Politika Crteža, Crtež Politike

Izložba Politika Crteža, Crtež Politike otvara se u Rojcu u Puli 1. srpnja. U organizaciji PUF Festival i [BLOK] – Lokalne baza za osvježavanje kulture izložba koncipirana kao selekcija ilustracija iz hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea bit će otvorena do 13. srpnja.

Pojava hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea prije četiri godine prodrmala je medijsku scenu suprotstavljajući se ideologiji novinarskog profesionalizma kao bezinteresnog i po definiciji apolitičnog. Inzistirajući na kritičkoj i angažiranoj perspektivi, ovaj mjesečnik s fokusom na vanjsku politiku donosi ekonomske, političke i kulturološke analize suvremenih fenomena kroz njihovu historijsku kontekstualizaciju. Uz popunjavanje postojeće praznine u analizi šire globalne političke pozornice razvija i specifičnu politiku u tretmanu vizualnih materijala koje, na liniji sa svojom političkom koncepcijom novinarstva, smješta u polje angažirane likovnosti.

Dok su fotografije u LMD-u tretirane kao samostalna autorska cjelina, svojevrsni vizualni eseji domaćih i međunarodnih autora o zanemarenim i prešućenim društvenim fenomenima, neposredna ilustrativna funkcija tekstualnog materijala dana je crtežu. Izložba Politika crteža, crtež politike donosi selekciju LMD-ove produkcije kroz predstavljanje radova 7 autora/ica koji dolaze iz različitih područja likovnosti – slikarstva, stripa, animacije, street arta, dizajna. Radovi su okupljeni u dvije tematske cjelina: stanje medija te žene i društvo. Iako se radi o različitim poetikama u prevođenju važnih društvenih tema u likovni jezik, u fokusu radova uvijek su socijalna pitanja. Ilustrator/ica tako postaje glasnik onih koje dominantna klasa prezire te se svojim umjetničkim radom stavlja u službu emancipacije.

Odabir tematskih cjelina za izložbu u Rojcu nije slučajan. Prva cjelina, stanje medija, nastala je početkom ove godine kao komentar niza ilustratorica i ilustratora na vijest o ukidanju sredstava LMD-u i drugim neprofitnim medijima u Hrvatskoj. Odluku Ministarstva kulture da ugasi medije koji već godinama pokazuju da je unatoč globalnoj krizi medija, drastičnom pada novinarskih standarda, širenju lažnih vijesti i opće dezinformiranosti javnosti “drugačije novinarstvo moguće” – teško je razumjeti. Stoga odabrane ilustracije pružaju dobru podlogu za reaktualizaciju rasprave o medijskim politikama i općem stanju u sektoru. Druga tematska cjelina proizašla je iz rada na ilustriranju tekstova koji se bave analizom položaja žene u društvu kroz različite geopolitičke i povijesne okolnosti. Prilika je to i da promotrimo progresivnu reprezentaciju žena u mediju koji redovito zaobilazi seksizam ikonografskog prikaza, prilazeći ženi likovnim jezikom kritičkog realizma ili pak u emancipacijskom kodu.

izlažu: Dunja Janković (HR), KURS: Mirjana Radovanović i Miloš Miletić (RS), Mirna Kutleša (HR), Vasja Lebarić (SI), Lucija Mrzljak (HR), Vuk Palibrk (RS), Vedran Štimac (HR), Đontra (HR)

kustosice: BLOK (Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković)
produkcija ilustracija: zadruga KopMedija za Le Monde diplomatique, hrvatsko izdanje
produkcija izložbe: PUF
profilna slika događaja: by Lucija Mrzljak

Priča je ženskog roda

U sklopu drugog Internacionalnog festiala književnosti Bookstan redakcija Bone organizuje radionice kreativnog pisanja za djevojčice uzrasta 12-15 godina. Radionice će se održati 4. i 5. jula 2017. godine u terminu od 10-14h. Cilj radionica je omogućiti djevojčicama da otvoreno govore o svojim iskustvima odrastanja, roda i tijela, o navigiranju društvenih normi koje oblikuju početak njihove adolescencije, te o svakodnevnim iskustvima nepravde koja je proizvod doboko ukorijenjene mizoginije. Zajedno ćemo otkriti moć pisanja, kao umjetnosti i kao umijeća. Zajedno ćemo prisvojiti pisanje kao najvažniji alat pomoću kojeg preispitujemo svoju okolinu, društvene okvire unutar kojih odrastamo, ali i same sebe. Pisanje će nam omogućiti da budemo maštovite i znatiželjne, te da slobodno izrazimo cijeli spektar svojih emocija – od namrgođene ljutnje, bijesa i frustracije, do blesavog prkosa i prkosne radosti.

Prvi dan će Selma Asotić i Marina Veličković, urednice časopisa feminističke teorije i umjetnosti Bona, voditi uvodne radionice – Uvod u feminizam za djevojčice i Gdje smo izgubile feministički ključ? kroz koje će sa djevojčicama dekonstruisati njihovu svakodnevnicu i onda je probati locirati u književnosti. Pričat ćemo o (ne)vidljivosti naše stvarnosti u književnosti koju čitamo (bilo u školi, ili van nje), o ženama koje su pisale i ženama koje su se borile da budu čitane. Prvi dan će se završiti predstavljanjem kratke priče kao forme, nakon čega će djevojčice kod kuće razraditi osnovni koncept svoje priče.

Drugi dan će nagrađivane autorke Lamija Begagić i Lejla Kalamujić sa djevojčicama raditi na njihovim kratkim pričama – Od koncepta do kraja, i kroz praktični rad će preipsitivati neke od osnovnih pitanja književnosti – koja je uloga i zadaća spisateljke, a koja čitateljke, ko i kako odlučuje o kvaliteti priče, mogu li priče prikazati i(li) promijeniti svijet? Ukoliko djevojčice ne završe svoje priče do kraja drugog dana, mogu ih završiti naknadno i poslati ih putem emaila. Nakon radionica, sastavit ćemo mali zbornik radova za sve djevojčice koje žele objaviti svoje priče.

Broj mjesta je ograničen, tako da molimo da učešće prijavite najkasnije do 1. jula 2017. godine na: redakcija@bonamag.ba. Za prijavu je potrebno samo ime, prezime i godište učesnice.

U SF-u – budućnost je ženska

Dosta je s bijelim strejt junacima s četvrtastim čeljustima! Od “The Power” do “The Handmaid’s Tale”, znanstveno–fantastične priče o ženama konačno dolaze na mainstream ekrane.

Sjajan SF roman “The Power” autorice Naomi Alderman pravedno je prošli tjedan osvojio nagradu Bailey u kategoriji ženske fikcije. Iako je nagrada zaslužena, nisam očekivala da će je ta knjiga i dobiti.

Nezaustavljiv porast autorica i feminističkih tema u SF žanru uznemiruje dvije vrste uštogljenih tradicionalista: seksiste i književne snobove. Njihovo inzistiranje da su samo određene vrste umjetnosti istinski dobre dovodi do toga da propuštaju neke sjajne knjige. Uvijek je čudno upoznati ljude koji su čitali Roberta Heinleina i Isaaca Asimova, ali nisu čitali Ursulu K. Le Guin i Octaviu Butler. Ili obožavatelje moderne književnosti koji štuju Bena Lernera, ali nisu nikad čuli za Lidiu Yuknavitch, što je šteta jer ograničavajući se samo na ono što smatraju poznatim, propuštaju priče koje bi im mogle promijeniti život.

Upravo sad kad je pravi svijet ostao bez ideja kako urediti budućnost, ženske znanstveno–fantastične vizije budućnosti potrebnije su no ikad. Htjele/i vi to ili ne, zamišljanje alternativnih svjetova je politički čin, i zbog nekog razloga, žene i ne bijeli ljudi imaju naročitu sposobnost za stvaranje fiktivnih svjetova koji su inovativni i uvjerljivi. Ipak, nije to ništa novo. Spisateljice su generacijama stvarale priče o tome kako bi budućnost mogla izgledati, od mračnih distopija do neobičnih svemirskih epova te nadrealističkih istraživanja spola i društvene moći.

Većina najboljih autora znanstveno–fantastičnog žanra imaju beskrajnu sposobnost izmisliti revolucionarne svemirske borbe i neobične tehnologije, ali mašta im postaje limitirana kada se radi o društvima koja nemaju bijele strejt muškarce na vrhu.

Osvajajući najveće nagrade SF žanra posljednjih godina, žene, queer ljudi i ne bijeli ljudi uznemirile/i su stare sijede čuvare žanra. Mainstream kritičari su, također, prestrašeni što je njihov udoban, predvidljiv svijet odjednom pun znanstveno–fantastičnih autorica. Književni intelektualci ne žele štrebere na svojim zabavama, a štreberi ne žele cure na svojim zabavama, i zato autorice poput Alderman, N. K. Jemisin, Ann Leckie i Charlie Jane Anders stvaraju originalna i uzbudljiva dijela. Što god napravile, tradicionalisti će se podsmjehivati i zanovijetati – tako da mogu biti čudne i predivne koliko one to žele.

Dosad, autorice i feministička znanstvena fantastika nisu imale publiku i priznanje koje zaslužuju. Njihova dijela rijetko su adaptirana za film ili televiziju, dok je Hollywood prepun sličnih priča o junacima s četvrtastim čeljustima koji vode rat po svemiru. Video streaming platforma Hulu riskirala je adaptacijom kultnog klasika Margarete Atwood “The Handmaid’s Tale”, priče o Americi u bliskoj budućnosti gdje vladaju ženomrzački kršćanski fanatici opsjednuti kontrolom nad ženskim tijelima. Serija je bogata i vjerna adaptacija knjige koja se danas čini neopisivo proročanskom. Serija je snimljena prije američkih predsjedničkih izbora, a knjiga je pisana u vrijeme kada je Donald Trump još bio lukavi biznismen u Manhattanu.

Upravo u vrijeme kada ih trebamo najviše, priče o ženama koje mijenjaju svijet pronalaze svoju široku i entuzijastičnu publiku putem filmova, televizije i knjiga, od “The Handmaid’s Tale” do ljetnog filmskog hita “Wonder Woman” i naravno “The Power”. Alderman je umjetnica na vrhuncu svoje karijere koja je radila u različitim žanrovima, od njenog prvog romana “Disobedience” nagrađenog nagradom Orange, u kojem mlada žena napušta ortodoksno židovstvo, pa do pokretanja interaktivne igre “Zombies, Run!”.

Knjiga “The Power” ima jednostavan koncept – što bi se dogodilo kad bi djevojke i žene odjednom postale fizički snažnije od muškaraca? Sljedeći tu logiku knjiga dovodi do zaključka kojeg ne biste očekivale/i. 

Knjiga je dobar uvod u feminističku znanstvenu fantastiku. Ali nemojte stati samo na njoj. Čitajte autorice poput Butler, Le Guin, Charlotte Perkins Gilman, Joanne RussJames Tiptree Jr., Catherynne M. Valente, Kelly LinkEileen GunnNalo Hopkinson, Nnedi Okorafor. I onda se zapitajte što u njihovim pričama predstavlja toliku prijetnju mainstream književnosti i kulturi i zašto su dosad bile u velikoj mjeri ignorirane. Uobičajeno je da u vremenima neizvjesnosti utjehu tražimo u poznatim pričama. Ali nekad su te priče nedovoljne. Trebamo zamišljati i druge svjetove, i to brzo.

Vjerujem da su trenutno najbolje knjige one od autorica znanstvene fantastike. I tek kada pročitate te knjige možete mi reći da se ne slažete sa mnom. Ako ih niste pročitali/e, ne osuđujem vas. Naprotiv, uzbuđena sam i malo ljubomorna na vas jer možete otkrivati te priče po prvi put. Uživat ćete. 

Prevela i prilagodila: Morana Novak 

Zagreb grad heroj: prakse sjećanja na NOB

Klub studenata/ica etnologije i kulturne antropologije (Zagreb), udruga SF:ius (Zagreb) i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozivaju Vas na predstavljanje prvog broja edicije Hrestomatija, posvećen temi Zagreb grad heroj: prakse sjećanja na NOB. Predstavljanje će se održati u Konferencijskoj dvorani (2. kat) Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu i to 28. lipnja 2017. s početkom u 18h.

Edicija Hrestomatija novi je izdavački projekt Kluba studenata etnologije i kulturne antropologije. Zamišljena je kao dvogodišnja serija tematski definiranih i zaokruženih izdanja koja okupljaju studentske pisane radove nastale u okviru tematskih nastavnih ili izvannastavnih terenskih istraživačkih projekata, studentskih radionica ili drugih formata.

Prvi broj Zagreb grad heroj: Prakse sjećanja na NOB, uređuju Tamara Buble, dr.sc. Sanja Potkonjak, Tihana Pupovac i dr.sc. Nevena Škrbić Alempijević. Temat sadrži šest radova nastalih u sklopu radionice (Anti)komemorativne prakse na spomenicima NOB-a u Zagrebu. Radionica se održavala od proljeća do jeseni 2015. godine, a nastajala je u suradnji udruge SF:ius i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta (Ne)primjereni spomenici. Studenti Odsjeka pod mentorstvom dr.sc. Nevene Škrbić Alempijević, dr.sc. Sanje Potkonjak i Tihane Pupovac provodili su etnografska istraživanja vezana uz lokacije na kojima su postavljena spomen-obilježja NOB-u u Zagrebu i bližoj okolici.

***
Projekt (Ne)primjereni spomenici financijski su podržali Balkan Arts and Culture Fund – Bac. Bac financira vlada Švicarske putem Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC) i Europske kulturne fondacije (ECF). Izdavanje ove publikacije financijski su podržali Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te vlada Švicarske i Europska kulturna fondacija. Sadržaj i rezultati istraživanja predstavljeni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta vlade Švicarske i Europske kulturne fondacije.

Kurdsko pitanje i uloga kurdskih žena u borbi protiv ISIL-a

CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske poziva na predavanje novinara Aydina Derea koje će se održati u petak, 30. lipnja, u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu, u 19.30 sati.

Aydin Dere je novinar kurdskog porijekla sa prebivalištem u Švicarskoj. Rođen je 1961. godine u većinski kurdskom dijelu Turske. U Genevi je osnovao udrugu koja se bavi problematikom Kurda, te piše za nekoliko novina i često se pojavljuje na televiziji u emisijama koje se bave ovom temom. Organizator je brojnih seminara, piše blogove i članke za razne internet stranice i portale. Objavio je knjigu Zemlja koja plače.

Aydin Dere dolazi u Zagreb kako bi hrvatskoj javnosti predstavio i približio kurdsku problematiku. Pojasnit će što je Kurdistan, tko su Kurdi, govorit će o njihovoj situaciji u Turskoj, Iranu, Iraku i Siriji. Također će govoriti o ulozi žena u borbi protiv ISIL-a, a nakon izlaganja gostu će se moći postaviti pitanja.

Aydin će govoriti na francuskom jeziku a izlaganje će na hrvatski jezik konsekutivno prevoditi gđa. Nathalie Rougemont.

Prisutnosti ženskih/rodnih sadržaja na odabranim visokoškolskim institucijama Sveučilišta u Zagrebu

Centar za ženske studije poziva vas na predstavljanje rezultata druge faze istraživanja o prisutnosti ženskih/rodnih sadržaja na odabranim visokoškolskim institucijama Sveučilišta u Zagrebu koje će se održati u utorak 4. srpnja u 19,00 u Centru za ženske studije, Dolac 8.

Centar za ženske studije, kao izvaninstitucionalni obrazovni centar s dvadesetogodišnjom tradicijom održavanja ženskostudijskog obrazovnog programa, posljednjih godina svjedoči sve većem interesu studentica i studenata za obrazovni program, dok istovremeno ne postoji cjelovit program ženskih/rodnih studija u Hrvatskoj.

Istraživanje je osmišljeno s ciljem mapiranja zastupljenosti i vrsta sadržaja vezanih za ženske/rodne teme u kurikulumima sveučilišnih predmeta na visokoškolskim institucijama, a provedeno je na razini studijskih programa, kolegija i nastavnih jedinica na šest fakulteta/akademija za razdoblje akademske godine 2015./2016. Istraživanje je koncipirala doc. dr. sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a interpretaciju dobivenih rezultata napravila je Jasminka Pešut, stručna suradnica Centra za ženske studije. Istraživanje je ove godine obuhvaćalo sljedeće fakultete/akademije: Hrvatski studiji, Akademija dramskih umjetnosti, Pravni fakultet, Učiteljski fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Medicinski fakultet.

Na tribini će govoriti: Nataša Medved, izvršna direktorica Centra za ženske studije, Ivan Tranfić, koordinator istraživanja i Jasminka Pešut, stručna suradnica na istraživanju.

Rezultati prve faze istraživanja koje je provedeno 2016. dostupni su OVDJE.