Sherajmo odgovorno – informiranje mladih o seksualnom i elektroničkom nasilju

Facebook stranica “Sherajmo odgovorno” nastala je s ciljem senzibiliziranja i informiranja mladih osoba o svim oblicima seksualnog nasilja, elektroničkog nasilja (engl. cyberbullyng), elektroničkog seksualnog nasilja, načinima prevencije, mehanizmima zaštite i podrške u slučaju doživljenog nasilja. Cilj stranice je i osvještavanje mladih o posljedicama činjenja ovih oblika nasilja na štetu drugih osoba.

Ženska soba – Centar za seksualna prava iz Zagreba (organizacija civilnog društva) te Ekonomska i turistička škola Daruvar, Srednja škola Novska i Prva gimnazija iz Zagreba pokrenule su stranicu kojom se želi doprinijeti učinkovitoj prevenciji seksualnog nasilja, elektroničkog i elektroničkog seksualnog nasilja, te razvijanju svijesti o prisutnosti i štetnosti ovih oblika nasilja. 

U kreiranju vizuala, sadržaja te materijala kampanje sudjeluju učenici i učenice triju škola (Ekonomska i turistička škola Daruvar, Srednja škola Novska i Prva gimnazija iz Zagreba) koji uvelike pomažu i pridonose vođenju ove Facebook stranice. 

Ključna riječ kampanje je #reagiraj. Osim na Facebook-u, kampanja se provodi i putem You Tube-a i Instagram-a. 

Zaustavite rat, a ne izbjeglice

Centar za žene žrtve rata – ROSA poziva vas na protestni skup “Zaustavite rat, a ne izbjeglice” povodom Međunarodnog dana mira, u četvrtak, 21.09.2017. u 12:00 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Rezolucijom UN-a iz 2001. godine 21. rujna određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini. 

Protestni skup biti će istovremeno organiziran u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Kruševcu, Kotoru, Pljevljima, Tuzli i Leskovcu u organizaciji Žena u crnom iz Beograda, Centra za žene žrtve rata-ROSA iz Zagreba, Socijalnog centra “Rog” iz Ljubljanje, Anime iz Kotora, Udruženja žena “Peščanik” iz Kruševca i Bona fide iz Pljevalja. Ovom zajedničkom akcijom želimo izraziti protivljenje ratu i militarizmu, neokolonijalnim politikama Zapada, prodaji oružja u zaraćenim zemljama od strane država Zapadnog Balkana, ratnom profiterstvu, zatvaranju granica, rasizmu, ksenofobiji, kršenju međunarodnih konvencija i rastućoj militarizaciji. Želimo zaustavljanje prodaje oružja zaraćenim državama, ulaganje u izgradnju mira i zaustavljanje ratova, otvaranje granica, dostojanstven i ravnopravan tretman izbjeglica te solidarnost, odgovornost i podršku ženama i djeci kao najugroženijem dijelu izbjegličke populacije kao i muškarcima koji odbijaju biti topovsko meso u ratovima i traže utočište u europskim zemljama. Smatramo važnim izići na ulice i upozoriti na opasnost od militarizacije društva, obzirom na to da se u Hrvatskoj u posljednje vrijeme vojna industrija i prodaja oružja državama u ratu intenzivno propagira pod parolom “Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend”. 

Želimo dobrodošlicu izbjeglicama i drugačiju Evropu, solidarnu, otvorenu, bez žica i granica. 

Okupljamo se u 11:45 sati na Trgu bana Jelačića gdje ćemo u tišini držati transparente s porukama kojima tražimo zaustavljanje ratova i daljnje militarizacije, te ćemo dijeliti letke građankama i građanima. 

Sjećamo se početka borbe za Kamensko

Članice Udruge Kamensko pozvale su na obilježavanje početka borbe za njihova radnička prava. 

‘Dragi članovi Udruge Kamensko, drage bivše radnice tvornice Kamensko, dragi naši prijatelji!

Sve vas lijepo pozivamo da zajedno s nama obilježite Dan sjećanja 20.9., kada smo krenule u borbu za naše pošteno zarađene plaće. Budući da ih još uvijek čekamo, potrebno je ponovno dignuti glas, zabiti redove i svima dati, po tko zna koji put, do znanja, da nećemo odustati od onog što nam s pravom pripada.

Pridružiti nam se možete na Trgu dr. Franje Tuđmana 20.9. u 16h‘, stoji u pozivu. 

Izložba ‘My Queens’ u Splitu

U utorak, 26. rujna u splitskoj galeriji Praktika (Dom mladih) u 20 sati otvara se izložba “My Queens” autorice Ines Kotarac. Izložba donosi ciklus fotografija koji prati razvoj prvog i zasad jedinoga hrvatskog drag kolektiva House of Flamingo, od njihovih prvih nesigurnih koraka do zvijezda u koje su izrasle. Izložba se može razgledati do subote, 30. rujna u terminima od 18 do 21 sat, a zatvorit će se spektakularnim partijem u klubu Kocka s gošćama iz House of Flamingo.

U nastavku donosimo tekst iz kataloga izložbe naziva “Identitet – igra, ali ne i šala”, autorice Tihane Bertek.

Serija fotografija “My queens” Ines Kotarac, posvećena queer umjetničkom kolektivu “House of Flamingo” koji djeluje od 2013. godine, predstavlja svojevrsnu vizualnu povijest ovog kolektiva, ali i pokušaj bilježenja i slavljenja queer kulture i prakse draga koja je kroz povijest često bila svjesno potiskivana ili naprosto zaboravljena. “House of Flamingo” jedinstven je umjetnički kolektiv na ovim prostorima, stoga je potreba za prepoznavanjem njihova djelovanja u lokalnom kulturnom kontekstu još veća.

No, fotografije Ines Kotarac nadilaze puki dokumentarizam. Već iz naslova naslućujemo da je njen odnos prema subjektima ponešto prisniji, osobniji. Ines je, kako sama navodi, fotografirala članove i članice kolektiva od njegovih početaka, prvih nesigurnih koraka, gledajući ih kako iz nastupa u nastup rastu i sazrijevaju, kako se, na koncu, pretvaraju u zvijezde.

S obzirom na to da nije bila toliko fotografkinja koja neutralnim okom bilježi ono što vidi koliko neizravna sudionica događanja, njezine fotografije sadrže dodatnu dimenziju: za nju ti subjekti nisu samo drag queenovi, već i prijatelji. Fotografije uvelike prizivaju Nan Goldin i njezine portrete ljudi koje je nazivala “svojim plemenom”, te bilježe fantastične transformacije Colinde Evangeliste, Roxanne, Spazam Orgazam, Entity, Le Filip, Galaxy Dive, Pearl, Dekadence i ‘mastermindova’ Marina i Ivana.

Na izložbi možemo vidjeti nekoliko vrsta fotografija: neke su s nastupa, neke iz backstagea, a neke su nastale – pomalo neuobičajeno za ovu temu – na danjem svjetlu (na Savskom nasipu ili Zagreb Prideu). Neke su u boji, a neke crno-bijele – ove potonje djeluju osobito meko, prigušeno, gotovo komorno, što predstavlja zanimljivu suprotnost slici koju tipično vezujemo uz drag nastupe: eksplozivni, dramatični, pretjerani. 

Posebno su upečatljive upravo fotografije iz backstagea jer na njima drag nije shvaćen (samo) kao finalna izvedba, spektakl i savršeno sređeni lik kojeg izvođač utjelovljuje, već i kao mukotrpan proces transformacije, osmišljavanje lika, postajanja tim likom, nanošenje šminke, oblačenje kostima. Fotografije nam omogućuju pogled iza kulisa, u prostor intimnosti koji ovi izvođači i njihove suradnice i suradnici dijele dok se pripremaju za nastup ili planiraju nove točke.

Kada se govori o dragu, često se ističe aspekt parodije i subverzivnosti. Poznato je tumačenje Judith Butler koja smatra da ismijavanjem normativnih kulturnih izričaja i izvedbi drag pruža otpor strukturama moći koje reguliraju naše identitete i živote. Međutim, fotografije Ines Kotarac pokazuju da je “House of Flamingo” istovremeno parodija – ženskost dovedena do krajnjih granica, zastrašujuća, suluda, gotovo čudovišna – ali i posveta: svi likovi izgrađeni su pomno, s ljubavlju. Vidjevši “masku” ali i nazrevši ispod nje, zahvaljujući ovim fotografijama uviđamo količinu predanosti, kreativnosti i entuzijazma izvođača, koji nam pokazuju da je identitet igra, ali ne i šala.

 

O autorici:

Ines Kotarac rođena je Bosni i Hercegovini, odrasla u Hrvatskoj, živjela u Berlinu i Istanbulu, a trenutno živi u Splitu. Iako je završila studij komparativne književnosti i kroatistike na zagrebačkome Filozofskom fakultetu te radila kao novinarka u kulturi i kao leksikografkinja, fotografija i to ponajprije analogna fotografija posljednjih nekoliko godina postaje njezino primarno područje djelovanja. Javnosti se prvi put predstavila serijom aktova “T kao tijelo” s kojom je napravila malu regionalnu turneju. Njezin projekt “Kapi protiv zaborava (ili u potrazi za izgubljenom domovinom)” zatim je prikazan u 12 gradova od Berlina do Istanbula. Posljednja samostalna izložba “Myself” okupila je njezine autoportrete i autoaktove. Kotarac je držala radionice o korištenju fotografije u aktivističke svrhe, izražavanju queer identiteta u fotografiji te fotografiji i storytellingu. Fotografije su joj korištene kao naslovnice knjiga te objavljene u više časopisa i na nekolicini internetskih portala. 

Glumica u video parodiji žestoko napala seksizam u Bollywoodu

Zvijezda Bollywooda Kangana Ranaut odlučila je progovoriti o seksizmu u rastućoj indijskoj filmskoj industriji. Udružila se s popularnim komičarskim kolektivom All India Bakchod i napravila video parodiju u kojoj prikazuje što sve proživljavaju žene u Bollywoodu.

Ranaut je poznata glumica koja je glumila u bollywoodskim hitovima, kao što su “Queen” i “Tanu Weds Manu Returns” i za koju se često govori da je zahtjevna i da je teško s njom raditi. U videu je odlučila progovoriti o dvostrukom standardu koji vlada u industriji.

Njezin je lik u videu jedva prepoznat od strane redatelja, i to tek kao “ljubavni interes” muškarca, a ne kao glumica. S druge strane, glavni glumac dočekan je s potpunim oduševljenjem.

U sedmominutnom videu Ranaut se bavi problemima poput nepotizma u Bollywoodu, nedostatka smislenih uloga za žene, rodnog jaza u plaćama, patroniziranja glumica od strane redatelja koji ih nazivaju divama samo zato što imaju svoj stav i mišljenje o nečemu, itd.

“Ne slušaju me jer imam vaginu”, pjeva Ranaut. “Objekificiraju čak i moja zapešća”, još je jedan od stihova ove parodije.

Novi prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj skrbi diskriminira istospolne parove

Priopćenje Lezbijske grupe Kontra prenosimo u cijelosti. 

U petak, 15.srpnja 2017. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku otvorilo je putem e-savjetovanja javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi dodaje se odredba kojom se proširuje krug osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom.

Međutim, u Nacrtu nije navedeno da se to pravo priznaje i životnim partnerima, odnosno neformalnim životnim partnerima. Takav postupak Ministarstva predstavlja diskriminaciju životnih i neformalnih životnih partnera u sustavu socijalne skrbi, te ukazuje na zabrinjavajuću politiku Vlade koja je usmjerena na diskriminaciju odnosno dokidanje prava istospolnih parova.

Da je uskraćivanje već zajamčenih prava iz Zakona o životnom partnerstvu sustavna politika Vlade vidljivo je i iz donošenja niza poreznih zakona krajem prošle godine, kada su životni partneri zajedno tada s izvanbračnim partnerima izostavljeni iz odredbi posebnih poreznih zakona koji se tiču određenih prava i obveza iz poreznog sustava. Također, životni partneri isključeni su i iz drugih prijedloga zakona koji se tiču zaštite obiteljskog života, poput nacionalne politike i zakona koji se tiču zaštite od nasilja u obitelji.

Namjerno izostavljanje zaštite obiteljskog života za životne partnere prilikom donošenja ovih zakona nedvojbeno pokazuje da je politka Vlade diskriminacija lezbijki i gejeva i poništavanje već stečenih pravnih standarda u zaštiti ljudskih prava.