Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici/e u narodnim knjižnicama

Okrugli stol Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici/e u narodnim knjižnicama održat će se u petak, 2. prosinca, u net.kulturnom klubu MaMa od 18 sati kao teorijsko-diskurzivni aspekt istoimenog umjetničko-istraživačkog projekta Galerije Prozori, Knjižnice S. S. Kranjčevića.

Baveći se knjižničarskom temom, popularizirajući i tematizirajući kritičko knjižničarstvo te dekonstruirajući mit o neutralnosti knjižničarske profesije, projekt putem umjetnosti problematizira položaj LGBTIQ osoba unutar programa, usluga i fondova narodnih knjižnica, pozicionirajući ih pritom kao moguća mjesta subverzivnosti.

Na okruglom stolu predstavit će se rezultati istraživanja koje je imalo za cilj ispitati odnos LGBTIQ zajednice i narodnih knjižnica, prikazat će se mogući odgovori na informacijske potrebe LGBTIQ osoba kroz primjer djelovanja Knjižnice Centra za ženske studije, navedeno će se kontekstualizirati unutar kritičkog knjižničarstva i popularizacije queer kulture te će se problematizirati mogućnosti i dosezi angažiranog i aktivirajućeg djelovanja putem umjetnosti.

Sudionici/e: Ana Barbarić, Irena Bekić, Zvonimir Dobrović, Petra Dolanjski, Mario Hibert, Jasminka Pešut i Aleksandra Pikić

Projekt je ostvaren u suradnji s Centrom za ženske studije Zagreb, udrugom Domino i Katedrom za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Autorica projekta: Petra Dolanjski

Umjetnička dokumentacija: Helena Janečić

Projekt podržava Ministarstvo kulture RH

Kako razgovarati sa svojim sinom o muškom nasilju i zdravom maskulinitetu

Prilično je uobičajena zabrinutost o tome kako se žene, osobito naše kćeri, stavlja u “rodne kutije” te kako ih se potiče da se uključe u po njih škodljiva ponašanja – i to samo zato što su žene.

Daleko je manje, pak, uobičajeno, da se brinemo o muškarcima, čak i o vlastitim sinovima, te u kojim se sve oni “rodnim kutijama” nalaze i koja štetna ponašanja uče samo zato što su muškarci.

Ipak, čak i četverogodišnji dječaci ponekad čuju “budi muško!”, osobito plaču li ili ako pokazuju strah. A kada odrastu bombardirani su porukama da “biti muškarčina” znači:

Obratite samo pažnju na tisuće godine staru povijest zaraćenih grupa koje su pljačkale i silovale i vidjet ćete otkuda dolazi ta prevladavajuća ideja o muškosti.

Postoje jasni dokazi o tome kako je ta povijest dovela do ovakvog društva i medija koji promiču sliku muškosti kao inherentno opsjednute ratovanjem i seksom. Tu sliku neki muškarci zatim pretvaraju u stvarnost, uzimajući si za pravo da napadaju i dominiraju drugima, osobito ženama. Ipak, rijetko se govori o tome kako je ovakvo nasilje povezano s našim tradicionalnim shvaćanjem muškosti. Također, iako većnu nasilja počine muškarci, većina muškaraca NIJE nasilna.

Mnogi su muškarci, dakle, brižni, odgovorni i nenasilni. Ipak, iako mnogi muškarci ne koriste nasilje kako bi izrazili svoje osjećaje i kontrolirali druge, mnogima nije ugodno pokazati svoju drugu stranu zbog straha da bi ih se moglo proglasiti “mekima”, “emotivnima” ili “gej”.

Zato o muškosti moramo razgovarati drugačije. Definicija muškosti treba odražavati raznolikost među muškarcima izvan uskog okvira u kojemu se trenutno nalaze – ne samo da bi se snizila razina muškog nasilja, nego da bismo također podržali/podržale muškarce u prihvaćanju svih aspekata sebe i kako bi se mogli izraziti u potpunosti i bez srama.

Men Can Stop Rape organizacija je koja je kroz organiziranje klubova za muškarce prevenira nasilje pružajući mladićima srednjoškolske dobi i studentima strukturirani i poticajni prostor za izgradnju individualnih definicija muškosti koje promiču zdrave odnose.

Prema njihovom vrlo učinkovitom program, donosimo nekoliko ideja o tome kako razgovarati sa svojim sinom i drugim muškarcima u svom životu o tome što njima predstavlja muškost, te o njihovom odnosu prema nasilju i vlastitu životu u cjelini.

1. Pokušajte ih razumjeti

Mnogi muškarci možda nikada nisu kritički promišljali o tome kako društvo prikazuje muževnost. Ponekad vjeruju da je taj prikaz sasvim normalan – da je nasilje jednostavno način na koji se postaje muškarcem. Možda, dakle, uopće nisu u stanju razumjeti zašto je o tome toliko važno raspravljati. Istovremeno, mnogim je muškarcima stran i neugodan način na koji ih se prikazuje u medijima, te se ne identificiraju s krupnim i ratobornim ženskarima koje možemo vidjeti u filmovima.

Stoga je važno ne pretpostavljati ništa o njihovim uvjerenjima, ne optuživati ih i kriviti, niti ih pokušati promijeniti. Poanta nije u tome da se stvori još jedan uski okvir u koji ćemo strpati muškarce, nego da proširimo izbor koji imaju te da ih podržimo u istraživanju muškosti u skladu s njihovim vrijednostima.

2. Pomozite im prepoznati muške uzore

Iako mediji nerijetko veličaju nasilne muškarce, u stvarnom životu obično im se ne divimo; upravo suprotno – divimo se odgovornim, suosjećajnim i brižnim muškarcima koji pridonose zajednici.

Pitajte ih na koje sve načine njihovi uzori pokazuju snagu u svojim odnosima te kako se odnose prema drugima. Podrška razumijevanju da se muškarci koje poštuju ne uklapaju u tradicionalno poimanje muškosti proširuje njihovo shvaćanje muškosti i daje im više opcija.

Mnogi će možda po prvi put svjesno razmisliti o tome kako se snažni i dobri muškarci koje poštuju ne uklapaju u nametnuti okvir.

3. Razmotrite kako mediji predstavljaju idealnog muškarca

Mediji su prepuni prikaza izmišljenih muških likova koji su prvenstveno nagrađeni za borbu i osvajanje djevojke.

Razgovarajte s njima o tome kako to utječe na njegovu predodžbu o tome kako bi se muškarci trebali ponašati i usporedite to s ponašanjem muškaraca koje poštuje. Muškarci nisu često u prilici usporediti to dvoje; često je upravo tradicionalna predodžba dominantna do te mjere da gotovo i ne vide alternativu.

4. Razgovarajte o tradicionalnoj muževnosti u njihovu ponašanju

Iako mnogi muškarci uistinu nisu nasilni, tradicionalna muževnost potiče i opravdava neka druga ponašanja koja se u našem društvu smatraju normalnima, kao što su ulično uznemiravanje, fizičko zastrašivanje slabijih, osjećaj da imaju pravo na seks, itd.

Važno je, dakle, da povežu nasilje i društveno nepoželjno ponašanje s muškom dominantnošću. Što su svjesniji vlastitog ponašanja, lakše im je odabrati žele li se tako ponašati ili ne.

5. . Razgovarajte s njima o ulozi tradicionalne muškosti u nasilju, osobito u nasilju nad ženama

Budući da su socijalizirani tako da vjeruju u tradicionalnu muškost kao ideal, može potrajati neko vrijeme dok ga povežu s nečim čemu se protive, poput nasilja. Razmislite, dakle, kako jedno vodi drugome i raspravite zašto i kako nasilno ponašanje muškarcima postane prihvatljivo.

Iako, naravno, tradicionalna muškost ne mora uvijek voditi u nasilje, ona ipak podržava mušku dominaciju nad drugima, stvarajući permisivnu kulturu u kojoj prevladavaju štetni stereotipi poput “dečki su dečki”, “on se ponekad ne može kontrolirati” i “izazvala ga je”.

6. Razgovarajte o tome kako nenasilni muškarci mogu doprinijeti okončanju nasilja

Mnogi nenasilni muškarci vjeruju da je dovoljno biti nenasilan. Ipak, to bi trebao biti tek početak, a ne krajnji domet muškog angažmana u naporima na okončanje nasilja. Uvid u statistike o nasilju u obitelji i seksualnom zlostavljanju može mu pomoći razumjeti da vjerojatno poznaje nekoliko žena i muškaraca koji su bile/bili žrtve zlostavljana, iako toga nikada nije bio svjestan.

Pokažite mu različite načine na koje se može uključiti. Učenje o toj temi, volontiranje u neprofitnim organizacijama, razgovori s muškim i ženskim vršnjacima – sve to može doprinijeti okončanju nasilja.

Ovi razgovori nisu jednostavni. Oni, dapače, mogu biti vrlo zahtjevni, stoga se nemojte iznenaditi uzrujate li se ili osjetite da svog sugovornika osuđujete.

Ne zaboravite da ovim razgovorom propitujete ono što mu društvo i mediji već godinama poručuju o tome što znači biti muško. Ti su pojmovi ukorijenjeni duboko na podsvjesnoj razini, stoga i samo sudjelovanje u razgovoru za njega podrazumijeva velik korak.

Najvažnije od svega, imajte na umu da nije na vama da ga uvjerite da je u krivu niti da prihvati vašu predodžbu muškosti. Upravo je to vrsta dominacije koju nastojite iskoriijeniti!

Propitujte, ipak, i dalje njihove predodžbe kako biste ga potaknuli da se upusti u vlastite procese kritičkog razmišljanja o tome kakav tip muškarca želi biti. Vaš je cilj pomoći mu da steknu uvid I u druge mogućnosti u svrhu svjesnog donošenja vlastitih odluka.

Prevela i prilagodila Silvija Jakovljević

BeFem WorkOut: Vježbaj svoj feminizam

BeFem WorkOut je jednodnevni omaž feminizmu koji organizuje BeFem feministički kulturni centar u partnerstvu sa fondacijama Kvinna till Kvinna i Global Fund for Women.

BeFem WorkOut održat će se 3. decembra u KC Grdadu u Beogradu. 

Događaj ima za cilj da okupi feministkinje i feministe iz Evrope koji će kroz debatu o aktuelnim problemima kršenja ljudskih prava i jačanja ekstremističkih pokreta na evropskom tlu razvijati alternativne strategije otpora. BeFem Workout održava u formi feministički duh i telo u sigurnom i prostoru otvorenom za sve koji su u društvu okarakterisani kao Drugi zbog nekog ličnog svojstva ili pripadnosti određenoj grupi. BeFem Workout nastaje kao reakcija na trenutna dešavanja u Srbiji i regionu koja se odnose na retradicionalizaciju društva, uskraćivanje osnovnih prava i sloboda, uskraćivanje prava na donošenje odluka o sopstvenim identitetima, telu, seksualnosti i zdravlju bez osećaja straha, prinude i diskriminacije. U okruženju suzbijanja slobode izražavanja i uspostavljene kontrole nad javnom reči, BeFem Workout će biti prilika da se čuju alternativni i inače marginalizovani glasovi. 

BeFem Workout je usmeren na pitanje moći, one koja se uspostavlja i one koja proizvodi otpor domaninatnim strukturama. Moć da odlučujemo o vlastitim telima, moć da volimo one koje biramo, moć slobodne političke akcije i misli, moć nad reprezentacijom u javnom i medijskom prostoru.

Program:

14.00 – 15.30 Panel diskusija: Odbrana tela – reproduktivna prava u vreme rasta neokonzervativizma 

U svetlu protesta nedavno organizovanih u Poljskoj protiv totalne zabrane abortusa, kao i sličnih inicijativa pokrenutih od strane desničarskih konzervativnih partija na Zapadnom Balkanu, razgovaraćemo o kriminalizaciji reproduktivnih prava koja se dešava u zemljama širom sveta i ulogama vladinih, nevladinih i religijskih institucija u formiranju diskursa o abortusu, kao i o strategijama organizovanja feminističkih inicijativa u borbi za osnovna prava žena, prava na donošenje odluka o sopstvenom telu.
Učesnice: Magda Pochec (POL), Ana Brakus (CRO), Ivana Dragšić (MAK) 
Moderira: Jovana Đorđević 

15.30 – 15.45 Pauza

15.45 – 17.15 Predavanje: Body panic – ko profitira od tvog nezadovoljstva?

Prati trag novca – a u ovom slučaju su u pitanju milijarde dolara. Dijete, steznici, teretane, dodaci ishrani, odeća koja laska figuri, sve to s namerom da vas pretvore u nekog/u drugog/u. Osobu koja je dovoljno dobra – i možda dovoljno gladna da ne protestuje. Julia Skott, diskutuje o strukturama kontrole tela, idealima i metodama otpora.
Predavačica: Julia Skott (SWE)

17.15 – 18.00 Pauza za ručak

18.00 – 19.30 Talk show: Zašto tako ozbiljno?

Feminizam je naš život. I profesionalno i privatno. I na pozornici i između četiri zida. I u dobru i u zlu. Kao žene, moramo da se borimo za bolje sutra-u odlasku do prodavnice, na internetu, u ljubavnim odnosima i na poslu, pa smo odlučile da pričamo o tome. U formi talk showa šest fenomenalnih žena priča neozbiljno na temu našeg “privatnog feminizma”. Između pitanja je muzički predah. Ogovaraćemo mogući i nemogući feminizam naš nasušni u običnom, malom i ličnom životu – u ljubavi, muzici, seksu, hrani i porodici. I bićemo srećne do kraja života.
Učesnice: Sara Renar (CRO), Isidora Petrović (SRB), Andreja Dugandžić (BIH)
Voditeljke: Jelena Višnjić, Marija Ratković

Muzički predah: Marina Milošević, Sara Renar i Ana Ćurčin

19.30 – 19.45 Pauza

19.45 – 20.45 Performans: Gadjo Dildo

Gadjo Dildo je kabare šou koji vode tri glumice Romkinje. Kroz svoj šou, ironično pristupaju temi hiperseksualizacije Romkinja koja potiče od ne-Roma, ali i minimiziranju seksulanosti Romkinja od strane lokalne zajednice kojoj pripadaju. Ovaj šou će vas odvesti pred teleskop koji gleda u prostor u kome Romkinje žive sa željama, nadama, reakcijama i vizijama koje probijaju ono što je dopušteno Romkinjama u stereotipima koje živimo.

Pozorišna trupa: Giuvlipen (ROM)

20.45 – 21.00 Pauza

21.00 – 21.45 Muzički program: Kinš

Kinš je naziv projekta iza kog stoji Sonja Vukelić, kompozitorka i producentkinja iz Beograda. U njenoj muzici nalazimo uticaje koji se protežu od impresionizma, muzike dalekog istoka, preko shoegaze-a do bluesa, podvučeno industrijskim ritmovima iz klupskog i hip hop nasleđa.
Ovu paletu zvukova objedinjuje jaka atmosfera i intiman vokal koji nam otkriva da postoji priča iza svake od njenih pesama. Često duge i kompleksne, imaju jedinstvenu moć da usisaju slušaoca/teljku u svoj hipnotišući svet.

Izvođačica: Sonja Vukelić, alias Kinš (SRB)

21.45 – 22.00 Pauza

22.00 – 23.30 Performans: House of Flamingo werqout extravaganza!

Muku mučite s naslagama celulita? Na kišne dane vaša kralježnica škripi kao bakin ormar iz bivše Jugoslavije? Imamo riješenje za vas! Nakon godinu dana izbivanja sa beogradske scene, najružičastija umjetnička kuća House of Flamingo ukrasiti će scenu KC Grad. Razgibajte svoje udove i istopite masne naslage uz Colindu Evagelistu, Entity, Roxanne i Spazam Orgazam koje će u manirima Lokice Stefanović voditi kompleksni program tjelovježbe, koji će vas predozirati glamurom i ekstravagantnošću. Dovucite dupeta i flašice s vodom! 

Queer umetnički kolektiv: House of Flamingo (CRO)

23.30 – 23.45 Pauza 

23.45 – 00.15 Koncert: Mama mora da se sluša
Bend Mama mora da se sluša nastaje na proleće 2016. Članice ovog (za sada) cover benda prepliću žanrove jugoslovenskih melodija i stranih hitova 60/70/80-ih u želji da podrže slobodnu ljubav i kreiraju prostor za emocije i ples. 

Izvođačice: Anđa (gitara), Minja (bas), Mila (bubnjevi), Iva (vokal)
00.15 – 4.00

DJ program: 

Dancing Queen
DJ DeadTrashSuperStar
DJ Marie Cherie

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
Prateći program

FOTO KORNER: Work it Out!

FEMIKSETA

Jedina kompilacija koja predstavlja aktuelnu domaću žensku muzičku produkciju FEMIKSETA dobila je nedavno svoje šesto izdanje i svoje predstavljanje imaće na BeFem WorkOut-u.

ONA KAŽE 
Radio emisija o tome zašto se, i na štetu sopstvenog života, povinujemo velikim nametnutim autoritetima, kakvi su država, nacija, crkva, tradicija i novac. Odgovore na to pitanje daju nam hrabre žene koje su se suočile sa sopstvenim strahovima i prepoznale mogućnost pobune i promene.
Autorke su Sandra Mandić i Jugoslava Široka.

Ljudska prava na agendu!

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca na dan potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine kada je priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost.

Povodom obilježavanja tog dana građani/ke, aktivisti/kinje organiziraju protestni marš Ljudska prava na agendu! koji će se održati 10. prosinca u 11.30 sati ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. 

“Smatramo da je od ključnog značaja da svi/e građani/ke zajedno izađu, ukažu na probleme sa kojima se susreću i da se svi zajedno borimo za naša ljudska prava. Bitno je da se ujedinimo u zajedničkoj borbi i da na ovaj dan jasno prenesemo naše zahtjeve i kažemo da nećemo mirno gledati svakodnevno institucionalno, društveno i individualno kršenje ljudskih prava”, poručuju organizatori/ice marša.

Također, dodaju: “Pozivamo vas sve da dođete i nosite svoje zastave, svoje poruke i transparente, te ukažete na probleme koji vas se direktno tiču, diskriminaciju, nasilje i svakodnevno kršenje ljudskih prava kojim smo okruženi/e.”

Okupljanje će biti ispred Akademije likovnih umjetnosti (Obala Maka Dizdara 2), a početak marša očekuje se u 12 sati. Ruta je: Akademija likovnih umjetnosti – Gradska uprava (Federalni parlament) – Ajfelov most – Zgrada Kantona Sarajevo/Općina Centar, prolazak pored zgrade Predsjedništva BiH – ulica Maršala Tita – Parlamentarna skupština BiH – Filozofski fakultet. Ispred zgrada zakonodavnih tijela (Federalni parlament, potom Kanton Sarajevo, te na kraju Parlamentarne skupštine) povorka će se kratko zadržati i pročitat će konkretne zahtjeve. Poseban fokus zahtjeva odnosi se na zaštitu prava na život i sigurnost, zaštitu od nasilja, izgradnju tolerantnog društva, osiguran pristup zdravstvu i zaštiti javnih dobara.

Ženske i feminističke organizacije predstavile kampanju ‘Pričajmo jezikom ravnopravnosti’

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 29.11.2016. predstavljena je kampanja “Pričajmo jezikom ravnopravnosti” koju provode Ženska soba – Centar za seksualna prava i partnerske organizacije Ženska udruga “IZVOR” (Tenja) i Ženska grupa Karlovac “Korak” (Karlovac)

U kampanju je uključeno više od 15 organizacija iz čitave Hrvatske od kojih je njih 12 direktno sudjelovalo u osmišljavanju kampanje. Riječ  je o ženskim i feminističkim organizacijama koje aktivno djeluju na području borbe za prava žena, neke i više od 20 godina, a čije je aktivno zalaganje odgovorno za pozitivne promjene vezane uz prepoznavanje i razumijevanje prava žena i rodnu ravnopravnost, kao i konkretne učinjene korake na ovom području koji uključuju promjene u javnim politikama, zakonodavstvu i praksama institucija. Popis organizacija nalazi se na web site-u www.zenskasoba.hr/jezik-ravnopravnosti te na službenoj Facebook stranici kampanje “Pričajmo jezikom ravnopravnosti”.

Cilj javne kampanje je osvijestiti širu javnost o neravnopravnom položaju žena i djevojčica koristeći vidljivost neravnopravnosti u jeziku te tako otvoriti prostor u javnom prostoru za razgovor o ovoj temi. Kroz razgovor o neravnopravnosti žena, cilj je i upozoriti na različita područja borbe za prava žena te predstaviti organizacije civilnog društva koje se aktivno bore za prava žena iz cijele Hrvatske.

Prema istraživanju provedenom početkom 2016. godine (Ženska soba, Organizacije civilnog društva kao ključni akteri u suzbijanju nasilja nad ženama), a u kojem je sudjelovalo 37 osoba iz različitih organizacija civilnog društva i državnih institucija/ tijela, od 23 uključene organizacije velika većina ima više od 20 godina iskustva u direktnom radu sa ženama žrtvama nasilja. U najvećem broju imaju do 5 zaposlenih osoba, kao i značajan broj vanjskih suradnica/ka i volonterki/a.

Gotovo sve organizacije pružaju dugoročnu podršku žrtvama, pravno i psihološko savjetovanje, pružanje krizne podrške, kao i podrške u sudskom postupku.

Više od trećine organizacija ima i skloništa za žene žrtve nasilja i njihovu djecu. Od 23 organizacije, 22 rade svaki radni dan, u prosjeku 8 sati, uz mogućnost prilagodbe termina potrebama žrtava. Ove organizacije godišnje savjetuju 7200-9950 žrtava nasilja, a u skloništima pružaju pomoć i podršku za više od 300 žena i djece.

Iako je njihov rad otežan nestabilnim i neredovitim financiranje te često nepovjerenjem i predrasudama, ove organizacije su kroz svoj dugogodišnji predani rad stvorile neovisni sustav podrške ženama i djeci žrtvama rodno uvjetovanog nasilja i svojim utjecajem pokrenule ključne promjene vezane za područje nasilja nad ženama u radu državnih institucija i tijela.

Ipak i dalje svjedočimo da su djevojke i žene svakodnevno izložene nasilju i da često i smrtno stradavaju od posljedica rodno uvjetovanog nasilja, stoga, kampanja “Pričajmo jezikom ravnopravnosti”  poziva građanke i građane  da na stranici www.zenskasoba.hr/jezik-ravnopravnosti daju svoje prijedloge za imenice ženskog roda koju nedostaju u jeziku i upoznaju se sa ženskim i feminističkim organizacijama koje vode glavnu riječ u borbi za prava žena!

‘Ksenofobija’ je riječ godine!

Iako je mnogo događaja iznenadilo u ovog godini, činjenica da je riječ “ksenofobija” riječ godine na online rječniku “Dictionary.com” i nije neko iznenađenje. 

S obzirom na retoriku za vrijeme ovogodišnjeg Brexita i utrke za predsjednika/icu SAD-a ksenofobija je riječ koja predstavlja ovu tužnu, 2016. godinu. 

Prema dictionary.com – u riječ potječe iz dvije grčke riječi “stranac”( “Xenos”) i “strah” ili “panika” ( “phóbo”). Potraga za tom riječi postala je popularna odmah nakon Brexita u lipnju, a raširila se za vrijeme predsjedničke kampanje u SAD-u, nakon govora Obame u kojem tvrdi da retorika i jezik koji koristi sadašnji predsjednik Donald Trump nije populizam, već ksenofobija. 

“Ksenofobija i druge riječi povezane s globalnim vijestima i političkom retorikom ukazuju, nažalost, na povećanu razinu straha od “drugih” u 2016. godini, pa je time ksenofobija i jasan izbor za riječ godine. Iako ne znamo točne razloge zašto su naši/e korisnici/e tražili/e tu riječ, jasno je da ta potraga reflektira njihovu želju da razumiju diskurz koji je bio vezan za globalne događaje ove godine.”, rekla je Liz McMillan, CEO dictionary.com-a.