Besplatna pravna pomoć u Rijeci

SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava u studenom 2017. godine nastavlja uspješnu suradnju s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu koja ponovno dolazi u posjet i ovoga mjeseca.

Pravna klinika pruža primarnu besplatnu pravnu pomoć u svim pravnim područjima i svim građanima/kama u potrebi.

Građanke i građani moći će dobiti besplatnu pravnu pomoć  u srijedu, 22. studenoga, od 10 do 14 sati u udruzi SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, na adresi Verdijeva 11.

Zainteresirani/e se mole da sa sobom ponesu svu relevantnu dokumentaciju, a više informacija mogu dobiti putem e-maila: pomoc@sos-rijeka.org, na broju telefona 051 211 888 ili mobitela 099 311 8880.

Također, podsjećamo da žrtve svih oblika nasilja i/ili druge socijalno osjetljive skupine građana/ki svakodnevno mogu dobiti besplatnu primarnu pravnu pomoć (nevezano uz posjet Pravne klinike) u vezi s obiteljskim i drugim statusnopravnim pitanjima, prava žrtava vezano za  kazneno i prekršajno pravo, socijalna prava (socijalna skrb, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prava za vrijeme nazaposlenosti i sl.) radno i antidiskriminacijsko pravo te druga pravna pitanja ako su neodvojivo povezana s nekim od navedenih pravnih područja. 

Hollaback! Croatia traži volontere/ke

Hollaback! Hrvatska traži nove volontere i volonterke!

Zanimaju te feminizam i ljudska prava? Dosta ti je uznemiravanja i pasivnosti? Želiš reagirati? Želiš se aktivirati, ali ne znaš kako?

Javi se! U srijedu, 29. studnoga u 20 sati, održat će se sastanak za sve zainteresirane. Pridruži se na adresi Mislavova 11, u prostorima Pogona, i postani dio tima globalne aktivističke mreže Hollabacka!

Svoj dolazak potvrdi na croatia@hollaback.org.

Dani Marije Jurić Zagorke 2017: Feminizam i kultura straha

Manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke održava se po 11. put, u godini u kojoj se obilježava 60. godina od smrti najčitanije hrvatske autorice i prve političke novinarke.

Uz simbolično polaganje vijenca na Mirogoju na njezinome grobu, u utorak  21.11. u 18:00 dodijelit će se Nagrade za najbolje studentske radove na temu ženske i rodne problematike smatrajući obrazovanje vezano uz ženske i rodne teme važnim dijelom novih, kritičkih znanja unutar obrazovanja na svim razinama, a posebice u visokoškolskom obrazovanju: prvu nagradu Magdaleni Mariji Meašić, studentici muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, za rad “Žensko” i “protestno” u stvaralaštvu Pussy Riot; mentorica doc. dr. sc. Mojca Piškor, drugu nagradu Petri Župan, studentici pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za rad Stavovi studenata pedagogije o feminističkoj koncepciji majčinstva; mentorica doc. dr. sc. Barbara Kušević, dok treću nagradu dijele Rea Jozić i Darija Željko, studentice prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za rad  “Možete poljubiti   mladu” –  statusna prava žena kroz prizmu karakterističnih kultura; mentor doc. dr. sc. Vanja-Ivan Savić i Tena Novak, studentica portugalskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za rad Mozambička književnost i rodna politika; mentorica doc. dr. sc. Maša Grdešić i dr. sc. Majda Bojić.

U 19:00 sati predstavljamo autorski projekt Jasne Jasne Žmak Priče na čudnim mjestima u sklopu kojega je napisala niz kratkih priča koje su postavljene u javnim prostorima na području Zagreba. U suradnji sa nizom dizajnera, priče su tako od literanih postale i vizualni elementi koji su interpolirani na mjestima koja inače nisu “predviđena” za takvu vrstu čitateljske interakcije. Nakon dva zagrebačka lifta, jedne naslovnice časopisa, dvije oglasne ploče i jednog WC-a, Žmak je napisala kratku priču za prostor Centra za ženske studije, uzimajući kao njenu osnovnu temu lik i djelo Marije Jurić Zagorke. Slijedeći karakteristični, intimistički ton svojeg proznog rada, autorica je u suradnji s Mašom Poljanec koja potpisuje postav i dizajn priče, u bivšem Zagorkinom stanu otvorila prostor za kratkotrajni, poetski susret s autoricom koja je često prešućivana u narativima o povijesti domaće književnosti. Prethodno objavljene priče mogu se čitati na: cudnamjesta.tumblr.com.

U četvrtak, 23.11. otvaramo vrata Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke u vremenu od 11-16 sati, kada omogućujemo, u suradnji s ExitGames escape room Zagreb, građanima/kama od 13-77 godina tajanstvenu potragu za ubojicom! ⃰

U 18:00 sati pozivamo vas na predstavljanje knjige Coprnički ceh urednika Mladena Houške, ravnatelja Muzeja i Romane Mačković, više kustosice, u suradnji s Muzejom Sveti Ivan Zelina, te će uslijediti predavanje/razgovor s autorima/cama Hrvojem Gračaninom, Martinom Findrik i Anom Zbiljski.

U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu u petak i subotu 24. i 25. studenog 2017. održava se znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Feminizam i kultura straha. O strahu se govori kao o jednoj od primarnih i evolucijski korisnih emocija. Možda se zato na njega može tako plodno i učinkovito računati kada se želi evocirati snažan emocionalni odgovor pojedinaca, grupa ili cijeloga društva koji bi ukidao njihovu kritičku procjenu situacije i omogućio da se njima manipulira. Sigurnost jest osnovna potreba i važan zahtjev, no rasprava o politici straha želi se ovdje proširiti na ukupni vrijednosni i normativni okvir, na diskurzivne i društvene uvjete koji je omogućuju, na politiku identiteta, spregu znanja i moći – nameće se potreba da se promisli kultura straha. S ciljem izgradnje novog okvira za analizu politike i kulture straha kao onih koje stvaraju nove društvene podjele među nacijama, rodovima, tijelima raspravljat će se kako se u širem ili užem smislu u strahu utemeljeni diskursi, žanrovi, slike, tekstovi, politike, prakse izvode i čine te kako se njima manipulira u formalnim i svakodnevnim kontekstima, i to s dalekosežnim posljedicama.

U nedjelju 26.11. u 11:00 sati, kod spomenika banu Josipu Jelačiću, Slavica Jakobović Fribec okuplja građane/ke i vodi ih u Šetnju Zagorkinim tragom koja završava u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8, gdje od 11-16 sati u okviru Otvorenih vrata možete preuzeti letak i/ili ostaviti svoje podatke i sudjelovati u izvlačenju za tajanstvenu nagradu.

 

Program Dana Marije Jurić Zagorke preuzmite OVDJE

Programsku knjižicu književno-znanstvenog skupa Feminizam i kultura straha preuzmite OVDJE

Radno i ravnopravno: Znate li što su nam rekli?

Inicijativa Radno i ravnopravno tijekom studenog provodi akciju Znate li što su nam rekli? kojoj je cilj osvijestiti javnost o prisutnosti seksizma, kršenju prava žena, nezakonitim postupanjem od strane poslodavaca i rodnoj diskriminaciji s kojom se žene svakodnevno susreću na tržištu rada te potaknuti građane i građanke da reagiraju na ovaj problem.

Akcija se sastoji od dva dijela. U prvom se prikupljaju diskriminirajuće, seksističke poruke i situacije s kojima se žene susreću u svijetu rada. U tu svrhu, pozvane su sve građanke da pošalju fotografije ili natpise sa seksističkim i diskriminirajućim izjavama, komentarima/pitanjima poslodavaca ili situacijama koje su doživjele prilikom razgovora za posao, na radnom mjestu ili u svakodnevnom životu. Fotografije i natpise mogu poslati na adresu udrugapariter@gmail.com ili u inbox Radno i ravnopravno. Prikupljene fotografije i poruke objavljuju se na stranici “Radno i ravnopravno“, a koristit će se i u nastavku akcije.

{slika}

Drugi dio akcije održat će se 24. studenog u gradu Rijeci na Korzu, kada će građani i građanke izrađivati majice sa seksističkim natpisima i izjavama koje ukazuju na diskriminaciju žena u sferi rada i s kojima se mnoge radnice svakodnevno susreću. Na majicama će se, osim poruka građanki koje su se uključile u on-line akciju slanja natpisa i fotografija, naći i komentari poslodavaca koji su bili upućeni ženama prilikom razgovora za posao ili na radnom mjestu, izvučeni iz rezultata ispitivanja Reproduktivna prava i karijera: ispitivanje stanja u RH.

{slika}

Spomenuto ispitivanje, koje je potaklo ovu akciju, provedeno je rujnu 2017. Rezultati su pokazali da se 57% žena susrelo s protuzakonitim pitanjima na razgovoru za posao, a čak 87.7% nije upozorilo poslodavce na tu nezakonitost. Čak 33.5% žena je u trenutku svoje zaposlenosti ili traženja posla bilo izloženo nepovoljnom postupanju od strane poslodavca zbog svoje trudnoće, drugim riječima, kršila su se njihova rodiljna prava. I stoga zajedničkim djelovanjem tijekom studenog nastojat ćemo aktivno razbiti šutnju koja vlada, koja dozvoljava da se žene i radnice diskriminira, da se sustavno krše njihova prava, podržava neravnopravnost spolova te koja uvredljive, mizogine i diskriminirajuće izjave i postupanja normalizira.

Zola Jesus u zagrebačkoj Močvari

Američka elektronička glazbenica Zola Jesus ovu subotu, 18. studenog, u zagrebačkoj Močvari promovirat će svoj novi album ‘Okovi’.

Već više od desetljeća Nika Roza Danilova snima i nastupa pod pseudonimom Zola Jesus. Većinu tog vremena provela je na sjajno profiliranoj etiketi Sacred Bones Records, a njen novi album “Okovi”, koji izlazi 8.9., predstavlja povratak pod okrilje ove, sad već kultne, diskografske kuće.

Ako ste pomislili da naslov albuma vuče korijene iz slavenskih jezika te da isti predstavlja upravo ono što piše, potpuno ste u pravu, u pitanju jesu okovi.

“Svi smo mi vezani okovima za nešto”, kaže Nika Roza i nastavlja – “za život, smrt, tijela, umove, bolest, ljude, pravo na rođenje, dužnost. Svatko od nas je rođen s jedinstvenim dugom i moramo ga otplaćivati sve do smrti. Što nam daje pravo na život ako nema tog plaćanja? Ili još važnije, što nam daje pravo na smrt? Jesmo li uopće slobodni birati?”.

Otvoreno priznaje da je navedeni album nastao kao posljedica niza proživljenih trauma uslijed kojih se odlučila na povratak u šumoviti predio države Wisconsin u kojem je odrastala, a gdje je izgradila skromnu kućicu udaljenu svega par koraka od stabla u čijoj je krošnji stajala mala dječja utvrda u kojoj se godinama igrala.

Jedanaest elektronikom nošenih pjesama dijele poveznice s njenim ranim radovima na Sacred Bonesu, a budući da su nastale nakon proživljene katarze zvuk koji donose je težak i moćan. Uz stalnog suradnika Alexa DeGroota koji je redovito prati na turnejama, svojim su znanjem i iskustvom ovaj album obogatili producent i glazbenik WIFE, čelist Shannon Kennedy iz Pedestrian Deposit te perkusionist Ted Byrnes. Izvrsno se nadopunjavajući s ovom umjetnicom koja efektno spaja elektroniku s indie, goth i pop utjecajima, zajedno tvore glazbu koju su novinari nerijetko uspoređivali s Kate Bush, Lisom Gerrard, Joy Divisionom i Florence Welch, no svi se slažu da Zola Jesus posjeduje vlastiti autentični glazbeni potpis.

Više doznajte OVDJE.

Željka Markić koristi Istanbulsku konvenciju za promoviranje stavova protiv prava žena i LGBT osoba

Priopćenje udruge Domine i Ženske mreže Hrvatske prenosimo u cijelosti. 

U srijedu, 15. studenog, u Splitu je gostovala Željka Markić te je održala predavanje za javnost protiv ratifikacije Konvencije Vijeća Europe za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u posljednje vrijeme poznatije kao Istanbulska konvencija, budući je donesena u Istanbulu, u svibnju 2011. godine. Navedena osoba pri tom je iznijela čitav niz netočnih i nepotpunih informacija, tvrdeći da će usvajanjem jednog međunarodnog pravnog dokumenta, koji podsjetimo, regulira pitanja prevencije, zaštite, kaznenih mjera i nadzor provedbe u području nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, naša djeca u vrtiću morati učiti o tome mogu li biti žensko ili muško!?! To naravno, nije istina.

Željka Markić se zapravo poslužila Konvencijom da bi promovirala svoje poznate političke stavove protiv ljudskih prava, posebno prava LGBT osoba i prava na različitost, a sad je jasno, i protiv prava žena. Tako ona svjesno ignorira činjenicu da je u uvodu Konvencije navedena definicija roda kroz rodne uloge i to u smislu same Konvencije, kako bi se naglasilo da su žene žrtve nasilja samo zato jer su žene i da mnoga društva, pozivajući se na običaje i tradiciju to smatraju društveno prihvatljivim. Protivnici Konvencije, s druge strane, se pozivaju na rodni identitet, koji također ne smije biti razlog diskriminacije i nasilja ali nije definiran u smislu Konvencije niti je glavni fokus.

U svom javnom nastupu predavačica se koristi neistinama te prikrivenim i nepotpunim činjenicama. Tako  kaže da je Konvenciju ratificiralo 14 država EU, a da je ostale nisu ratificirale zbog rodne ideologije. Tijekom listopada još dvije države članice EU ratificirale su Konvenciju tako da su do danas Konvenciju potpisale 44 od 47 članica Vijeća Europe i Europske unije a ratificirale 27 članica Vijeća Europe od kojih 16 država Europske unije, https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures. Konvenciju su do sada ratificirale i primjenjuju je države u kojima je veliki broj katoličkih vjernika poput Španjolske, Italije, Portugala, Austrije ili konzervativne Malte koja npr. zabranjuje razvod i pobačaj. Problemu nasilja nad ženama, što je glavni predmet Konvencije, u predavanju se pristupa krajnje neozbiljno i marginalno pa se tako krivo navodi da su nasilnici alkoholičari, što je klasičan mit o nasilju. Nadalje, prisutno je temeljno neznanje u razumijevanju odredaba Konvencije te predavačica olako pristupa problemu predrasuda, tradicije i običaja kao uzroka nasilja nad ženama (npr. genitalno sakaćenje, brak iz časti ili udaja djevojčica u dobi od 12 ili 13 godina) zanemarujući njezinu široku primjenu.

Zanimljivo je da organizatori događaja, svjesno ili ne, koriste rodno osjetljivi jezik (gledateljice, gledatelji, vozačica, doktorica…), a sama predavačica, sukladno prihvatljivim rodnim ulogama u vremenu u kojem živimo, javno nastupa, što do prije 100 godina nije bilo moguće.

Stoga pozivamo Vladu RH da pred 25. studenog, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, konačno ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te time pokaže da ozbiljno shvaća problem i da je nasilje koje žene, djeca, stariji, slabiji i nemoćni trpe, iznad trivijalnih političkih rasprava i ideologija pa zvala se ona i rodna.