Supermoć Wonder Woman relevantna je za sve nas

Mnogi/e ovaj film neporecivo smatraju uspješnicom velikog platna i tvrde da razbija ‘stakleni strop’ redateljicama. Gledatelji/ce kažu da ih je ‘ganuo do suza’. Warner Bros.-ova Wonder Woman zaradila je više od $435.4 milijuna dolara širom svijeta i naišla na hvalu kritike. Jessica Bennet napisala je za New York Times da “u ovom filmu postoji nešto nadasve visceralno: prikaz heroine koju nikad nismo bili svjesni da trebamo, heroine čiji je rod bio sve, ali također ništa.” Ovaj film predstavlja odjek našeg vremena, ali ne iz razloga na koje bi mnoge isprva pomislile.

Wonder Woman je utabala put svim budućim ženama vođama. Kao nekome tko radi u medijima, nisu mi strane snažne subliminalne poruke koje su ženama svakog dana servirane kroz filmove i reklame. Glumica Geena Davis rekla je u intervjuu za Guardian: “Ne možeš biti ono što ne možeš vidjeti”.

Ovo Wonder Woman čini nečim više od filma. Redateljica Patty Jenkins ponudila je komentar na ono što što žene mogu i tko mogu biti. Čula sam to jasno i glasno. Proširilo je moje mentalne horizonte u pogledu toga što je za mene moguće. Osjećala sam se uzbuđeno, oslobođeno i afirmirano; na čudan način, osjećala sam se viđenom. Odjednom, moje aspiracije da svijet učinim bolim mjestom nisu više bile samo puki snovi. Nisam više sama prolazila kroz svoje putovanje. Postojao je još jedan uzor koji je činio isto.

Stacy L. Smith, profesorica komunikologije na Sveučilištu Južne Kalifornije, čiji se istraživački rad prvenstveno temelji na raznolikosti u medijima, rekla je u intervjuu za New York Times, “toliko poruka koje primamo o tome tko u svijetu može što činiti su subliminalne…bilo da se radi o ženi na poziciji glavne izvršne direktorice ili, u slučaju Wonder Woman, ženi koja korača preko ‘ničije zemlje’ ususret neprijateljskoj vatri, poruka koja je pritom poslana širi naše poimanje onoga/e tko/koja može biti vođom i karakteristika koje pritom posjeduje.”

Wonder Woman nas je naučila supermoći koja nam je svima prijeko potrebna. Osvrnuvši se na ono što je Jenkins stvorila tokom proteklog tjedna, gledajući kako njezin rad doseže nove visine na kino blagajnama te raspravljajući s prijateljima o filmu, shvatila sam da centralna poruka Wonder Woman seže mnogo dublje od puke dekonstrukcije tradicionalnih rodnih uloga i ogromnog koraka unaprijed za ženski rod. Njezina centralna poruka jednako je važna i za muškarce i za žene, ona slavi najzapostavljeniju supermoć našeg vremena: empatiju.

Diana želi pomoći svijetu. Ali ona je više od glasnice istine, nadljudske snage, brzine, visokih skokova i impozantnih manžeta koji blistaju u svjetlu vatre koja bukti u pozadini. Ona vjeruje u ljudskost utemeljenu na ljubavi. Ona ima sposobnost vidjeti stvarnost kroz oči drugih bez demoniziranja i prikazivanja iste kao loše jer je drugačija. U ključnom trenutku, ona gleda u krhotine čovječanstva i nalazi se pred izborom: odustati od čovječanstva ili vjerovati u najbolje od onoga što ljudi mogu biti i pokazati suosjećanje prema njima.

Opcije koje su joj ponuđene jezivo su bliske mnogima od nas. Jedan skromni pogled na Facebook newsfeed dovoljan je da i najoptimističnije od nas natjera u bijeg. Suočeni s patnjom i slabostima, u iskušenju smo ustati i pokušati učiniti sve što je moguće kako bismo riješili problem. Iako motivacija može biti plemenita, metodologija koju koristimo mora biti obzirna i promišljena.

Na primjer, i negativac Ares želi svijet učiniti boljim mjestom, izbrisati patnju i poboljšati planet. Ali on svoja uvjerenja nameće ljudima jer ih vidi kao inherentno zle. On je gotovo svemoguća sila koja nije vođena suosjećanjem. Upravo navedeno je ono što nas čini skeptičnima spram svjetskih vođa koji ne pokazuju interes za ljude kao takve. Oni imaju moć lišenu suosjećanja i stoga ih smatramo negativcima. Također strahujemo i od prevelikog razvitka umjetne inteligencije koja obećava gotovo neograničenu moć lišenu vodstva savjesti, ljubavi ili empatije. Oklijevamo pri spomenu razvoja umjetne inteligencije jer u društvu u kojem je prisutna za nas ne postoji garancija vlastite sigurnosti. U takvom društvu, Što bi se dogodilo da u takvom društvu netko zapovjedi umjetnoj inteligenciji da se ‘riješi raka’, a ona istrijebi sve ljude?

Misija je uspješno izvršena…ali mi prestajemo postojati. 

Konačno, empatija dopušta Diani da društvo sagleda kroz suosjećanje. To je ono što je čini pravom super junakinjom, ali i ono što nama omogućava da istinski budemo ljudi. Dok koračamo kroz more sve većih društvenih i ekoloških problema, njezin primjer nas poput svjetionika usmjerava ka obali. Vrijeme je da zakoračimo u istinu vlastitog postojanja, iskažemo više empatije i vjerujemo u ljubav.

Prevela i prilagodila: Katarina Pavičić Ivelja

Treće zagrebačko More knjiga – plaža na Zrinjevcu

U organizaciji Lumen izdavaštva uronite u treće more knjiga na Zrinjevcu

Popularni zagrebački park i ove se godine, od 3. do 9. srpnja, pretvara u plažu! Radi se o kulturnom ljetnom događaju u kojem će uživati svi zaljubljenici/ice u knjige i čitanje, ali i svi/e koji/e će u avanture mora knjiga tek zaroniti. U hladu prekrasnoga Zrinjevca možete uživati u više od 200 besplatnih naslova. Poželite li primjerak knjige imati i u svojoj biblioteci, organizatori/ice su pripremili posebne pogodnosti. A kad poželite predahnuti između stranica vaše omiljene knjige, možete se rashladiti cool koktelima inspiriranim naslovima koje možete pronaći na Lumenovoj plaži. 

PROGRAM:
Ponedjeljak, 3. srpnja 2017.
16 – 18 sati Afterwork bookclub – Cocktail Happy Hour

Utorak, 4. srpnja 2017.
16 – 18 sati Afterwork bookclub – Cocktail Happy Hour
21:30 – 23 sata Jungle jazz: Harry Gustavsson Trio

Srijeda, 5. srpnja 2017.
16 – 18 sati Afterwork bookclub – Cocktail Happy Hour
21:30 – 23 sata Projekcija iznenađenja: Motovun Film Festival gostuje na Moru Knjiga 

Četvrtak, 6. srpnja 2017.
16 – 18 sati Afterwork bookclub – Cocktail Happy Hour
16 – 18 sati Yammat FM LIVE sa Mora Knjiga
18 – 21 sata Somersby Sunset Party 

Petak, 7. srpnja 2017.
16 – 18 sati Afterwork bookclub – Cocktail Happy Hour
18 – 21 sati Lumen PopART event & DJ Hrwoe

Subota, 8. srpnja 2017.
16 – 18 sati Bookend Cocktail Happy Hour
18 – 21 sata Somersby Sunset Party & DJ Hrwoe
21 – 23 sata Bookend party & DJ Hrwoe

Nedjelja, 9. srpnja 2017.
10 – 16 sati Nedjeljna čitanja
16 – 18 sati Bookend Cocktail Happy Hour
18 – 23 sati Closing party & DJ Hrwoe

Hrvatska nije kriminalizirala solidarnost!

Nakon više od godinu dana upozoravanja da je za cjelokupno društvo pogubno i nedostojanstveno kriminalizirati solidarnost te niza rasprava u koje se uključio velik broj  građana i građanki, Hrvatski sabor je uvažio argumente građana i civilnog društva te je ozakonio solidarnost i pomaganje ljudima u nezakonitom boravku.

Naime, Hrvatski sabor je u petak na novi prijedlog Vlade, izglasao amandman na novi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima kojim je uvažena iznimka kako se pomaganje iz humanitarnih razloga osobama u nezakonitom boravku neće kažnjavati. Dosadašnji prijedlozi Zakona o strancima, ostavljali su mogućnost kažnjavanja ljudske solidarnosti prilikom pomaganja drugome u nevolji, što je štetno za društvo jer narušava ljudsko dostojanstvo, i one osobe koja je u nevolji kao i one koja želi pomoći.

Zbog toga Centar za mirovne studije pozdravlja kompromisno rješenje, kojim je sada zakonski definirano da do kažnjavanja neće dolaziti ako se radi o pomaganju u nezakonitom boravku iz humanitarnih razloga i bez namjere sprječavanja ili odgađanja poduzimanja mjera za osiguranje povratka. Vlada je u argumentaciji za uključivanje ove formulacije uvažila mišljenje Agencije Europske unije za temeljna prava koja u svom Izvješću o temeljnim pravima migranata u iregularnom položaju u Europskoj uniji, predlaže preoblikovanje Direktive EU o pomaganju. Agencija tako ističe kako treba isključiti kaznu za humanitarnu pomoć pri ulasku, kao što je spašavanje na moru i pomoć izbjeglicama u traženju sigurnosti, kao i pružanje neprofitne humanitarne pomoći migrantima u iregularnom statusu, što uključuje hranu, sklonište, medicinsku skrb i pravne savjete.

Prema Centru za mirovne studije, najvažnije je da nakon izglasavanja ovog Zakona, građani i građanke Republike Hrvatske neće biti kažnjeni ako pomognu bilo kojoj osobi, a da prije toga nisu provjerili njene dokumente. Centar za mirovne studije stoga poziva sve građane da kao i mnogo puta do sada, bez straha pokažu solidarnost i pomognu ljudima u nevolji. U posljednjih nekoliko mjeseci  izbjeglice i migranti nemaju povjerenja prema hrvatskoj policiji zbog nasilja na granicama, pa često traže podršku pri traženju međunarodne zaštite. Važno je da svi koji se nađemo u tim i u drugim situacijama bez straha budemo ohrabreni i spremni pomoći onima kojima je to potrebno. Također, CMS poziva hrvatsku policiju da na granicama i na teritoriju naše zemlje svojim primjerom i u skladu sa zakonom profesionalnim postupanjem pokaže solidarnost s izbjeglicama. 

Zašto se žrtve seksualnog zlostavljanja ne uspijevaju obraniti od napada?

Prošle je zime u Italiji (Torino) sudac oslobodio 46-godišnjeg muškarca optuženog za seksualno zlostavljanje kolegice. Njegovo obrazloženje za odbacivanje optužbi jest to da žrtva na napad nije reagirala dovoljno odrješito. Rekla je “stani” i “dosta”, ali nije vrištala.

Tvrdnja da žena ne može biti silovana ako je njena reakcija tijekom napada prigušena iznimno je manjkav i pogrešan argument, ali slučaj Italije u ovom kontekstu nije tek anomalija. Od žena se očekuje da prilikom napada uzvrate, a kad to nije slučaj, njihovo se iskustvo dovodi u pitanje pa čak i diskreditira – i to ponekad upravo od strane ljudi i sustava koji bi ih trebali/e štititi.

Međutim, novo zapanjujuće švedsko istraživanje, objavljeno u časopisu Acta Obstetricia et Gynecologica Scandinavica, pokazuje kako je potpuno normalno za ženu žrtvu seksualnog zlostavljanja da prilikom napada doživi privremenu paralizu koja ju sprječava da vrišti i da se obrani. Istraživači su razgovarali s gotovo 300 žena koje su hitnoj klinici u Stockholmu prijavile silovanje ili pokušaj silovanja unutar mjesec dana od samog napada. 70 posto žena kaže kako je tijekom napada doživjelo potpunu nepokretnost (tonic immobility) ili pak neželjenu paralizu. Njih je 50 posto prijavilo ekstremnu paralizu koja ih je ostavila u katatoničnom stanju.

“To uistinu potvrđuje da značajan broj žena u trenutku seksualnog zlostavljanja ne reagira po obrascu ponašanja “uzvrati i bježi” koji se često drži normalnom reakcijom; njihova je reakcija smrzavanje”, rekla je Laura Palumbo, direktorica komunikacija Nacionalnog centra za seksualno zlostavljanje (National Sexual Violence Resource Center). Palumbo nije radila na istraživanju, ali kaže da rezultati potvrđuju koliko je neurobiologija traume ustvari kompleksna i da na ovaj problem ne postoji univerzalni odgovor.

Potpuna se nepokretnost (tonic immobility) drži evolucijskim obrambenim mehanizmom kod životinja. Kada se ne mogu obraniti sami/e, a ostali im resursi nisu dostupni – njihova se tijela zamrznu.

Neke su žene podijelile svoja iskustva vezana uz seksualno zlostavljanje te su ovaj osjećaj uspjele izraziti riječima. “Kada je, bez obzira na sve, počeo svlačiti moje hlače i donji veš, moje se tijelo smrzlo”,  napisala je spisateljica Jackie Hong u svom radu za Vice. “Milijun mi je misli strujalo glavom pa se potom sve zaustavilo, moj je um počeo lutati na neko drugo sigurnije mjesto, a ja sam tiha i kruta ležala na zadnjem sjedištu njegova automobila”. Ostali radovi opisuju osjećaj srama koji nastupa nakon spoznaje o reakciji. “Najviše od svega, osjećam se glupo što sam se smrznula i što nisam pobjegla ranije”, napisala je druga osoba.

Istraživači su, također, otkrili da su žene koje su tijekom napada doživjele paralizu bile izložene većem riziku da naknadno dožive posttraumatski stresni poremećaj i depresiju. Razlozi koji se nalaze u pozadini te korelacije nisu u potpunosti jasni; međutim, i potpuna nepokretnost i depresija i PTSP sadrže snažnu neurobiološku komponentu koja je u ovom kontekstu značajna.

Palumbo je rekla da su ljudi koji rade sa žrtvama seksualnog zlostavljanja ustanovili da je paraliza potpuno normalna reakcija, ali nova su istraživanja pokazala koliko je ona ustvari česta. Nada se da će buduće studije istražiti temu muškaraca koji su žrtve seksualnog nasilja. (Ova je studija bila ograničena samo na žene zato što je klinika u trenutku provođenja istraživanja zaprimala samo pacijentice, a ne zato što su autori/ce studije postavili/e tezu da je akutna paraliza nekako inherentno i isključivo samo ženska reakcija na traumu i napad).

“Toliko toga što smatramo da je netko mogao/la ili trebao/la učiniti prestaje biti važno u trenutku kada nastupi njegova/njezina reakcija, a to je vrlo važna informacija koju bi u obzir trebali uzeti i shvatiti svi koji se na bilo koji način bave medicinom… važno je za policiju i inspektore/ice, odvjetnike/ice i suce/sutkinje”, rekla je Palumbo. “Ali je važno i za sve one koji se na dnevnoj bazi susreću sa žrtvama seksualnog nasilja, bez obzira razmišljali o tome ili ne”. 

Prevela i prilagodila: Kristina Ilić 

Brak za sve u Njemačkoj!

Njemački parlament (Bundestag) donio je povijesnu odluku kojom je otvorio put istospolnim brakovima. Za odgovarajući zakon glasovalo je 393 zastupnika, dok ih je 226 bilo protiv.

Brak je zajednica u kojoj dvoje ljudi preuzima odgovornost jedno za drugo i zajednički život. U Njemačkoj se do sada kršilo načelo takve zajednice kada je riječ o istospolnim parovima. Iako je status istospolnih parova od 2001. godine reguliran “registriranim partnerstvom” koje podsjeća na “brak” – takav oblik zajednice se u mnogo čemu razlikuje od braka muškarca i žene. Naime, istospolni parovi “registriranim partnerstvom” imaju brojne probleme kada je riječ o reguliranju obveza oko djece s obzirom na to kako još uvijek nije moguće da dva partnera ili dvije partnerice zajedno usvoje dijete što LGBT zajednica s pravom doživljava kao diskriminaciju. A diskriminacija je i to što društvo pojam “braka” do sada nije željelo primijeniti na istospolne veze. 

Pitanje “braka za sve” proteklih dan zaokupilo je njemačke medije nakon što je kancelarka Angela Merkel na manifestaciji koju je u Berlinu organizirao ženski časopis “Brigitte” izjavila kako priželjkuje raspravu koja “ide u smjeru donošenja odluke po vlastitoj savjesti”. Njemačka kancelarka na konferenciji je istaknula kako je svjesna da sve stranke osim Demokršćanske Unije (CDU) imaju jasan stav o toj temi, te je dodala da je “zabrinuta” što je to vrlo osobno pitanje postalo predmet stranačkih rasprava.

Inače, način na koji je kancelarka Angela Merkel promijenila svoju poziciju po pitanju istospolnih brakova, sve je samo ne uvjerljiv – tek poslije dugog oklijevanja i natezanja, poslije mučnih diskusija za vrijeme čitavog njezinog mandata, napokon je odustala od svojih dosadašnjih pozicija pri tome ne istupivši naprijed vodeći ljude u bolje sutra, već se izrazila rezervirano. Ipak, neovisno o njezinom osobnom stavu, nakon desetljeća rasprava, njemački parlament je danas ujutro izglasao donošenje zakona kojim će se garantirati jednakost svih pred zakonom. Sa 623 glasova u parlamentu, većina zastupnika se odlučila u korist potpune pravne jednakosti istospolnih parova dok su 226 parlamentarca glasala protiv, a četvero ih je bilo suzdržano.

Iako su SPD, Zeleni i Ljevica proveli ovaj izbor protiv volje Unije CDU / CSU, odnosno Demokršćanske stranke kancelarke Angele Merkel, politički pritisak je urodio plodom te je barem 70 zastupnika iz Unije CDU/CSU glasovalo za pravnu jednakost istospolnih parova pred zakonom. Njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU) glasala je protiv zakona istaknuvši kako je za nju pred ustavom “brak i dalje zajednica muškarca i žene, međutim kako pravna zaštita usvajanja djece za istospolne parove treba biti moguća.”

“Ovo je bio dug, intenzivan i emotivan put”, rekla je Merkel nakon izglasana odluke, “nadam se kako će se ovom odlukom osigurati ne samo uzajamno poštovanje između različitih pozicija, nego i socijalni mir te kohezija.”

Njemačka ministrica obitelj Katarina Barley (SPD) ovu odluku nazvala je “pobjedom ljubavi” istaknuvši kako je “Njemačka sada malo više modernija.” “Dvoje ljudi koji se vole i žele preuzeti odgovornost jedno za drugoga zaslužuju naše poštovanje i potpunu podršku države.”, istaknula je Katrina Barley.

Protivljenje braku istospolnih parova, inače, smatra se posljednjom utvrdom konzervativne Unije. Pod vodstvom Angele Merkel kao predsjednice stranke CDU je već odustao od podrške nuklearnoj energiji i vojnoj službi, te se postavlja pitanje kamo će i kako stranka dalje. Brak za sve postat će zakonit, to je sigurno.

Prijavljeno 40 napada na LGBT osobe od 2012. do 2015.

U periodu od 2012. do 2015. godine policiji je prijavljeno 40 fizičkih napada na LGBT osobe u Srbiji, ali to nije realna slika zbog “sive statistike” prijavljivanja, rečeno je u Beogradu na predstavljanju izveštaja ulozi policije u sprečavanju nasilja nad LGBT osobama, prenosi Gay Echo.

Kako je navedeno u izveštaju, u tom periodu je prijavljeno 30 verbalnih napada na LGBT osobe, 20 izvršilaca je identifikovano, a na dalji rad tužilašvu je prosleđeno 28 slučajeva. Među žrtvama je daleko veći broj žena – njih 51 u odnosu na devet muškaraca.

Istraživačica i autorka izveštaja udruženja “Da se zna” Aurelija Djan rekla je konferenciji za novinarke da je zvaničan broj prijavljenih slučaja mali, nadodeći da je taj broj u Švedskoj 433 a standard te države na daleko višem nivou.

Po njenim rečima, postoji “siva statistika” prijavljivanja slučajeva jer pripadnici LGBT zbog nepoverenja u institucije, u velikom broju sučajeva, ne prijavljuju nasilje.

Ona je ocenila zabrinjavajućim što policija u slučajevima nasilja na pripdnike LGBT ne uzima član 54a Krivičnog zakonika kojim je definisano krivično delo mržnje iz homofobije i transfobije, i da ne postoji spremnost da se prikupe dokazi u tim slučajevima.

Ofcir MUP-a za vezu sa LGBT populacijom Aleksandar Stojmenović rekao je da policija nije ta koja odmerava kazne za krivično delo prema pripadnicima LGBT populacije već sud i da je dosta urađeno kada je u pitanju edukacija pripadnika policije u radu sa tom osetljivom grupom.Kako je podsetio, u četiri grada u Srbiji postoje oficiri za vezu sa LGBT populacijom, koji bi, trebalo da se preimenuju u oficre za vezu sa osetljivim grupama i najavio na jesen razgovore sa civilnim sektorom o tome.

On je kazao da je to preimenovanje predviđeno obavezama MUP-a prema Akcionom planu za poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom.

Učesnici konferencije zatražili su od Vlade Srbije da što pre usvoje Strategiju za poboljšanje kvaliteta života LGBT osoba.

**Teksovi preuzeti s portala iz regije objavljeni su na Libeli u izvornom obliku.