-diskrkiminacijskog prava. Cilj je EQUINET-a pomagati tijelima da vrše svoje ovlasti putem održavanja mreže za razmjenu pravne ekspertize i strategija primjene zakonskih odredbi, za terninga djelatnika, učenje o pozitivnim primjerima iz prakse, ali služi i kao platforma za dijalog za europskim institucijama baziranim u Bruxellesu.

Sljedeći tjedan počinje 8. sjednica Hrvatskog sabora

Hrvatski će sabor prvu ovogodišnju sjednicu započeti 28. siječnja. Na dnevnom redu je 46 točaka među kojima su Vladin prijedlog Zakona o radu o kojem će se odlučivati po hitnom postupku te prijedlog Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu čiji je predlagač SDP.

Vlada je pred Sabor stavila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika. Na dnevnom su redu i prijedlog Zakona o potvrđivanju memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske Zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu “Marco Polo II” (poboljšanje ekološke djelotvornosti sustava prijevoza tereta) u okviru kojeg je predviđeno korištenje financijskih sredstava iz pretpristupnog programa PHARE/IPA te prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma o financiranju između Vlade RH i Komisije Europskih Zajednica za višegodišnji operativni program “Razvoj ljudskih potencijala” čiji je cilj stvaranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta – privlačenje i zadržavanje što većeg broja zaposlenih kroz povećanje ulaganja u ljudski kapital, jačanje socijalne uključenosti te poticanje prilagodljivosti poduzeća i radnika/ca.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić je najavio kako bi sjednica trebala trajati tri tjedna uz mogućnost njezina produljenja, zbog najava iz Vlade da će u Sabor uputiti nove zakonske prijedloge. Među njima bi trebali biti i zakoni kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Takvih bi zakona u ovoj godini Sabor trebao donijeti 57, najviše u prvoj polovici godine.

Više žena na listama za izbore

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zagrebačke županije na prvoj ovogodišnjoj sjednici prihvatilo je odluku da se 25. studenog obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Također će se zalagati za usklađivanje radnog vremena službi koje skrbe o djeci  s radnim vremenom roditelja. S obzirom da se bliže lokalni izbori provodit će kampanju za što više žena na listama.

Članak preuzet s www.kaj.hr

Radionica o vještinama medijske prezentacije u Puli

Kako dati izjavu pred TV-kamerama, sročiti poziv na konferenciju za novinare, kako novinare zainteresirati da objave priopćenje te koje su najčešće greške u obraćanju medijima bile su glavne teme radionice održane u Puli, a na kojoj su prisustvovale žene iz političkog, gospodarskog i znanstvenog života Istre. Radionicu o medijskoj prezentaciji vodila je Branka Žužić, diplomirana novinarka s 30-godišnjim stažem i aktivistica za ravnopravnost žena, koja je praktičnim i živopisnim primjercima prisutnim ženama pojasnila kako se obraćati medijima i na koje cake pritom treba obratiti pozornost. Primjerice, da kamera ne trpi karirane i prugaste uzorke, da treba pripaziti na neverbalnu komunikaciju i geste, da novinari vole točnost te pisane materijale i sažetke. Ona ih je, odmah nakon predstavljanja, upozorila da obrate pozornost na funkcionalnu rodnu pismenost jer su se neke od prisutnih predstavljale kao predsjednici i vijećnici, a ne predsjednice i vijećnice. Sudionice radionice naučeno su isprobale okušavši se u simulaciji javnog nastupa pred kamerama, koju je vodio filmski djelatnik Igor Galo.
Radionicu je organizirala Udruga za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda Homo, a dio je projekta ove udruge, koji je počeo prije godinu dana, s ciljem da prije predstojećih izbora poveća zastupljenost žena na stranačkim listama.
– Želimo da žene na listama ne budu samo broj, već da se kandidiraju pametne, educirane žene koje će aktivno participirati u vlasti i donošenju odluka za boljitak svih žena bez obzira na stranačku pripadnost, rekla je Mirjana Galo, voditeljica projekta i predsjednica udruge Homo. Navela je da u Županijskoj skupštini ima 37 posto žena, a u gradskim vijećima tek devet posto.
Nakon praktične radionice Helena Štimac Radin, predstojnica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova, sudionicama je predstavila drugo izdanja preporuke Vijeća Europe o uravnoteženom sudjelovanju žena i muškaraca u političkom odlučivanju.
Čitav projekt osmišljen je u suradnji s povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Pule, uz financijsku podršku Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske te će se nastaviti i idućih mjeseci organizacijom radionica i tribina.

Preneseno iz Glasa Istre

Tko je ovdje zapravo lud?

piše: Tajana Broz

Novinarka Vedrana Bekavac-Šuvar u Slobodnoj Dalmaciji s uskličnikom konstatira kako je Imotski poludio jer je u zadnje četiri godine pokrenuto 85 brakorazvodnih parnica. A među razlozima za razvode, uz poslovičnu neozbiljnost i neodgovornost mladih parova, nalazi i “sve veću osviještenost žena na nasilje njihovih muževa”. Navodi da je samo u 2008. godini na području Imotskog evidentirano 89 prekršaja vezanih uz nasilje u obitelji. Pritom se ne čudi što ispada da puno više žena ostaje u braku sa svojim nasilnim muževima negoli što ih zatraži razvod, već se naravno čudi broju razvoda. Čak sa žaljenjem konstatira da uz službeno razvedene još postoje i parovi koji su nesretni, ali to još nisu formalizirali. Jedino što je u tekstu ludo jest činjenica da se ludim smatraju razvodi, a ne nasilje nad ženama.