Samo 10% građana i građanki ima povjerenja u političke stranke

Odnos hrvatskih građana prema EU i članstvu Hrvatske u posljednjih šest mjeseci drastično se pogoršao, uglavnom zbog slovenske blokade pristupnih pregovora, zaključak je najnovijeg istraživanja javnog mnijenja Standard Eurobarometer.

Postotak onih koji misle pozitivno o EU u tom se razdoblju tako smanjio sa 32 na 24 posto, a onih koji imaju negativno mišljenje porastao je sa 26 na 29 posto. Čak 38 posto ispitanika smatra da bi članstvo Hrvatske u EU bilo loše, a prije šest mjeseci tako je razmišljalo 25 posto ispitanika. Broj onih koji misle da bi članstvo bilo dobro pao je sedam posto – na 23 posto.

Istraživanje Standard Eurobarometer provodi se dvaput u godini, po narudžbi Opće uprave za komunikacije EU.

U Hrvatskoj je istraživanje provela agencija Puls na uzorku od tisuću stanovnika, a podatke je obradio i izvještaj napisao dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa Stojan de Prato. Više od dvije trećine građana Hrvatske (68 posto) zadovoljno je svojim životom, a nezadovoljnih je 32 posto. Muškarci su zadovoljniji od žena (70:66). Dobno gledano, najzadovoljnije su mlade osobe do 24 godine, njih čak 83 posto je zadovoljno, a zadovoljstvo opada sa starenjem, pa je u skupini starijih od 55 godina najmanje zadovoljnih, 59 posto. Najzadovoljniji su Dalmatinci, u kojih je zadovoljstvo poraslo osam posto – na 81 posto, a najslabiji je rezultat u Slavoniji u kojoj je zadovoljno samo 57 posto ispitanika.

Kad je riječ o povjerenju u institucije, hrvatski građani još više cijene europske od domaćih. Tako povjerenje u Vladu, Sabor i pravosuđe iskazuje oko 20 posto ispitanika, a u političke stranke samo deset posto. Europskim, pak, institucijama vjeruje između 30 i 40 posto ispitanika.

Oko dva mjeseca prije očekivana ulaska u NATO, toj instituciji vjeruje samo 31 posto ispitanika, a 56 posto mu ih ne vjeruje. Zanimljivo je da je, unatoč hrvatskom predsjedanju Vijećem sigurnosti, povjerenje u UN palo prema prethodnih šest mjeseci sa 43 na 38 posto, a broj onih koji UN-u ne vjeruju povećao se sa 45 na 51 posto.

Čak 63 posto hrvatskih građana vjeruje da se stvari u državi kreću u lošem smjeru, što je 15 posto više nego prije pola godine, a 54 posto građana kaže kako ima sve više teškoća s plaćanjem računa. Zdravstvenom skrbi u Hrvatskoj zadovoljno je tek malo više od polovice ispitanika, njih 56 posto. Mirovinskim sustavom nezadovoljno je čak 91 posto građana.

Članak je prenesen s vecernji.hr.

U krizi potrebno više žena na rukovodećim pozicijama

Prema rezultatima novog britanskog istraživanja i mišljenjima utjecajnih američkih akademika, da je kojim slučajem na čelnim pozicijama vodećih financijskih institucija bilo više žena, prošlogodišnje gospodarske nedaće mogle su se, ako ne potpuno izbjeći, onda barem ublažiti.

U istraživanju britanske konzultantske tvrtke Aziz Corporation čak 90 posto izvršnih direktora smatra da je kultura poticaja i nagrađivanja za preuzimanje rizika uvelike doprinijela trenutnoj financijskoj krizi.

 

Macho kultura

Više od 80 posto njih smatra da je upravo tzv. macho kultura doprinijela neozbiljnom shvaćanju rizika, kojem su se izlagale vodeće financijske institucije. Istovremeno, čak više od tri četvrtine ispitanih direktora navodi da je “ulje na vatru” dolijevano i zbog nejednake rodne zastupljenosti, pa je u takvom okruženju uvijek prevladalo muško mišljenje. Konačno, više od polovice ispitanika, od kojih većina radi u financijskom sektoru uvjerena je da se uz veći broj žena na rukovodećim pozicijama mogao izbjeći znatan broj dosadašnjih ekscesa na financijskom tržištu.

 

Muškarci ponovo odlučuju

Predavačica radne učinkovitosti i organizacijske kulture na Sveučilištu Harvard, Myra White ističe da su žene opreznije pri preuzimanju rizika, jer su po svojoj prirodi opreznije i pri donošenju odluka.

“One uvijek nastoje razmisliti o alternativnim rješenjima i mogućim posljedicama koje će njihova odluka izazvati. Zbog toga u dominantno muškom, financijskom okruženju koje zahtjeva brzu reakciju, karijere mnogih žena često stagniraju”, upozorava ona. Muški pristup “odluči, pa razmišljaj kasnije” postao je tzv. zlatni standard, a ženama koje mu se nisu mogle prilagoditi prigovarano je da zanemaruju prave probleme i previše razmišljaju, komentira White.

Međutim, ni sada nije potpuno izvjesno hoće li se povećati udio žena na rukovodećim pozicijama, budući da u nekim zemljama, a posebice SAD-u, muškarci već donose nove ishitrene odluke koje bi trebale potaknuti gospodarski oporavak.

 

Teže u recesiji

Čak je i u istraživanju britanske konzultantske tvrtke Hudson u studenom 2008., većina od 65.000 ispitanika predvidjela je da će žene zbog recesije još teže napredovati do najodgovornijih pozicija u kompaniji. Tada je još jednom istaknuto da je ženama više stalo do ljudi nego do profita, susretljivije su, altruističnije, spremnije na međusobnu suradnju te zbog toga i uspješnije rukovode modernim organizacijama. Nažalost, upravo su te kvalitete i bile prepreka napretku mnogih žena.

 

Članak je preuzet iz MojPosao magazina.

Vijeće Europe priprema Kodeks o participaciji javnosti u donošenju politika

Konferencija međunarodnih nevladinih organizacija, stručno tijelo Vijeća Europe, priprema Kodeks dobre prakse sudjelovanja javnosti, dokument čija je glavna svrha doprinijeti stvaranju poticajnog okruženja za djelovanje organizacija civilnoga društva. Njime će se, na razini europskih zemalja, propisati set općih principa i smjernica za sudjelovanje organizacija civilnoga društva u procesu donošenja političkih odluka. Kodeks će se primjenjivati na nacionalnoj i lokalnoj razini, a obuhvatit će zemlje članice Vijeća Europe i Bjelorusiju.

Trenutno su u tijeku regionalna savjetovanja sa zainteresiranim organizacijama civilnoga društva, kako bi se prikupila njihova očitovanja na Nacrt Kodeksa, a izrada Završnog Nacrta očekuje se na proljeće 2009. Više o ovoj temi, kao i raspored regionalnih savjetovanja, potražite ovdje.  

Uravnotežimo se!

Ured za ravnopravnost spolova pokrenuo je Kampanju sa sloganom “Uravnotežimo se!” sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova i mjerama Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010, s krajnjim ciljem osiguravanja 40% zastupljenosti žena na mjestima donošenja političkih odluka.

Govoreći o problemu nedovoljne zastupljenosti žena, predstojnica Ureda mr.sc. Helena Štimac Radin pred brojnim je uzvanicima iz političkog i javnog života, te nevladinog sektora istaknula kako je “broj zastupnica u općinskim i gradskim vijećima te županijskim skupštinama daleko ispod prosjeka zastupljenosti žena u Hrvatskom saboru, gdje su žene zastupljene s 22%. U odnosu na lokalne izbore 2001. godine, na lokalnim izborima 2005. godine postignut je u tom smislu napredak od svega 1,1%. Danas su žene u županijskim skupštinama zastupljene s 14,5%, u gradskim vijećima s 15,7%, a u općinskim vijećima tek s 8,4%.”

Dodala je kako će biti zanimljivo vidjeti koliko će žena biti predloženo za izbor načelnica, gradonačelnica i županica, s obzirom na to da se u ovom izbornom ciklusu po prvi puta oni biraju izravno.. Mr.sc. Štimac Radin istaknula je i važnost medija u osvještavanju hrvatskih građana i građanki o potrebi veće zastupljenosti žena u politici, ali i na svim ostalim mjestima odlučivanja.

TV spot mozete vidjeti OVDJE.

Pučki pravobranitelj kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije

Ured Pučkog pravobranitelja, u suradnji i uz financijsku potporu Misije UNDP-a u Zagrebu, organizira jednodnevnu konferenciju pod nazivom “Pučki pravobranitelj kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije” koja će se u zagrebačkom hotelu Regent – Esplanade održati 26. siječnja 2009. s početkom u 9:00 sati.

Cilj je organiziranja Konferencije obilježavanje popčetka primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije koji stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Navedenim Zakonom pučki je pravobranitelj određen kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije koje je, između ostalih zakonskih nadležnosti, ovlašteno i podnositi redovita izvješća te davati mišljenja i preporuke i obavještavati javnost o pojavama diskriminacije.

Info dan o programu Europa za građane

Info dana o programu Europa za građane, u organizaciji Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, održat će se 28. siječnja 2009. u EU Info centru, Trg žrtava fašizma 6, Zagreb. 

Info dan organizira se u sklopu promidžbenih aktivnosti koje Ured za udruge provodi u svojstvu Kontakt točke za program Europa za građane, s ciljem što boljeg informiranja potencijalnih korisnika i opće javnosti o Programu općenito, te o mogućnostima ostvarivanja financijskih potpora koje Program donosi. Posebna pozornost posvetit će se prijavi na natječaj unutar Aktivnosti 2, Mjera 3, pod nazivom “Potpora projektima pokrenutih od strane organizacija civilnog društva” u sklopu kojeg rok za podnošenje projektnih prijedloga za 2009. godinu ističe 15. ožujka i  čiji su potencijalni podnositelji projektnih prijedloga organizacije civilnoga društva.

Više!